Vesti -

Litografske stene nekada bile naš izvozni brend: Jedino mesto na Balkanu gde se mogu naći FOTO

Vekovima unazad meštani podno Divčibara žive od kamena, obrađuju ga i prodaju, a samo u ovom kraju mogu se pronaći i retke vrste stena.

Izvor: RINA
Podeli
Foto: RINA
Foto: RINA

Biolog, entuzijasta, Predrag Petrović, za sve ljubitelje geologije napravio je na svom imanju u selu Paštrić kod Mionice, jedinstven Muzej kamena.

Pod otvorenim nebom nalazi se nekoliko stotina retkih eksponata, na kojima bi nam pozavideli i svetski muzeji, a jedan od takvih su i litografske stene koje su nekada bile od velikog značaja.

"Na njima se štampalo, na njima umetnici rade. Te litografske stene mogu se pronaći samo ovde i na još jednom mestu u Selenhofenu u Nemačkoj. Korišćene za litografiju, bile su izvozni brend Srbije. Davne 1890. godine kada je pravljen toranj u Parizu, na upriličenoj izložbi bio je naš kamen iz Struganika. Kamenom iz ovog kraja obložena je i zgrada opere u Beču", kazao je za RINU, biolog Predrag Petrović.

Muzej kamena

Muzej kamena zamišljen je kao edukativna lokacija, koja će zaljubljenicima u geologiju otkriti retke i jedinstvene vrste. Najteži deo, kako kaže Peca, bio je dopremiti sve te stene do njegovog domaćinstva ali vredelo je truda. Deo eksponata nalazi se pod otvorenim nebom, gde je nikao i jedinstveni Kameni bukvar - citati književnika ispisani na stenama, a simbolično je dobio naziv Sto gromada za 100 velikana.

"Kada je Matija Bećković ovde bio u poseti, jedna stena me je podsetila na njega, pa se tako rodila ideja da stihovi iz njegove knjige budu uklesani na njoj. Nakon njega i drugi velikni su dobili svoju stenu, poput Desanke Maksimović, Njegoša. Za njega sam izabrao stenu krečnjačkog tipa, pretaložen pre nešto više od 80 miliona godina u Struganiku. Simbolično je to stena od dva metra, a kako smo taj kamen natovarili i postavili ovde samo mi znamo. Nije bilo nimalo lako", rekao je ovaj biolog.

Četiri hiljade ljudi godišnje obiđe ovo imanje u selu Paštrić. Ljubitelji geologije obožavaju ovo mesto, gde preko 300 eksponata čeka da bude viđeno i primećeno.

"Ovo je prava enciklopedija znanja kad je u pitanju geologija. Ovde posoje primerci koji se nigde drugo ne mogu videti. Na primer, breča, šarena stena je otkrivena pre šest godina na planini Maljen i nigde u svetu nema više ovakvih primeraka. Mnogi muzeji u Evropi bi želeli da je imaju u svojoj kolekciji ovakav eksponat , ali za sada im ne damo", kaže Predrag.

Za sada su sve stene iz valjevskog kraja, a plan je da ih bude iz sbih krajeva Srbije, a Peca poručuje da iako vam možda svi deluju slično - dva kamena ne postoje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.