Vesti -

Nemačka je kolateralna žrtva Bregzita i trgovinskog rata

Berlin -- Nemačka je kolateralna žrtva Bregzita i trgovinskog rata, slažu se strani ekonomski stručnjaci.

Izvor: Novac.hr
Podeli
FOTO: Depositphotos/gustavofrazao
FOTO: Depositphotos/gustavofrazao

Nakon što su iz Nemačke, motora ekonomije cele EU, nedavno izašle brojke koje ukazuju na pad industrijske proizvodnje od 5,2 odsto na godišnjem nivou, oglašena je uzbuna.

Iako je Nemačka danas najmanje zadužena zemlja Evrope, s udelom javnog duga u BDP-u manjim od 50 odsto i s viškom od 40 milijardi evra u državnoj blagajni, stručnjaci strahuju da je Nemačka nakon šest godina dotakla rub recesije i zabeležila najveći industrijski pad još od prethodne recesije 2009.

Prema pisanju stranih medija, moguće je izdvojiti tri glavna razloga za vrtoglavi pad i opasno usporavanje istorijski percipirane čelično čvrste ekonomije. Uzgred rečeno, ništa manje ne zabrinjava i činjenica da iste simptome pokazuje Velika Britanija i Italija. Ukratko, razlozi nemačkog pada svode se na Bregzit, trgovinski rat i krizu autoindustrije, kažu stručnjaci.

1. Bregzit

Približava se krajnji rok Bregzita, 31. oktobar, a većina evropskih ekonomija strepi. Za Nemačku je Velika Britanija treće najveće izvozno tržište u Evropi, sa 92 milijarde dolara u izvezenoj robi u 2018. godini. Ali, to nije sve. Prema podacima nemačke privredne komore DIHK, od trgovine između Nemačke i Britanije zavisi 700 hiljada radnih mesta. Nemačke kompanije imaju oko 140 milijardi evra investicija u Velikoj Britaniji. S druge strane, britanske kompanije i njihove nemačke filijale zapošljavaju 270 hiljada Nemaca. Sprovodeći istraživanje na 2.000 nemačkih poslodavaca, DIHK je saopštio da 70 odsto njih veruje da će im poslovi u Velikoj Britaniji oslabiti u 2019. godini, a svaka osma kompanija sa operacijom u Britaniji razmišlja o tome da preseli svoje poslovanje. Kao najveće strahove navode pravnu nesigurnost, ali i povećanje carinske birokratije i pripadajućih troškova.

2. Trgovinski rat

Sa porastom napetosti između Kine i SAD, Nemačka je postala kolateralna žrtva. SAD i Kina čine veliki deo nemačkog izvoza i gotovo polovinu celokupne nemačke ekonomije. No, stvari su i malo kompleksnije. Ironično, nemački pivotalni izvozni proizvodi, luksuzni automobili i precizne mašine, beleže mali pad protoka prema SAD i Kini. Nemci očekuju pad izvoza automobila u Kinu od tek 1 odsto, na 23,9 miliona. Ono što je trgovinski rat napravio jeste ulivanje nesigurnosti u nemačke poslodavce. Poslednja u nizu ocena nemačkog think tanka, Ifo instituta, koji je indeks optimizma spustio na 5,7 prvi put u sedam godina, ali i bučne najave Trampovih carina, uticale su na to da nemački poslodavci ustuknu i nađu se u začaranom krugu. Ne ulažu dobit i ne zapošljavaju. Iako je u Nemačkoj nezaposlenost na niskih 3,1 odsto, nova zapošljavanja su stala. Financial Times piše da je u junu ove godine kreirano samo hiljadu novih radnih mesta u Nemačkoj, a u istom periodu lani bilo ih je 44 hiljade.

3. Kriza autoindustrije

Isporuka Folksvagen automobila pala je za 3,3 odsto u junu u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavili su iz vodeće automobilske kompanije. Dajmler, proizvođač luksuznih automobila Mercedes-Benz, izdao je četiri upozorenja tokom 18 mjeseci, a u 2019. zabeležili su i prvi kvartalni gubitak od 1,3 milijarde dolara, prvi put od 2009. BMW je, takođe, u maju objavio gubitke od 1,6 milijardi dolara, s padom dobiti od 78 odsto. Povrh svega, američki predsednik Tramp je nedavno opet izrazio spremnost za povećanje carina na uvezene automobile ako ne postigne zadovoljavajući novi trgovinski sporazum sa EU.

Imajući sve to na umu, za neke probleme nemačke autoindustrije ne mogu se kriviti trgovinske napetosti. Nakon skandala Dizelgejt, u kojem je samo Folksvagen platio kazni u iznosu od 25 milijardi dolara, autoindustrija je pod pritiskom da ispuni sve niže granice emisija gasova staklene bašte, pod direktivom Evropske unije. No, sećanje na Dizelgejt je još uvek sveže, pa Nemci, usprkos svim poboljšanjima, beleže nezaustavljiv pad prodaje dizelaša. Lani je taj pad bio 25 odsto u odnosu na 2017. godinu, a isti se trend nastavio i prvoj polovini 2019. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.