Fokus -

Kvadrat na Halkidikiju kao u Beogradu; Ni korona ne sprečava Srbe da se kuće na Egeju

Grčke granice za naše državljane su još uvek zatvorene, a ljudi koji imaju imovinu u ovoj zemlji nalaze se u teškoj situaciji jer trenutno imaju samo rashode.

Izvor: B92/Teodora Nikolić
Podeli
Foto: B92/Darja Balšić
Foto: B92/Darja Balšić

Pandemija koja je u jednom trenutku "zaustavila" ceo svet, nije zaobišla ni srpske državljane koji poseduju i izdaju nekretnine u Grčkoj.

Vlasnica stana u grčkom letovalištu Nea Plagija, Ivana Antić, za B92.net kaže da je u ovoj situaciji sve neisplativo i da su gubici veliki. Njoj je cela sezona, od 24. maja do 25. septembra bila rasprodata, međutim, korona je pokvarila planove, kako njoj kao vlasnici nekretnine, tako i turistima koji su želeli da svoj odmor provedu u ovom mestu.

Ipak, ako se izuzme to što neće moći da odu na more kako su planirali, turisti nisu oštećeni.

"Sve avanse za rezervacije smo u potpunosti vratili gostima ili su ih oni na lični zahtev ostavili za sledeću godinu", objašnjava Ivana Antić.

Srpskim kupcima je i dalje najinteresantniji severni deo Grčke, odnosno regije kao što su Halkidiki, Solun, Olimpijska regija, Asprovalta, Kavala itd. Postoji interes za ostrva Krf, Tasos i Krit, a takođe i za Atinu koja kao glavni grad ima puno potencijala sa investicione strane.

Vlasnici nekretnina iz Srbije u Grčku ne mogu da uđu, bez obzira na to što imaju imovinu u ovoj zemlji. Ipak, postoji jedan način na koji se ovo može zaobići, ali za njega je potrebno minimum 250.000 evra. Reč je o takozvanoj "Golden vizi" koja podrazumeva da neko ko kupi nekretninu vrednu bar 250.000 evra, automatski može da aplicira za boravišnu dozvolu.

"Investiranjem u nepokretnosti u iznosu od 250.000 evra ili više, kupac automatski stiče pravo na apliciranje za boravišnu dozvolu, odnosno program "Golden viza". Supružnik, deca do 21 godine i roditelji vlasnika takođe stiču pravo da apliciraju za gore navedenu vizu. Boravišna dozvola se izdaje na period od 5 godina i obnavlja se nakon isteka bez problema, sve dok u svom vlasništvu imate nepokretnost koja ispunjava navedene uslove", objašnjava za B92.net direktor Predstavništva Grekodom Development u Srbiji Nikola Nedeljković.

Ivana Antić kaže da oni, kao vlasnici "jeftinije" nekretnine, nemaju apsolutno nikakve povlastice kada je trenutna situacija u pitanju.

"U normalnim okolnostima dozvoljen nam je boravak u kontinuitetu 90 dana po Šengenu, a zatim pauza od tri meseca do ponovnog ulaska u toku šest meseci godišnje. U prevodu, sve i da ‘seckamo’ tih 90 dana, recimo da idemo deset puta po devet dana, ne možemo prekoračiti dozvoljeni boravak u toku šest meseci", objašnjava ona.

Korona je promenila mnogo toga, ali ne i potražnju

"U odnosu na ranije godine, u 2020. u Grčkoj je počela izgradnja novih objekata. Ovo je dobro osveženje za grčko tržište jer je ono u poslednje dve godine gotovo presušilo sa ponudom nekretnina, što je i rezultovalo naglim skokom cena", kaže Ana Pavlica-Majorov iz agencije Roman real-estate.

Kako objašnjava Nikola Nedeljković, tržište nekretnina u Grčkoj i dalje je vrlo stabilno.

"Sama pandemija nije mnogo uticala na celokupnu situaciju na tržištu koja se tiče kupovine nekretnina. Kupoprodajni procesi odvijaju se normalno, bez nekih većih zadržavanja i to je vrlo bitno kako bi klijenti mogli da se uvere u sigurnost", kaže on.

"Ukoliko uporedimo prvu polovinu prošle godine i prvu polovinu ove godine prema svim podacima interes se uprkos pandemiji povećao za više od 40% u 2020. godini. Klijenti su uglavnom zainteresovani za stanove i manje kuće koje se nalaze u turističkim mestima na moru ili u gradovima, ali takođe imamo interesovanja od strane ljudi koji su spremni da investiraju u manje hotele sa 10-20 soba", dodaje Nedeljković.

Ana Pavlica-Majorov iz agencije Roman real-estate za B92.net objašnjava svoje iskustvo.

"Potražnja za nekretninama u Grčkoj prethodnih godina je bila velika, što je rezultovalo skokom cena. I ove godine interesovanje je veliko, ali nemogućnost da kupci vide nekretnine otežava i mogućnost prodaje, a sve zbog aktuelne pandemije kovida 19. Što se tiče generalne ponude, ona je i dalje slaba, a cene i dalje više u odnosu na prethodne godine", kaže ona.

Foto: B92/Teodora Nikolić
Foto: B92/Teodora Nikolić

Cene više nego pre nekoliko godina

Kada su u pitanju cene kvadrata, Nedeljković objašnjava da su one pre nekoliko godina, tokom krize u Grčkoj, u gradovima bile niže 30 odsto, a u turističkim regijama 25 odsto u odnosu na cene koje su aktuelne danas.

"Možemo slobodno reći da je trenutno prosečna cena kvadrata u Solunu oko 1.000 evra za objekte starije gradnje dok za novogradnju počinje od 1.500 evra po kvadratu. Na Halkidikiju kao turističkoj regiji prosečna cena kvadrata iznosi oko 1.100 evra, a za novogradnju oko 1.800 evra. U Olimpskoj regiji cena kvadrata je nešto niža u odnosu na Halkidiki, dok su cene na ostrvima malo više", priča Nikola Nedeljković.

Kako funkcioniše proces kupovine nekretnine u Grčkoj?

Kako objašnjava Nikola Nedeljković, proces kupovine je vrlo jednostavan i, što je najvažnije, isti za sve, bez obzira na to iz koje zemlje dolaze.

Foto: Depositphotos, AndreyPopov
Foto: Depositphotos, AndreyPopov

"Način isplate nekretnine je stvar dogovora između dveju strana. Još uvek postoji mogućnost kupovine za gotovinu, ali uz obaveznu prethodnu prijavu novca na ulazu u Grčku. Osim toga, kao i uvek i svugde moguća je isplata i preko bankovnog računa. Uknjižba nepokretnosti može da traje od mesec dana do čak i više od šest meseci, u zavisnosti od toga kom katastru pripada nekretnina. Definitivno se najduže čeka na izvod iz katastra Soluna jer je najveća opština, pa ima i najviše posla. Ovo mi kao agencija sve uzmemo za naše kupce i pošaljemo brzom poštom", objašnjava Ana Pavlica-Majorov

"Nakon odabira nekretnine organizuje se sastanak sa advokatom kome se ostavlja punomoćje u prisustvu notara i oni zajedno preuzimaju ceo kupoprodajni proces. Advokat u ime klijenta prvo otvara poreski broj, vrši kompletnu proveru nekretnine i ukoliko je sve u redu, priprema se ugovor. Kupac nije u obavezi da dođe lično na potpis ugovora, jer je advokat u mogućnosti da potpiše i u njegovo ime. Nakon potpisanog ugovora kupac je dužan da izvrši plaćanje sa svog računa na račun vlasnika, dostavi advokatu potvrdu o uplati, i time se kupoprodajni proces završava", objašnjava on.

I Ivana Antić kaže da je svoj stan kupila uz pomoć agencije, jer je, kako joj se čini, tako najsigurnije jer je klijent zaštićeniji nego kad ima neposrednu pogodbu sa vlasnikom ili kad radi samo preko advokata. Agencija im je za manje od mesec dana završila ceo proces i oni su postali vlasnici stana.

Što se tiče obaveza koje je morala da obavi u Srbiji, kaže da su one brojne.

"Mora se dostaviti dokaz o poreklu novca. Ta stavka je novijeg datuma a Grci insistiraju na tome. Ovlašćeni sudski tumač za grčki jezik koji se nalazi u bazi grčke ambasade mora kupcu da prevede dokumentaciju. Mi smo, konkretno, dostavljali podatke o našoj zaradi koje su nam izdale firme u kojima smo zaposleni suprug i ja. Takođe, mora da postoji i otvoren račun kupca u grčkoj nacionalnoj banci i položen depozit, da bi se transakcije legalno obaljale. Dodaje da se godišnji porez na nepokretnost plaća u banci u Grčkoj jednom godišnje, gde je otvoren račun, dok se iz Srbije traži potvrda o rezidentnosti iz Poreske uprave, kako bi se izbeglo dvostruko oporezivanje", objašnjava ona.

Kada su u pitanju troškovi za neku prosečnu nekretninu za budućeg vlasnika, oni prilikom kupovine, a na ime advokata, notara, poreza na prenos, upisa u katastar i usluge agencije iznose oko 10 odsto od dogovorene cene nekretnine.

Godišnji troškovi i do 1.000 evra

A kada je održavanje same nekretnine u pitanju, Pavlica-Majorov kaže da su računice koje je prethodnih godina izvela iz sopstvenog iskustva pokazale da je reč o iznosu od 700 do 1.000 evra na godišnjem nivou, a u to ulaze troškovi struje, vode, poreza na imovinu i godišnja usluga knjigovođe. Varijeteti u troškovima u vezi su sa tim da li vlasnik nekretnine ima internet, zajedničke troškove u zgradi, godišnje osiguranje nepokretnosti itd.

Međutim, ona kaže da je dodatni problem koji se pojavljuje neobzirnost elektrodistribucije prema strancima. Svakodnevno zovu i opominju da se računi izmire ili će isključiti struju. A nemaju odgovor kako da se dođe do računa i da se oni izmire ako vlasnici ne mogu ući u zemlju. Naravno, postoji elektronsko plaćanje ali samo za one koji to umeju.

Ivana Antić potvrđuje da je elektronsko plaćanje računa velika ušteda, upravo zato što ne mora da plaća agenciji da to uradi umesto nje. Na ovom, reklo bi se, bezazlenom primeru, pokazuje se koliko je bitno stvarati kontakte i prijateljstva na koja ćete moći da se oslonite kad vam je potrebna pomoć.

"Imamo nekoliko prijatelja u koje imamo poverenja i kojima smo ostavili ključ stana da mogu da ga obiđu, provere kakvo je stanje. Tako da je mnogo lepo kada se otvore neka nova vrata i iskustva, što je meni i te kako drago jer sam sve kontakte napravila lično", objašnjava ona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.