Vesti -

Mali: Srpska ekonomija jača nego što se očekivalo, suficit oko 35 milijardi dinara VIDEO

Beograd -- Ministar finansija Siniša Mali gostovao je na TV Prva.

Izvor: B92, TV Prva
Podeli
Foto: Printskrin, TV Prva
Foto: Printskrin, TV Prva

Mali je istakao da je srpska ekonomija neuporedivo jača i izdržljivija nego što se očekivalo, kao i da se ovog meseca očekuje suficit od oko 35 milijardi dinara.

"Kao što znate, u toku je sprovođenje trećeg paketa pomoći privredi i građanima, ukupne vrednosti od oko dve milijarde evra, kako bi se ublažile negativne posledice virusa korona. Sagledali smo efekte pomoći. U junu smo imali suficit od 25 milijardi dinara, što je skoro 200 miliona evra, a ovog meseca očekujemo suficit od oko 35 milijardi dinara, što je oko 300 miliona evra. Mnogo nam je bolji rezultat, neuporedivo jača ekonomija nego što smo i mi predvideli početkom godine, kada smo planirali treći paket pomoći", rekao je Mali.

On je objasnio da je taj rezultat posledica i dva paketa pomoći od prošle godine, u okviru kojih su isplaćivane minimalne zarade, stotinu evra svim punoletnim građanima, dodatnih 4.000 dinara penzionerima, 10.000 dinara zdravstvenim radnicima...

"Ove godine smo isplatili tri puta po 50 odsto minimalne zarade, pre dva dana smo po četvrti put isplatili autoprevoznike. Svakome od njih je isplaćeno 600 evra po autobusu. Smatrali smo da je sektorska pomoć važna. Naredne nedelje isplatićemo pomoć i samostalnim radnicima u kulturi, a 16. avgusta još jednu punu minimalnu zaradu za zaposlene u turizmu i ugostiteljstvu. Sve što smo obećali, ispunjavamo u dan i u dinar", naglasio je Mali.

On je naveo da će svim punoletnim građanima dodatnih 30 evra biti isplaćeno u novembru, a da za tu vrstu pomoći ne treba ponovo da se prijavljuju, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

"Oni koji su se prijavili za prvih 30 evra u maju, automatski će dobiti još jednu uplatu u novembru. Osim 30+30 evra, naš plan je da uplatimo dodatnih 50 evra za naše najstarije sugrađane. Za tu pomoć ne treba da se prijavljuju, jer će ona biti uplaćena kao i do sada, automatski. Uplata se može očekivati u septembru", rekao je Mali.

On je naglasio i da je odlučeno da svi punoletni građani dobiju dodatnih 20 evra u decembru ove godine.

"Polovinom novembra biće otvorene prijave preko Uprave za trezor i kol-centra. Princip prijave ostaće nepromenjen, kao i do sada, jednostavan i efikasan. Daćemo mogućnost da novac dobiju i oni koji se nisu prijavili za 30+30 evra, ali i oni koji su u međuvremenu postali punoletni", naveo je on.

Mali je rekao da država želi da i građani osete odlične rezultate koji se postižu.

"Očekivali smo rast od 6 odsto na kraju ove godine. U prvom kvartalu imali smo rast od 1,7 procenata, a za drugi kvartal tek očekujemo rezultate. Mislim da nećemo ići ispod 12 odsto i da će rast do kraja godine biti veći od 6 procenata", naveo je on.

Objasnio je da su to rezultati koji se dele sa građanima, pre svega zbog optimizma, koji ih podstiče da troše novac.

"Od izuzetnog je značaja da se novac u trgovini obrće, da trgovina raste, da se nastavlja proizvodnja. Važno je da da se raspoloživi dohodak, novac koji građani imaju, ne smanjuje. U nekim razvijenijim ekonomijama to je upravo bila posledica virusa korona. Naime, ljudi su počeli više da štede, da manje troše i to je usporilo privrednu aktivnost", rekao je ministar finansija.

Ocenio je da je drugi razlog sam novac, i podsetio da je 2020. godine, uprkos pandemiji, Srbija imala veću naplatu PDV-a za skoro 30 odsto u odnosu na 2019. godinu.

"Ljudi su više trošili, imali smo više privrednih aktivnosti. Mere prošle godine bile su usmerene ka tome da sačuvamo radna mesta, da nam se ne zatvaraju fabrike, proizvodni pogoni... Mi smo u tome uspeli. Mnoge razvijenije zemlje nisu imale pakete pomoći poput Srbije. Ali, mi smo zahvaljujući teškim merama fiskalne konsolidacije koje je pokrenuo predsednik Aleksandar Vučić, dok je bio predsednik Vlade 2014. godine, uspeli da krizu dočekamo spremno", objasnio je Mali i dodao da se nikada u prošlosti nije dogodilo da država stane iza građana i privrede kao sada.

Ministar se osvrnuo i na stanje javnog duga i naglasio da je u ovom trenutku udeo u BDP-u 56,2 odsto, što je daleko ispod propisanih 60 procenata, koliko je predviđeno Mastriškim sporazumom.

Mali je podsetio da je i pored nikada veće krize, 2021. godina započeta za uvećanom minimalnom zaradom za 6,6 odsto, uvećanim penzijama za 5,9 procenata i većim zaradama u javnom sektoru za 5 procenata.

"Setite se januara – harala je korona, a mi smo uprkos tome doneli odluku da sprovedemo mere koje povećavaju životni standard građana. To je ekonomski važno, a i cilj države je da se životni standard građana iz meseca u mesec povećava. To je opredeljenje države, i svaki put kada postoji prostor u budžetu ili u projekciji naše ekonomije, da možemo da povećavamo plate i penzije, mi ćemo to uraditi", rekao je ministar.

Govoreći o povećanju minimalne cene rada, ministar je podsetio da je 2012. godine ona bila oko 15.700 dinara, a da je ove godine prešla 32.000 dinara.

"Duplo i više nego duplo je minimalna cena rada povećana u odnosu na 2012. godinu. Razgovarao sam sa predsednikom Vučićem i predsednicom Vlade, pa ćemo videti da ove godine po prvi put minimalna cena rada ode iznad 35.000 dinara. Ako pogledate ekonomske uslove i stope rasta koje očekujemo od preko 6 odsto, postoje uslovi da minimalna zarada bude iznad 35.000 dinara, što je povećanje od 9+ odsto", rekao je Mali i dodao da se na taj način podiže prosečna zarada u Srbiji, kao i da se očekuje da realizacijom plana "Srbija 2025" ona bude oko 900 evra.

Napomenuo je da su u toku razgovori sindikata i poslodavaca, kao i da će se u razgovore oko minimalne cene rada uključiti i Vlada Republike Srbije sa ovim predlogom.

"Ovo je veliko povećanje minimalne cene rada, velika vest za sve zaposlene, ali s druge strane veliki trošak za poslodavce. Mi smo protekle tri godine iz godine u godinu smanjivali poreze i doprinose na zaradu, čineći zapošljavanje povoljnijim. To ćemo nastaviti. Razmišlja se o nekoliko opcija, da li povećati neoporezivi deo dohotka, ili smanjiti ili ukinuti neke delove koji se odnose na poreze i doprinose", naveo je Mali.

Napomenuo je da Srbija danas pobeđuje u onome u čemu nikada nije pobeđivala, a to je ekonomija.

"Svaka čast našim sportistima, ali sada smo šampioni i kada je ekonomija u pitanju. Ipak, tu smo da podržimo naš sport, posebno učesnike Olimpijskih igara. Predsednik Vučić je želeo da ih dodatno motiviše, pa smo uvećali fond za osvojene medalje. Predviđeno je 70.000 evra za zlato, a bilo je 45.000 evra. Prvim osvajačima medalje novac je već uplaćen, dok se ranije na nagrade čekalo godinu, dve dana", rekao je Mali.

Dodao je da se uprkos pandemiji izdvaja dosta novca za podršku sportu.

"Završava se multifunkcionalna dvorana na Košutnjaku, u ovom trenutku se grade tri gradska stadiona, a gradiće se još sedam. I sa te strane pokazujemo da stojimo iza naših sportista. Veliki su uspesi naših sportista, a i država u dan i u dinar isplaćuje svoje obaveze. To dovoljno govori o snazi Srbije", rekao je Mali.

Odgovarajući na pitanje o planiranim izdvajanjima za novorođenu decu od 5.000 evra, koje je najavio predsednik Vučić, Mali je rekao da je to neophodnost i prioritet države.

"U septembru ćemo izaći sa paketom, koji nije vezan samo za prvu bebu, već obuhvata smanjenje određenih administrativnih prepreka, kao i otvaranje mogućnosti za veštačku oplodnju što većem broju žena, planira se povećanje određenih naknada. Imamo konkretne mere u planu da podržimo politiku koja se odnosi na veći broj dece, ali važna je i stabilna ekonomija. Kada kao roditelj imate sigurnost, odnosno stabilan posao, kada vidite da se grade auto-putevi, škole, vrtići, zdravstveni centri, to vam daje sigurnost da donesete odluku o potomstvu", naveo je on.

Ministar se osvrnuo i na "Otvoreni Balkan", koji omogućava brži protok robe, usluga, radne snage.

"To je ono što podstiče rast u regionu. Podsetiću da je Srbija prošle godine privukla 2,9 milijardi evra stranih direktni investicija, a Crna Gora, Severna Makedonija, BiH, Albanija zajedno 1,7 milijardi. Kada pogledate stope rasta, jasno je da je Srbija dominantna ekonomija na Zapadnom Balkanu. Kada je CEFTA u pitanju, odnosno trgovina u regionu, za prvih pet meseci mi imamo suficit od 954 miliona evra. Mi više izvozimo nego što uvozimo. Što je veće tržište, odnosno bez ograničenja, to dominantna ekonomija poput naše ima najviše koristi. Ali i drugi će imati interes. Kao veliko tržište, bez ograničenja vi ste interesantniji jer se atraktivnost investicija povećava, nego kada ste sami i izolovani", zaključio je on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.