Zbog kovida ćemo živeti kraće? Nemački stručnjaci: "Virus će uticati na životni vek dece"

Otkad je počela pandemija koronavirusa, ljudima širom sveta život nije bio nimalo lak. Čak i nakon dve i po godine od zabeleženog prvog slučaja, broj inficiranih i dalje je veliki, pa svi jedva čekamo dan kada će se cela ova mora okončati. Međutim, sudeći prema najnovijim napisima u nemačkim medijima, izgleda da će posledice kovida 19 biti dalekosežnije nego što smo mislili.

Izvor: Blic
Podeli
Foto: Profimedia
Foto: Profimedia

Da će nas korona pratiti kroz čitav život najbolje pokazuje pisanje nemačkog Saveznog zavoda za statistiku u kom se tvrdi kako će novorođenčad rođena 2021. godine zbog pomenutog virusa imati kraći životni vek od one dece rođene u godini pre izbijanja virusa, odnosno u 2019.

Životni vek kraći za pola godine

Kako su, naime, istakli u Zavodu, očekivani životni vek u Nemačkoj znatno je skraćen od početka pandemije korone, pa će tako deca rođena tokom kovida 19 živeti kraće, odnosno, dečacima je životni vek skraćen za 0,6 godina, a devojčicama za 0,4 godine.

Prema rečima Jonasa Šolija sa Instituta Maks Plank za demografska istraživanja u Rostoku, ali i drugih statističara, glavni razlog za ovakav razvoj događaja je upravo koronavirus.

"Glavni razlog za ovakav razvoj događaja je izuzetno veliki broj smrtnih slučajeva tokom talasa korone. Dve uzastopne godine tako oštar pad sinhronizovan širom planete je potpuno neobičan i apsolutni izuzetak", kazali su oni.

Kako je statističar Šoli još dodao, očekivani životni vek u Evropi povećava se poslednjih 100 godina, ali je za to vreme, ističe on, uvek bilo padova, dok je trenutni pad ipak kritičniji od ostalih.

"Na primer, za vreme dva svetska rata, ili tokom španskog gripa desio se pad, međutim, posle toga se uvek vraćalo pozitivnom razvoju. Ponekad su krize čak i ubrzale trend. Međutim, kada je o koroni reč, postoje i novi faktori rizika, kao što su moguća ekonomska kriza ili politička nestabilnost, pa u tom slučaju svakako možemo duže čekati na povratak sve dužeg životnog veka", objasnio je Šoli, a piše "Dojče vele".

"U pitanju je spekulacija"

Koliko navodi pomenutog Zavoda o skraćenom životnom veku "korona beba" piju vodu, za domaće medije je komentarisao epidemiolog Radmilo Petrović i istakao kako se verovatno radi o određenoj spekulaciji i o nagađanjima, a nikako o činjenicama.

"To je najverovatnije spekulacija. Treba da prođe minimum 60–70 godina kako bismo zapravo i videli da li je to što oni tvrde istina. Ja ne verujem da je to tačno. Mislim da tako plaše ljude, odnosno da im time poručuju da treba bolje da se zaštite", ističe epidemiolog Petrović.

Pored skraćenog životnog veka, neizostavno pitanje je i da li će nam korona u budućnosti doneti i neka druga, svakako neprijatna iznenađenja kada je zdravlje u pitanju. Kako epidemiolog Radmilo Petrović objašnjava, to ipak zavisi od osobe do osobe, odnosno, individualno je.

"Kovid infekcija je sistemska infekcija. Ona zahvata sve organe i sva tkiva i ulazi u krvotok, pa se odatle zadržava na onim mestima u organizmu gde je najslabija tačka otpora i gde ima preduslova za veća oštećenja. Napada srce, pravi trombove, pa je teško utvrditi gde će koga da pogodi", ističe epidemiolog.

Ipak, ono što je sasvim sigurno, navodi epidemiolog, jeste da će vakcina svima onima koji su je primili protiv virusa umnogome olakšati dalji život sa koronom koja, čini se, nikako da nas potpuno napusti.

"Posledice korone u budućnosti imaće veze sa tim da li smo vakcinisani, ili nismo. Vakcina pomaže da iz organizma izbacimo strano telo, odnosno uljeza. Vakcina je veliko dostignuće u medicini još od 1796. godine. Doprinele su da se izborimo sa varičelom, tetanusom i ostalim ozbiljnim bolestima. Ono što je sigurno jeste da su danas vakcine postale potpuno bezopasne, odnosno čak 99,99 odsto bezbedne. Sa njima nema predoziranja. Važno je naglasiti da će vakcinisani sigurno u nekom procentu biti više zaštićeni od svih kovid talasa i postkovid simptoma koji nas u narednom periodu očekuju, te da će imati blaže oblike zaražavanja, i manju stopu smrtnosti", zaključio je epidemiolog Radmilo Petrović.

Dosadašnje posledice korone

Pored same korone, mnoge ljude, nakon što je preleže, muče i takozvani postkovid simptomi, odnosno produženi kovid, dok je nedavno napravljena i klasifikacija tih simptoma kada su stručnjaci sa Kraljevskog univerziteta u Londonu otkrili da postoje tri odvojene grupe simptoma – neurološki, respiratorni i raznovrsni.

Najčešći i najuporniji su tako simptomi koji spadaju pod neurološke, dok ljude koji ih imaju prate stalni umor, glavobolja i konfuzija. Kada je o respiratornim simptomima reč, oni uključuju bol u grudima, otežano disanje za koje su naučnici rekli da može da ukaže na oštećenje pluća, dok u raznovrsne simptome spadaju lupanje srca, bolovi u mišićima, kao i promene na koži i kosi.

Kako su objasnili sa pomenutog Univerziteta, ovo otkriće pomoći će da se razvije personalizovano lečenje za pojedince koji boluju od produženog kovida, a koji se sve češće javlja kod ljudi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 24 idi na stranu