Fokus -

Kako je korona promenila tržište: Izazovi srpskih izvoznika u Ameriku

U prodavnicama širom Sjedinjenih Država može se naći mnoštvo prehrambenih proizvoda koji se proizvode u našoj zemlji. Pored proizvoda velikih i poznatih kompanija i proizvođača, u ponudi na američkom tržištu nalaze se i proizvodi malih firmi, za koje čak i mnogi u Srbiji nisu čuli.

Teodora Nikolić
Podeli
Foto: Depositphotos, bitpics
Foto: Depositphotos, bitpics

Međutim, kako je ove godine svetska ekonomija naišla na ogromnu, neočekivanu prepreku - pandemiju koronavirusa - izvoznici su se našli pred izazovom kakav do sada nisu imali.

Mnoge kompanije imale su problem sa izvozom svojih proizvoda, a jedna od njih je i "Happy Honey", kompanija iz Beograda koja se bavi proizvodnjom i prodajom visokokvalitetnog sirovog meda.

Kada su uslovi normalni, njihovi proizvodi mogu se naći u čak 276 prodavnica američkog lanca "Cost Plus World Market". Ipak, tokom poslednjih nekoliko meseci korona ih je stavila na muke koje i dalje traju.

"Od početka godine ništa nismo izvezli zbog korona-krize. Plan nam je da nastavimo sa izvozom čim prođe ova situacija, odnosno čim bude moguće", rekao je za B92 CEO i suvlasnik te kompanije Aleksandar Vučković.

On nam je dao i jedan interesantan podatak kada je reč o potražnji na američkom tržištu, a to je da njihove proizvode zapravo i ne kupuju naši građani koji tamo žive.

"Naši građani uglavnom kupuju proizvode naših poznatijih brendova. Ono što mi izvozimo više kupuje američko stanovništvo", objašnjava Vučković.

A kakve su cene naših proizvoda na američkom tržištu?

Često se u medijima može naići na tekstove o tome kako se domaća roba može po nižoj ceni "preko bare" nego kod nas. U realnosti, zaista postoji osetna razlika u cenama u odnosu na srpsko tržište, samo ne onako kako se priča. Uglavnom je sve dosta skuplje u Americi, pa čak i do tri puta skuplje za neke proizvode.

Tako, na primer, brzi uvid u ponudu jednog američkog trgovinskog lanca u čijoj ponudi ima i proizdova iz Srbije pokazuje da su cene, ipak, primetno više. Tako litar suncokretovog ulja dostiže cenu i do 4,23 dolara, što je oko 450 dinara, dok je u Srbiji za isti proizvod istog proizvođača potrebno oko 135 dinara.

Ukoliko, pak, želite da kupite srpsku kafu u Americi, moraćete da izdvojite oko 6,35 dolara, dok ćete u Srbiji 500 grama iste kafe platiti oko 450 dinara.

Gazirana voda uvezena iz Srbije takođe je skuplja u SAD, pa tako za jednu flašu treba izdvojiti čak 150 dinara, odnosno 1,4 dolara, dok u Srbiji istu vodu istog proizvođača možete kupiti za oko 40 dinara.

Cene za slatkiše i grickalice srpskih proizvođača takođe se razlikuju, a, interesantno, proizvod za koji nema velike razlike u cenama je - pirinač. U Americi ćete 900 grama pirinča uvezenog iz Srbije platiti 1,9 dolara, odnosno odnosno oko 200 dinara, dok se u Srbiji kilogram tog istog pirinča prodaje po ceni od oko 220 dinara.

U krizi leži i prilika

Međutim, nije na sve naše izvoznike pandemija koronavirusa uticala negativno. Tokom krize najbolje su, čini se, prošli oni koji svoje proizvode nude i preko onlajn platformi. U vremenu kada je poželjna socijalna distanca, najsigurnija kupovina je bila ona koje se mogla obaviti iz sigurnosti doma.

Foto: Depositphotos, dusanpetkovic
Foto: Depositphotos, dusanpetkovic

Da je tako potvrđuje i slučaj kompanije "Šumska tajna" iz Veternika, koja se bavi proizvodnjom raznih prirodnih proizvoda poput čajeva, namaza od pečuraka, humusa i drugih. Oni za B92.net kažu da nisu imali problema kada je reč o plasmanu svojih proizvoda, pa ni na američkom tržištu.

"Šumska tajna" je u jeku korona-krize zabeležila rast prodaje od 30 odsto na srpskom tržištu. Stanišić ovo objašnjava time što je našim ljudima tokom trajanja vanrednog stanja prioritet bio da se obezbede hranom.

"Naši proizvodi, pored toga što se mogu naći u tri-četiri prodavnice u SAD, su bili i jesu dostupni za naručivanje preko Amazona, tako da smo dosta toga prodali onlajn. Inače, prvi put u istoriji je u Americi zabeležena ovolika stopa prodaje preko interneta”, objašnjava Nikola Stanišić, prvi čovek ove kompanije.

Što se tiče popularnosti proizvoda, Stanišić ima slično iskustvo kao i ljudi u kompaniji "Happy Honey" .

"Amerikanci su ti koji uglavnom kupuju naše proizvode, zato što naši ljudi više kupuju džemove, ajvare i slično. Naši proizvodi su veganski, za dijabetičare, visokoproteinski, može se reći 'hipsterski'. Možda ih kupuju deca naših ljudi koji žive tamo", objašnjava Stanišić.

Kada su cene proizvoda kompanija sa kojima smo razgovarali u pitanju, važi isto pravilo — proizvodi su skuplji na američkom tržištu nego kod nas. Tako u Srbiji teglicu meda sa đumbirom možete kupiti po ceni od 599 dinara, dok u Americi, na ista teglica košta od 4 do 15 dolara. Takođe, namaz od crnog tartufa jeftiniji je u našoj zemlji — standardna cena je 649 dinara. Ukoliko ga naručujete preko Amazona, pak, cena je 15 dolara po tegli.

Srbija zarađuje u trgovini sa SAD

Inače, podaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede govore da je tokom 2019. godine, ukupan obim razmene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa SAD iznosio 64,6 miliona dolara, što je oko 10 odsto manje nego 2018.

Foto: Depositphotos, peshkova
Foto: Depositphotos, peshkova

U godinama pre toga prosečna godišnja vrednost ostvarenog izvoza iznosila je 37,6 miliona dolara, dok je prosečna godišnja vrednost uvoza bila na nivou od 19,8 miliona dolara. To znači da ke Srbija sa SAD u ovom segmentu godišnje beležila 17,8 miliona dolara suficita.

Izvoz proizvoda iz Srbije u SAD regulisan je Opštim sistemom preferencijala, kojim je omogućen izvoz srpskih proizvoda u SAD bez ili sa minimalnom carinom. Bescarinski izvoz odnosi se na preko 4.900 proizvoda, najveći broj industrijskih i poljoprivrednih proizvoda.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije za B92 navode i da je saradnja Republike Srbije Srbije i SAD u oblasti poljoprivrede u usponu, ali da postoje znatno veće mogućnosti za unapređenje trgovinske razmene, naročito izvozom proizvoda višeg stepena prerade iz Republike Srbije i to proizvoda i prerađevina od voća, povrća, proizvoda konditorske industrije i drugih.

Uslov koji roba mora da zadovolji je i kriterijum porekla, odnosno da je proizvedena u Srbiji sa najmanje 35 odsto dodate vrednosti i da se direktno isporučuje iz Srbije. Opšti sistem preferencijala poslednji put je reaktiviran 2018. i važiće do kraja 2020, kada se očekuje nova reaktivacija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.