Obavezna vakcinacija protiv boginja u Nemačkoj

Nema upisa u vrtić ili školu bez potvrde o vakcinaciji. Od marta 2020. roditelji će morati da dokažu da su im deca vakcinisana protiv boginja, odlučio je Bundestag. U slučaju kršenja zakona preti kazna do 2.500 evra.

Izvor: DW
Podeli
Foto: depositphotos/ evgenyataman
Foto: depositphotos/ evgenyataman

U školi „Oskar Šindler“ u Hildeshajmu ne proveravaju se samo domaći zadaci, već i dokazi o vakcinaciji. Radnici Ministarstva zdravlja došli su na mesto provere nakon što su dva učenika škole obolela od malih boginja. Sada 700 ljudi, uključujući đake, učitelje i druge zaposlene, moraju ili da pokažu karton vakcinacije i tako potvrde da su dva puta vakcinisani protiv malih boginja, ili da daju krv na testiranje i tako pokažu da imaju imunitet. Vesti o zarazi stižu i iz dve druge škole.

„Boginje su zarazna bolest koju poznajemo“, kaže biolog Suzane Glasmaher sa instituta Robert Koh u Berlinu. Dovoljno je biti u istoj prostoriji s nekim ko je zaražen ili čak nakon što je ta osoba otišla. “Male boginje mogu da izazovu teške komplikacije. U retkim slučajevima, recimo kod jednog od hiljadu obolelih, mogu da izazovu i smrt“, kaže Glasmaherova.

Prošle godine u Nemačkoj je prijavljeno 512 slučajeva malih boginja. Između 40 i 50 odsto njih upućeno je na bolničko lečenje. Ta bolest može da izazove komplikacije na plućima ili meningitis. Čak i osobe koje su preležale boginje imaju povećani rizik da obole od posebno opasnog zapaljenja mozga tokom narednih godina.

Dobrovoljna vakcinacija u Nemačkoj

U Nemačkoj se deca prvi put vakcinišu protiv malih boginja negde oko prvog rođendana. Nešto kasnije vakcinišu se i drugi put. To do sada nije bilo zakonski obavezno, ali čini se da je i tako funkcionisalo dosta dobro. Istraživanja pokazuju da 96 odsto dece bude bar jednom vakcinisano protiv boginja pre nego što pođu u školu, a njih 93 odsto primi obe doze vakcine.

Svetska zdravstvena organizacija preporučuje da bar 95 odsto stanovništva mora da ima imunitet na male boginje da bi se sprečilo širenje zaraze. Osobe koje su preležale male boginje takođe imaju imunitet. Do pre nekoliko decenija, gotovo svi su pre ili kasnije bolovali od boginja. „Tokom šezdesetih godina je više od hiljadu ljudi svake godine umiralo od malih boginja“, kaže Suzane Glasmaher.

Čak i nakon uvođenja vakcine, mnoga deca nisu vakcinisana. Zbog toga nemački stručnjaci preporučuju svima koji su rođeni nakon 1970. godine da provere i dopune svoje imunizacije. Ipak, Suzane Glasmaher smatra da uvođenje obavezne vakcinacije nema mnogo smisla – osobe u toj starosnoj grupi retko idu kod lekara i teško ih je informisati.

Protivnici vakcinacije su retki

U jednom istraživanju javnog mnjenja u Nemačkoj, oko 87 odsto ispitanika podržalo je obaveznu vakcinaciju za predškolski uzrast, a 81 odsto njih i za decu koja su već krenula u školu. Pojedina privatna obdaništa u Nemačkoj i do sada su prihvatala samo vakcinisanu decu.

Na društvenim mrežama besne rasprave o opasnostima vakcinacije. Sudovi su već morali da se umešaju. Broj ubeđenih protivnika vakcinacije u Nemačkoj procenjuje se dva do pet odsto, kaže profesorka zdravstvene komunikacije Kornelija Beč. Ona tvrdi ne treba satanizovati protivnike vakcinacije. Jedan od razloga za nepoverenje jeste to što ljudi ne znaju koliko je rizik od bolesti.

Foto: depositphotos/ alexraths
Foto: depositphotos/ alexraths

Razgovor umesto brošure

Prema istraživanju koje je sprovelo zdravstveno osiguranje Šveninger, 40 odsto ispitanika izjavljuje da nisu dovoljno informisani o neželjenim dejstvima vakcina. I profesorka Kornelija Beč smatra da je potrebno više informacija. Uz lekove se dobija uputstvo, ali za vakcine ne postoji ništa slično. A na internetu i u knjižarama može se naći mnogo pogrešnih informacija koje plaše pacijente. Lekarima bi trebalo dati više vremena da savetuju pacijente, a ne samo da pacijentima daju brošuru koju štampaju farmaceutske kompanije, kaže dr Beč.

Pedijatar Štefan Rabe kaže da je veoma važno savetovati roditelje. Taj lekar iz Minhena za DW kaže da se informacije o riziku od neželjenih dejstava ne pružaju sistematski. Rabe kaže da on uvek proverava nivo anti-tela u krvi pre nego što dâ drugu dozu vakcine. Ako pacijent već ima dovoljan nivo imuniteta, Rabe ne vakciniše po drugi put. Na taj način se smanjuju rizik i troškovi.

Taj pedijatar naglašava da su ozbiljna neželjena dejstva veoma, veoma retka. U isto vreme, kaže da ne bi trebalo prećutati da je bilo i smrtnih slučajeva, „ali ekstremno malo, u poređenju s tolikim milionima dece koja su vakcinisana“.

Zarazni migranti, zarazni Nemci

Da li migranti donose zarazne bolesti, kako se to ponekad može čuti? Predstavnica Instituta Robert Koh, Suzane Glasmaher, kaže da je u Berlinu zabeležena epidemija malih boginja koja je svojevremeno počela među bosanskim azilantima. Ipak, „nikad ne bi bilo velikog efekta kada bi stanovništvo imalo dovoljan nivo imunizacije“, kaže ona. Uostalom, nemačke vlasti vakcinišu potražioce azila.

Čak i ljudi koji često posećuju međunarodne sajmove mogu da donesu zarazu. To važi i za Nemce koji putuju u inostranstvo. „Već se dešavao ’izvoz’ malih boginja iz Nemačke u druge zemlje, gde je bilo i smrtnih slučajeva – na primer pre nekoliko godina u Bugarskoj.“

U školi Oskar Šindler nastava sad već teče uobičajenim tokom. Deca koja i dalje odsustvuju dobijaju domaće zadatke preko interneta. To je prvi slučaj zaraze malim boginjama u toj školi, ali učenici i njihovi roditelji su puni razumevanja.

„Mnogi od njih su se naknadno vakcinisali“, kaže direktorka Andrea Berger.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 18 idi na stranu