Depresija i hemijski disbalans mozga – "Nema dokaza"; čemu onda antidepresivi?

Ne postoje jasni dokazi da je depresija uzrokovana niskim nivoom serotonina, pokazuju istraživanja.

Izvor: B92
Podeli
Foto: MilletStudio/Shutterstock
Foto: MilletStudio/Shutterstock

Novi pregled koji je analizirao postojeće studije, sugeriše da stanje verovatno nije uzrokovano hemijskom neravnotežom i dovodi u pitanje šta antidepresivi rade.

Istraživači kažu da su njihovi nalazi važni jer studije pokazuju da čak 85-90 odsto javnosti veruje da je depresija uzrokovana niskim nivoom serotonina ili hemijskom neravnotežom.

Većina antidepresiva su selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) i prvobitno je rečeno da deluju tako što ispravljaju abnormalno niske nivoe serotonina.

Ne postoji drugi prihvaćen način na koji antidepresivi utiču na simptome depresije.

Vodeći autor Džoana Monkrif, profesor psihijatrije na UCL, rekla je da možemo sa sigurnošću reći da nakon ogromne količine istraživanja sprovedenog tokom nekoliko decenija, nema ubedljivih dokaza da je depresija uzrokovana abnormalnostima serotonina, posebno nižim nivoima ili smanjena aktivnost serotonina.

"Popularnost teorije 'hemijske neravnoteže' za depresiju poklopila se sa ogromnim porastom upotrebe antidepresiva", navela je, pa dodala:

"Recepti za antidepresive su dramatično porasli od 1990-ih, sa jednom od šest odraslih u Engleskoj i 2 odsto tinejdžera koji sada dobijaju antidepresive u datoj godini."

Hitna potreba za više dokaza o tome kako zaustaviti antidepresive

"Mnogi ljudi uzimaju antidepresive jer su ih naveli da veruju da njihova depresija ima biohemijski uzrok, ali ovo novo istraživanje sugeriše da ovo uverenje nije utemeljeno na dokazima", smatra ona te dodaje:

"Hiljade ljudi pate od neželjenih efekata antidepresiva, uključujući teške efekte skidanja sa njih, ali stope prepisivanja na recept i dalje rastu. Verujemo da je ova situacija delimično vođena lažnim uverenjem da je depresija posledica hemijske neravnoteže. Krajnje je vreme da se obavesti javnost da ovo uverenje nije utemeljeno u nauci."

Krovni pregled je sagledao sve relevantne studije koje su objavljene u najvažnijim oblastima istraživanja serotonina i depresije.

Ukupno, ovo je uključivalo desetine hiljada učesnika.

Jedan od nalaza bio je da istraživanje koje je upoređivalo nivoe serotonina i njegovih proizvoda razgradnje u krvi ili moždanim tečnostima nije pronašlo razliku između ljudi sa dijagnozom depresije i zdravih ljudi.

Autori su takođe pogledali studije u kojima su nivoi serotonina veštački sniženi kod stotina ljudi.

Ove studije su citirane kao dokaz da je nedostatak serotonina povezan sa depresijom.

"Ne razumemo šta tačno antidepresivi rade mozgu"

Ali pregled istraživanja dostupnih 2007. i uzorak nedavnih studija otkrili su da snižavanje serotonina na ovaj način nije dovelo do depresije kod stotina zdravih dobrovoljaca.

Druge studije su proučavale efekte stresnih životnih događaja i otkrile da što je osoba doživela stresnije životne događaje, veća je verovatnoća da će biti depresivna.

Jedna rana studija otkrila je vezu između stresnih događaja, tipa gena za transport serotonina koji je osoba imala i šanse za depresiju.

Međutim, veće, sveobuhvatnije studije sugerišu da je ovo bio lažan nalaz.

Ovi nalazi su naveli autore da zaključe da "nema podrške za hipotezu da je depresija uzrokovana smanjenom aktivnošću ili koncentracijom serotonina".

Neki dokazi sugerišu da verovanje da je loše raspoloženje uzrokovano hemijskom neravnotežom dovodi do toga da ljudi imaju pesimističan pogled na verovatnoću oporavka i mogućnost upravljanja raspoloženjem bez medicinske pomoći.

Prema istraživanju, postoje i dokazi iz drugih studija da su ljudi koji su koristili antidepresive imali niži nivo serotonina u krvi, piše britanski Metro.

Naučnici kažu da ovo ukazuje da su neki dokazi u skladu sa mogućnošću da dugotrajna upotreba antidepresiva smanjuje koncentraciju serotonina.

Ovo može značiti da bi povećanje serotonina koji neki antidepresivi proizvode kratkoročno moglo dovesti do kompenzacijskih promena u mozgu koje proizvode suprotan efekat na duži rok.

"Ne razumemo šta tačno antidepresivi rade mozgu, a davanje ljudima ove vrste dezinformacija sprečava ih da donesu informisanu odluku o tome da li da uzimaju antidepresive ili ne", istakla je dr Monkrif.

Istraživači upozoravaju da svako ko razmišlja o odustajanju od antidepresiva treba da potraži savet zdravstvenog radnika.

Nalazi su objavljeni u Molekularnoj psihijatriji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 2 idi na stranu