Upala slepog creva i žučne kese među simptomima; dr Andrejević za B92.net: "Ova bolest je nasledna"

Pojava ponavljanih otoka različitih delova tela koji spontano prolaze nakon nekoliko dana retko pobuđuje sumnju na retku genetsku bolest. Iako se od ove bolesti danas umire ređe, važno je otkriti je na vreme kako bi bila pravilno praćena i lečena.Pacijenti koji boluju od hereditarnog angioedema (HAE) za dijagnozu u proseku saznaju tek nakon 10 godina od pojave prvih simptoma. Otoci i ponavljani bolovi u trbuhu uglavnom se javljaju nakon treće godine života, a najčešče se ispoljavaju u pubertetu. Tipično se javljaju asimetrični otoci šaka i stopala, otoci lica i bol u stomaku praćen povraćanjem. Ukoliko se otok javi u ždrelu i zahvati grkljan, može dovesti do ugušenja. Simptomi ove bolesti mogu se pogrešno protumačiti kao alergijska reakcija, a neretko i kao upala slepog creva, žučne kese i slično. Stručnjak za hereditarni angioedem doktorka Slađana Andrejević objasnila je za B92.net razliku između alergijske reakcije i ove retke bolesti. &quot;Otok kod ovog oboljenja nije praćen svrabom, crvenilom ni koprivnjačom. Ne povlači se nakon primene kortikosteroida ni antihistaminika koji se primenjuju u alergijskim oboljenjima. Pacijenti sa bolovima u trbuhu često bivaju bespotrebno operisani&quot;, objasnila je dr Andrejević. Ljudi često ni ne znaju da imaju ovu bolest i da je prenose sa kolena na koleno, jer je reč o urođenom nedostatku proteina, C1 inhibitora iz krvne plazme. Dr Slađana Andrejević je navela da je pacijentima najčešće poznato da je neko od predaka takođe imao otoke, ali je istakla da je moguće da roditelji saznaju da boluju od ove bolesti tek nakon što se ona dijagnostikuje njihovom detetu. Šanse da se ova bolest nasledi od roditelja koji je ima su 50 odsto i ona jednako pogađa žene i muškarce.Kome da se javi neko ko ima ponavljane otoke koji traju po nekoliko dana i ne prolaze nakon primene standardne terapije?&quot;Sumnju na HAE mogu da postave lekari različitih specijalnosti, zavisno uglavnom od toga gde se otok javio. Pacijenta je najbolje uputiti alergologu, a u slučaju otežanog gutanja i disanja specijalisti za ORL&quot;, rekla je ona. Pacijentima sa ovim oboljenjem se zabranjuje upotreba nekih lekova koji se koriste u lečenju povišenog krvnog pritiska (iz grupe inhibitora angiokonvertujućeg enzima) i estrogena, koji mogu znatno povećati broj i težinu napada. &quot;U slučaju da se simptomi jave u kasnijim godinama verovatnije je da se radi o stečenom angioedemu, čije se kliničko ispoljavanje ne razlikuje od hereditarnog, a u čijoj osnovi najčešće stoje druga oboljenja&quot;, smatra ona. &quot;Važno je napomenuti da otoci ne ostavljaju invaliditet i da pacijenti imaju normalan životni vek. Najveću opasnost nosi pojava otoka grkljana, jer je vitalno ugrožavajuća i nekada zahteva traheotomiju kako bi se omogućilo disanje. U Srbiji pacijenti sa ovim oboljenjem, počev od 2018. godine imaju obezbeđenu terapiju za prekid akutnog napada, a unazad dve godine za pacijente sa najtežom kliničkom slikom obezbeđena je i savremena profilaktička terapija&quot;, zaključila je doktorka Andrejević.