Biz - B92.net

Novi podaci zabrinjavaju Hrvate: "Problem se gura pod tepih"

U Hrvatskoj čak 36,2 odsto građana živi u prenaseljenim domovima, sa nedovoljnim brojem soba za sve osobe u domaćinstvu.

Izvor: Večernji list
Podeli
Foto: DeymosHR/Shutterstock
Foto: DeymosHR/Shutterstock

To je dvostruko više od proseka EU u kojoj 17,5 odsto stanovnika živi u prenaseljenim domaćinstvima. Iako se Hrvatska ubraja u vrh zemalja EU po udelu stanovnika koji žive u sopstvenoj nekretnini, to ne znači i da su te nekretnine zadovoljavajuće, piše Večernji list.

Ugroženiji veći gradovi

Slabiji standard građana utiče na to da oni ne mogu sebi da priušte stanove pristojne veličine. Na primer, stan se smatra prenaseljenim ako svako od dece u dobu od 12 od 17 godina kao i, naravno, ona punoletna nemaju svoju sobu.

Profesor socijalne politike Zdenko Babić upozorava:

"Problem prenaseljenog stanovanja posebno pogađa veće urbane sredine u Hrvatskoj i verovatno je jedan od potisnih faktora za iseljavanje mladih iz Hrvatske. Ali u javnom prostoru, ali i u krugovima odgovornih za ekonomsku i socijalnu politiku ovaj problem gura se pod tepih i stiče se utisak da se pod uticajem raznih lobija koji tu imaju svoje interese ovo prevažno pitanje dominantno ostavlja tržištu da ga reši, a kako ga ono rešava, najbolje znaju mladi i mlade porodice koje su u potrazi za adekvatnijim stambenim prostorom..."

Kako kaže, osim APN-ovih (Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama), subvencionisanih kredita za mlade do 45 godina, drugih mera skoro da i nema poslednjih godina u području stambene politike.

"Druge zemlje tu koriste razne instrumente podsticaja poput poreske olakšice i oslobođenja kod kupovine prve nekretnine, posebnog poreskog tretmana nekretnina za dugoročni najam, posebnog poreskog tretmana sa višim stopama nekretnina za kratkoročni najam itd.", kaže Babić.

Podaci Evrostata pokazuju da je najlošije stanje u Rumuniji u kojoj u prenaseljenim domaćinstvima živi 45,1 odsto stanovnika, u Letoniji 42,5 odsto, u Bugarskoj 39,5 odsto, u Poljskoj njih 36,9 odsto, a onda sledi Hrvatska, peta sa dna lestvice.

Nekretnine kupuju stranci

"Mi dolazimo u situaciju da državljani drugih država EU investiraju u nekretnine u Hrvatskoj jer im se i zbog nižeg poreskog opterećenja nekretnina ta investicija isplati... Tako raste potražnja koja podiže cene, a mladim hrvatskim građanima i mladim porodicama nekretnine u sopstvenoj domovini postaju sve manje dostupne i zato ne čudi podatak da mladi Hrvati najkasnije u EU, s čak 32 godine, napuštaju roditeljski dom... Ako se nastavi ovakav izostanak mera u području stambene politike, teško se može očekivati bilo kakav napredak s obzirom na trenutne ekonomske tendencije, rastuću inflaciju, očekivani rast kamatnih stopa i verovatni pad realnih dohodaka", zaključuje Babić.