| Uznemirujuća i potresna priča o Vukovaru
Maja Hrgović,
Novi list, http://www.novilist.hr
Dosad neobjavljenim ratnim snimkama Vukovara, materijalima »Zastava
filma« i Vojnog arhiva Srbije, videozapisima HRT-a te amaterskim
snimkama anonimnog vukovarskog branitelja, obilno se u filmu »Vukovar
– završni rez« poslužila novinarska ekipa iz Hrvatske i Srbije,
predvođena beogradskim redateljem Jankom Baljkom i novinarom Dragom
Hedlom iz »Feral Tribunea«. Njihov će film biti premijerno prikazan
publici u sklopu programa »Kontroverzni Zagrebdox« u kinu »Tuškanac«,
dok će srpska premijera biti u nedjelju na beogradskom FEST-u.
Dvosatno tkivo filma tvore isječci arhivskih snimki i dijelovi
razgovora s osamdesetak sugovornika sa srpske i hrvatske strane,
koji su 1991. godine izravno ili posredno sudjelovali u tragicnim
vukovarskim zbivanjima. Kadrovima bombardiranja, pucnjave, leševa
na cesti, krvavih lokvi, mora križeva na Ovčari, devastiranih zgrada
i ljudi koji se grče u plaču kontrapunktirane su snimke pijanih
zlocinača s golemim noževima u rukama, voda krvoločnih paravojnih
formacija koji se hvastaju brojem ubijenih neprijatelja, mladićima
koje naočigled »opere« adrenalin pri samom spomenu oružja i ubijanja...
Rezultat je uznemirujuća, dojmljiva i iznimno potresna priča, lišena
bilo kakvog uljepšavanja, patetike i subjektivnosti.
Svaka priča ima dvije strane
– Htjeli smo da priču o Vukovaru ispričaju ljudi koji su sami sudjelovali
u njoj – dakle vukovarski branitelji, srpski dragovoljci, razni
politićki i vojni funkcioneri. Komentara smo se klonili. Pristupili
smo temi onako kako se to radi u novinarstvu ili na sudu: iznijeli
smo obje strane. Svaka priča ima dvije strane – rekao je Drago Hedl
nakon jučerašnje projekcije filma za novinare u kinu »Tuškanac«.
»Kombinirana ekipa«, kako ju je nazvao redatelj Baljak, intenzivno
je na filmu radila 15 mjeseci.
– Ne znam što je bilo teže, prikupiti arhivski materijal ili pronaći
na obje strane sugovornike koji će na pravi način govoriti o Vukovaru.
U Srbiji je bilo teže pronaći sugovornike, pogotovo one s političkog
vrha, jer ih je dobar dio završio u Haagu, a oni koji su dostupni
odbijaju pričati o ovome – ispričao je Baljak.
Zanimljivo je da su u dva razgovora – u onome s Tomislavom Merčepom
i onome s Branom Crnčevićem – Hedl i Baljak zamijenili očekivane
pozicije. Naime, Hedl je u Beogradu razgovarao s Crnčevićem, a Baljak
u Zagrebu s Merčepom.
– Procijenili smo da ćemo na taj način dobiti bolje, kvalitetnije
odgovore na pitanja koja smo im postavili. Mislim da nismo pogriješili,
istaknuo je Baljak.
Civilizacijski apel
Hrvati i Srbi će na film zacijelo bitno različito reagirati, složili
su se autori. U Zagrebu se o filmu govorilo i prije nego što je
dovršen, pa organizatori Zagrebdoxa predviđaju da ce na sutrašnjoj
projekciji filma dvorana biti prekrcana.
– Situacija vezana za Vukovar u Hrvatskoj se doživljava kao prijelomni
trenutak u nacionalnoj povijesti, i za očekivati je da će biti puno
reakcija. S druge strane, ljudi su u Srbiji danas mnogo manje vezani
za taj događaj, njih melje dnevna politika i politički događaji...
Od Vukovara naovamo dogodio se još jedan rat, Kosovo, bombardiranje
NATO-a, situacija s Crnom Gorom, hiperinflacija... U svemu tome
ljudi ne stižu da se na kvalitetan način posvete tom događaju, napomenuo
je Baljak.
– Ne mislim da će film dovesti do nekakvog pomirenja... Ali mislim
da film ima tu važnu ulogu da mlađim generacijama, koje o Vukovaru
znaju samo iz udžbenika, pošalje svojevrstan civilizacijski apel
– da se ne ponovi nikad ono što se tamo dogodilo. Ako uspije u tome,
bit će to znak da smo ovim filmom napravili dobar, važan, i najvažnije
– plemenit posao, zaključio je Hedl. |
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)