Vesti -

Deset godina Jorgovanka Tabaković na čelu NBS: Centralna banka se pohvalila rezultatima

Sutra se navršava tačno 10 godina otkako je Jorgovanka Tabaković izabrana za guvernerku Narodne banke Srbije.

Izvor: B92.net
Podeli
Foto: Bobica10 / Shutterstock.com
Foto: Bobica10 / Shutterstock.com

Evo koje rezultate je NBS ostvarila u proteklih deset godina.

Zatečena visoka inflacija u roku od godinu dana spuštena je na nizak nivo, a tokom narednih devet godina očuvana je na prosečnom nivou od oko 2,5%.

Drastično je smanjena razlika u prosečnoj inflaciji između Srbije i zone evra (sa prosečnih oko 6,5 procentnih poena na oko 1 procentni poen).

Dinar je tokom deset godina ojačao 1% prema evru. U istom periodu Narodna banka Srbije na deviznom tržištu neto je kupila 1,8 milijardi evra. Stabilnost koju je Narodna banka Srbije održala tokom veoma izazovna prva četiri meseca ove godine, stvorila je ambijent u kojem nakon toga ponovo preovladavaju pritisci ka jačanju dinara, što je omogućilo da od maja do danas na domaćem deviznom tržištu neto kupimo preko milijardu evra.

Bruto devizne rezerve na kraju jula 2022. godine su iznosile 15,0 milijardi evra, čime su od jula 2012. godine povećane za 4,9 milijardi evra (za gotovo 50%) uprkos nezapamćenim turbulencijama, dok su neto devizne rezerve u istom periodu više nego udvostručene (sa 5,5 milijardi evra na 12,3 milijarde evra).

Rast deviznih rezervi praćen je i jačanjem njihove strukture – znatno je povećana količina, vrednost i učešće zlata. U periodu od kraja jula 2012. godine do danas zlato je količinski više nego udvostručeno (sa 14,8 tona krajem 2012. na 38,3 tone, što je najviše ikada zabeleženo). Njegovo učešće u rezervama povećano je gotovo dva i po puta (sa 6,2% na 14,1%). Vrednost zlata je više nego utrostručena (sa 0,6 milijardi na 2,1 milijardu evra).

Učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima bankarskog sektora spušteno je na 3,26% sa zatečenih oko 20% (petina aktive bankarskog sektora).

Kamatne stope na nove dinarske kredite privredi niže su za oko 13 procentnih poena, a stanovništvu za preko 11 procentnih poena nego na početku ublažavanja monetarne politike, u maju 2013. godine (a nakon stavljanja inflacije pod kontrolu). U tom periodu, stanje ukupnih kredita privredi uvećano je za više od 50%, a stanje investicionih kredita gotovo je udvostručeno.

Sniženi troškovi kamata i kursnih razlika za 278 milijardi dinara u odnosu na 2014. godinu, a zaključno sa 2020, potvrđuju da je Narodna banka Srbije znatno pomogla da srpska privreda u kontinuitetu od 2014. beleži pozitivan finansijski rezultat.

Ilustracija: Shutterstock/springtime78
Ilustracija: Shutterstock/springtime78

Kreditni rejting Srbije povećan je za dva nivoa uprkos krizama iz međunarodnog okruženja: sa BB- na BB+, na korak do investicionog. To je donelo i više investicija i bolje uslove finansiranja za sve u Srbiji.

Struktura stranih direktnih investicija značajno je unapređena. Do 2012. godine nedovoljno investicija bilo je usmereno u investiciono orijentisane sektore. Od početka 2013. zaključno s julom ove godine priliv stranih direktnih investicija iznosio je 26,1 milijarde evra, uz njihov rekordan priliv od 3,9 milijardi evra u 2021. Od perioda stabilizacije zemlje, oko 30% ovih investicija usmereno je u prerađivačku industriju. Čak i tokom turbulencija iz međunarodnog okruženja u 2022. godini, zaključno s krajem jula imali smo priliv stranih direktnih investicija od 2,052 milijarde evra, što je samo za 3,5% niže u odnosu na sedam meseci rekordne 2021. godine (2,126 milijardi evra), i govori da investitori, uprkos globalnim neizvesnostima, nastavljaju da investiraju u Srbiju.

Izvoz robe iz Srbije je dva i po puta veći – rast sa 8,4 milijarde evra u 2012. godini na 20,8 milijardi evra 2021. godine (uprkos uticaju globalnih dešavanja na eksternu tražnju), dok ove godine očekujemo da dostigne oko 27 milijardi evra. Ako tome dodamo i usluge, izvoz je povećan sa 11,5 milijardi evra na oko 37 milijardi evra, koliko očekujemo za ovu godinu. Uz prosečan godišnji rast izvoza po stopi od oko 11% od 2013. godine, povećano je učešće izvoza robe i usluga u bruto domaćem proizvodu za oko 20 procentnih poena, a za toliko je povećana i pokrivenost uvoza izvozom.

Uspešno su sprovedene ekonomske politike koje Međunarodni monetarni fond podržava aranžmanima, od kojih nijedan nije bio s korišćenjem sredstava ni troškovima po tom osnovu, a nasledili su obaveze po dva ranija aranžmana i samo za troškove platili 105 miliona evra, i sve to uz nasleđene neravnoteže u svim oblastima (višegodišnja visoka inflacija, visok fiskalni deficit, ogroman platnobilansni deficit, ogromna nezaposlenost, visoki problematični krediti…).

Broj izdatih Dina kartica pet puta je veći u odnosu na 2012. godinu.

Prosečan broj transakcija građana i privrede koji se na nedeljnom nivou obradi u svih šest sistema Narodne banke Srbije iznosi preko 6,8 miliona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.