Lek protiv koronavirusa raste u Hercegovini? "Specifično nespecifični"

Dok očekujemo vakcinu protiv koronavirusa, nemački naučnici otkrili su delotvornost slatkog pelina u lečenju ove bolesti. A slatki pelin raste u Hercegovini.

Izvor: Dojče vele
Podeli
Ilustracija: Deposit photos/stevanovicigor
Ilustracija: Deposit photos/stevanovicigor

Svet je u trci za pronalaskom pouzdane vakcine protiv kovida 19 - neočekivane pošasti 21. veka koja je do sada odnela više od milion života, od koje je gotovo 35 miliona ljudi obolelo. Za sada. No, naučnici s nemačkog Instituta Maks Plank u Potsdamu istražuju kako se može pomoći obolelima, kako ih lečiti od koronavirusa i to uz pomoć jedne "obične" lekovite biljke - slatkog pelina.

Raspolažu rezultatima koji ulivaju nadu za početak kliničkih ispitivanja. Kako je već pisao DW, istraživanja su iznenadila naučnike: ekstrakti slatkog pelina aktivni su protiv SARS-CoV-2. Listovi biljke slatkog pelina (Artemisia annua) uzgajani u Kentakiju, u SAD, najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su kod ekstrakcije s čistim etanolom ili destilovanom vodom, ali i dodavanjem kafe.

Slatki pelin protiv korone?

Petra Mihića iz Ljubinja ta vest nije posebno iznenadila. On već godinama jedini u BiH i na bio osnovi uzgaja upravo slatki pelin, višestruko lekovitu biljku koja se decenijama upotrebljavala kao lek protiv malarije, a u Hercegovini često raste i kao samonikla.

"Kada se u Hercegovini pre nekoliko godina masovno počelo saditi smilje, koje je takođe lekovita biljka, ja sam hteo da učinim nešto drugačije. Čitao sam da se u kineskoj tradiciji posebno cenio pelin u lečenju kancerogenih oboljenja i godinama istražujem kako postići najbolji kvalitet u najboljim uslovima uzgajanja ove specifične biljke. I tako je počela moja avantura s organskim uzgajanjem slatkog pelina", kaže Petar Mihić za Dojče vele.

Ipak, koliko fitoterapija, lečenje lekovitim biljkama, ima podršku i u "službenoj" medicini?

Dr Andrea Jurić za DW kaže da su se s mogućim pozitivnim učincima slatkog pelina u lečenju kovida 19 lekari upoznali tokom pandemije.

"U habitusu naroda koji žive na području Hercegovine je traženje leka u pripravcima biljnog poreklla kojima je Hercegovina jako bogata. Upoznata sam s činjenicom da su ljudi s ovih prostora konzumirali čaj od slatkog pelina te prijavljivali pozitivne učinke u svim fazama infekcije kovid 19. Smatram da bi bilo jako korisno sprovesti dodatne kliničke prospektivne studije po ovom pitanju", kaže ova epidemiološkinja za DW.

Prof.dr Jasenko Karamehić, internista imunolog, jedan od vodećih u BiH i s bogatim iskustvom rada u medicinskim centrima širom sveta, kaže da "sve ima i te kako smisla".

Specifično nespecifično delovanje

"I to zato što slatki pelin deluje na malariju, a antimalarici, lekovi kao klorokin, cidrofloroksin itd., spadaju u grupu lekova koji imaju određenu specifično-nespecifičnu aktivnost kao remdesivir ili neki drugi retroviralni, antivirusni lekovi protiv na primer AIDS-a itd., i na kovid 19", kaže prof. dr Karamehić za DW.

On podseća da se deo ove biljke u Aziji upotrebljava u lečenju malarije te da već godinama stanovništvo koristi njena lekovita svojstva.

"I tu je ta poveznica. Meni, kao imunofarmakologu to je još lakše shvatiti i vidi se da svi lekovi koji deluju na uzročnika malarije, deluju uspješno i na kovid 19. Da se razumemo, nije to specifični lek, ali jeste specifično nespecifični - znači ima određen učinak", zaključuje prof. dr Karamehić.

Potrebno je najbolje, a ne vakcina s prefiksom

Dok slatki pelin, prema stavovima naučnika, potvrđuje značaj u lečenju obolelih od kovida 19, svet očajnički čeka delotvornu vakcinu. Prema ovom bosanskohercegovačkom naučniku, ona mora biti najbolje i bez „prefiksa".

"Rekao da treba da uzmemo najbolju vakcinu. Najučinkovitiju, s najmanje neželjenih posledica i bez prefiksa rusko, kinesko, američko, britansko, tursko... Što se mene lično tiče, a radio sam širom sveta, najviše nade polažem u britansku vakcinu s Oksforda. To je evropska vakcina, ispitana dominantno na Evropljanima, koji zemljopisno žive 'pod istim krovom', vrlo sličnom klimom i ono bi nam najbolje odgovaralo", smatra prof. dr Karamehić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 6 idi na stranu