"Postoji 6 mutacija nezabeleženih u svetu"

Molekularni biolog Oliver Vugrek, upravnik laboratorije za naprednu genomiku s Instituta Ruđer Bošković, govorio je o indijskom soju koronavirusa.

Izvor: vecernji.hr
Podeli
Foto: depositphotos/18percentgrey
Foto: depositphotos/18percentgrey

Pročitajte još:

Novi lek protiv kovida zapanjio naučnike; "Traži i uništi"

Bolnice polako izlaze iz kovid sistema - više prostora za dijagnostiku i operacije

Indijski soj u Srbiji? Dr Tiodorović objašnjava da li bi trebalo da se brinemo

"Mutacije u virusu događaju se spontano, to nije ništa novo. Događaju se otprilike jedna do dve mutacije mesečno. Od početka aprila radili smo poslednju analizu i na 24 uzorka videli smo dosad nezabeležene mutacije. To nije ništa neobično, mutacije dolaze i odlaze. Neke, poput indijskog soja, koje virusu daju neku prednost – brže širenje i neke druge mehanizme zadržaće se u populaciji. Zasad, koliko znam, nema nekih saznanja da je indijski soj smrtonosniji. Takve sojeve moramo pratiti, a u Hrvatskoj još nije zabeležen indijski soj, za razliku od Slovenije, gde je već prisutan. Međutim, verojatno će stići i do nas u nekom skorom vremenu i ne može se predvideti kada ćemo ga detektovati", rekao je Vugrek, gostujući na HRT-u.

Utvrdio je i to da mutacija ne mora biti uvezena već se može spontano dogoditi u bilo kojoj državi.

"Na osnovu naših rezultata vidimo šest varijacija u genomu koje u svetu još nisu zabeležene i 13 koje nisu zabeležene u Evropi. To su neke normalne pojave u virusu, da virus mutira", rekao je Vugrek. Smatra da bi trebalo više sekvencirati viruse.

"Prvo iz molekularno-bioloških razloga jer je moguće da se mutacijom izmeni regija koju otkriva PCR test i može biti lažnih negativnih rezultata PCR testiranja. Zato je potrebno redovno sekvencionirati genom, posebno regije koje su bitne za PCR test. Kompletni genom virusa moguće je sekvencionirati u pet dana u laboratoriju Instituta Ruđer Bošković", naveo je. Vugrek je dodao da bi se u tom slučaju mogli izolovati kontakti da se suzbije dalje širenje i dobila bi se prednost u sprečavanju širenja tih nekih tzv. opasnih virusa, odnosno onih koji su pod lupom. "Možda nije dovoljno 200 uzoraka mesečno koji se šalju u ECDC (European Centre for Disease Prevention and Control) i onda se nakon mesec-dva dobiju rezultati. To je predugo", objasnio je Vugrek.

"U Hrvatskoj imamo i drugih sojeva. Na primer, gledamo šta je nedavno objavio HZJZ. Nije spomenut njujorški soj, koji je prisutan u Hrvatskoj. Imamo dva uzorka, poslednji pre desetak dana. Njujorški soj pojavio se u januaru u Njujorku i prisutan je kod nas, a nema ga u tablici HZJZ-a", izjavio je molekularni biolog Oliver Vugrek za HRT.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 82 idi na stranu