Izgaranje na poslu: Od lupanja srca do suicidalnih misli - kada je pređena crvena linija? VIDEO

Izgaranje na poslu bi od sindroma moglo da preraste u dijagnozu. Pojedina istraživanja pokazuju da od hronične iscrpljenosti uzrokovane poslom pati dve trećine Srba, a osim nas u samom vrhu su i Rusi i Poljaci. Kako da prepoznamo da je pređena crvena linija izdržljivosti?

Izvor: B92, Prva
Podeli
Ilustracija: Depositphotos/stokkete
Ilustracija: Depositphotos/stokkete

Sindrom sagorevanja na poslu - izlaganje hroničnom stresu u radnim uslovima.

Tako glasi teorija. A kako izgleda u praksi?

"To se manifestuje da nekad i ne mogu da spavam od toga šta mi sve prolazi kroz glavu, šta treba uraditi za sutra, kako izmenadžerisati ekonomske stvari", kaže jedan građanin.

"Odrazi se na neraspoloženje najčešće", navodi drugi.

Sve navedeno moglo bi da bude posledica izgaranja na poslu. I ne samo to.

"On ima svoje faze u razvoju. Naime od početnih simptoma kao što su lupanje srca, anksioznost, nesanica, loša koncentracija, preko zanemarivanja radnih zadataka, odustajanja od odlaska na posao do klasičnih simptoma depresije, čak i nekada suicidalnih misli", objašnjava Ivana Stašević Karličić iz Klinike za psihijatrijske bolesti "Laza Lazarević".

Da smo već prešli sve granice pokazuje stanje kada nismo opušteni čak ni na godišnjem odmoru. Svetska zdravstvena organizacija naglašava da do izgaranja dolazi kada zahtevi na poslu prevazilaze primanja, priznanja i vreme potrebno za odmor.

"Kao da se pričanjem o dijagnostici smešta uzrok u samu individuu. To je ono što je problematično, kao da možemo onda da zanemarimo sistem i da se bavimo samo pojedincima, a ne smemo vezano za ovu problematiku da zaboravimo da je to nešto što se u interakciji, unutar loših komunikacija, unutar loših organizacijskih struktura zapravo javlja kao simptom", navodi psiholog Kristina Brajović Car.

Da je sve više ljudi obuhvaćeno ovim problemom svima je jasno. Sledeći korak je - kako se izboriti?

"Svi se različito nosimo sa svakom vrstom stresa, a tako i ovom na poslu, svi imamo određene adaptivne kapacitete do kojih možemo. Zbog toga je vrlo važno da znamo svoje granice, da upoznamo sebe, da radimo na sebi u svakom smislu, prvenstveno da ne zapostavljamo hobije, društveni život, da ne pretvaramo sopstveni život u očekivanje na poslu", ističe Ivana Stašević Karličić.

Doktorka napominje i jedan ključni savet: ukoliko ne možete da promenite posao, morate da promenite svoj odnos prema njemu. U suprotnom, pogledajte simptome sa početka ove priče.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 28 idi na stranu