Kad je ovako hladno, smanjite fizičku aktivnost, srce trpi

Zimi se rizik od smrti zbog srčanog udara povećava do 36 odsto, bez obzira na to da li ljudi žive u hladnijem ili toplijem klimatskom pojasu, upozoravaju stručnjaci bolnice "Dobar Samarićanin" u Los Anđelesu.

Izvor: B92
Podeli
Foto: depositphotos/ 	Dmyrto_Z
Foto: depositphotos/ Dmyrto_Z

Niske temperature, naročito praćene vetrom i dužem izlaganju hladnoći, izazivaju povećanje pulsa (srčane frekvence) i povećanje gornjeg (sistolnog) krvnog pritiska. Vremenske promene predstavljaju fiziološki stres na koji organizam pokušava da se prilagodi, a telo zdrave i telo bolesne osobe različito reaguju.

Hladnoća posledično doprinosi sužavanju krvnih sudova i smanjuje dopremanje kiseonika do srca. Kada udišemo hladan vazduh, srce je dodatno aktivirano i potrebno je više kiseonika.

"Veći je broj srčanih udara kada je hladnije. Ljudi borave u toplim prostorijama i onda izađu napolje i to nikako ne prija srčanim bolesnicima", rekao je za B92 prof. dr Miljko Ristić, kardiohirurg.

Povišen rizik postoji kod osoba:

- sa koronarnom bolešću srca, (angina pektoris, preležan Infarkt miokarda),

- osoba sa više pridruženih hroničnih bolesti (nelečen povišen krvni pritisak, osobe sklone poremećajima srčanog ritma, dijabetes, šlog, osobe sa visokim masnoćama u krvi, osobe koje konzumiraju veće količine alkohola, pušači i osobe koje vode sedentarni način života),

– starija populacija.

Srčani bolesnici ne bi smeli da izlaze kada je izražen subjektivni osećaj hladnoće (vetrovito, hladno, vlažno vreme). U slučaju da moraju da budu napolju, ne smeju mnogo da se naprežu. Potrebno je da smanje fizičku aktivnost na minimum.

Preporučljivo je slojevito oblačenje, postepeni izlazak iz zagrejane u hladniju prostoriju do izlaganja niskim temperaturama i bez većih fizičkih naprezanja, savetuje za B92 prof. dr Miljko Ristić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 3 idi na stranu