Vesti -

Zašto je modernizacija Rafinerije nafte u Pančevu loša vest za hrvatsku Inu?

Hrvatski medij donosi analizu situacije na regionalnom naftnom tržištu nakon što je srpski NIS pustio u rad postrojenje Duboke prerade u Rafineriji u Pančevu.

Izvor: Jutarnji.hr
Podeli
Foto: Printskrin, Instagram/buducnostsrbijeav
Foto: Printskrin, Instagram/buducnostsrbijeav

Glavno pitanje je zašto to neće dobro doći za hrvatsku kompaniju Ina. Nesreća možda nikada ne dolazi sama, no iz perspektive hrvatske naftne kompanije Ine valja se zapitati mora li doći u tako velikom društvu, pita se autor teksta Jutarnjeg lista, Marko Biočina.

Kompanija je ove godine prvo bila suočena s velikim kibernetičkim napadom, potom je tržišni rat Saudijske Arabije i Rusije izazvao urušavanje cene nafte, da bi potom pandemija koronavirusa urušila potražnju za derivatima.

Rezultat je poslovni gubitak od 130 miliona evra u prvih devet meseci ove godine, "no ako je neko smatrao da problemi tu prestaju, očigledno se prevario".

"Pa je pre nekoliko nedelja jedan od Ininih ključnih regionalnih konkurenata - srpski NIS - u pogon stavio novo postrojenje za obradu teških ostataka u svojoj rafineriji u Pančevu", piše ovaj medij.

Radi se o sličnom postrojenju kakvo Ina već godinama planira da izgradi u svojoj riječkoj rafineriji, a uz pomoć kojeg će rafinerija u Pančevu praktično potpuno eliminisati proizvodnju neisplativog lož-ulja - derivata koji se prodaje po ceni nižoj od sirove nafte.

"Pojednostavljeno rečeno, srpska kompanija (u vlasništvu ruskog Gazpromnjefta) sada će proizvoditi više vrednih derivata nego ranije i to po nižoj proizvodnoj ceni", objašnjava autor.

Situacija na tržištu u regionu

Smatra da će završetak projekta u Pančevu - iako je prošao kao relativno nezapažena vest u hrvatskoj javnosti – znatno uticati na regionalno tržište nafte (i dalje najvažnijeg energenta), ali i poslovne prespektive Ine (najveće hrvatske kompanije).

"Prvi efekat proizlazi iz osnovnog odnosa ponude i potražnje. Naime, potrošnja naftnih derivata na podrućju zemalja bivše Jugoslavije već godinama stagnira ili pada, a s obzirom na ekološku agendu Evropske unije, realno je očekivati da će se taj trend nastaviti. Svaka dodatna litra derivata koja se proizvede i proda iz Pančeva, izbiće litru nekog od postojećih proizvođača", navodi se u tekstu.

Kako je i Srbija veliki uvoznik derivata logično je očekivati da će osetan deo nove proizvodnje iz Pančeva ići na domaće - srpsko tržište, no svakako treba očekivati da će deo ići i na tržišta okolnih zemalja, posebno u radijusu od 300 kilometara od rafinerija, ali i dalje od toga ako postoje adekvatni logistički uslovi.

"Kako NIS, odnosno Gazpromnjeft ima relativno razvijenu maloprodajnu mrežu u BiH - gde je svojevremeno preuzeo OMV-ov lanac benzinskih postaja, može se očekivati da će pojačati aktivnosti tamo, ali nije isključeno da krene i u jači poslovni iskorak kroz veleprodaju u istočnoj Hrvatskoj. I jedno i drugo poslovni je izazov Ini", napominje zagrebački dnevnik.

Bosna i Hercegovina je kompanijino tradicionalno tržište i jedno od, ističe se, retkih preostalih u regioni gde je Ina u sastavu MOL-a dobila mogućnost poslovnog širenja.

Foto: Printskrin, Instagram/buducnostsrbijeav
Foto: Printskrin, Instagram/buducnostsrbijeav

"To tržište Ina je tradicionalno snabdevala iz sisačke rafinerije, no nakon odluke da se tamo prekine proizvodnja i rafinerijska delatnost koncentriše u Rijeci, najpovoljniji način za snabdevanje ostao je kombinacijom morskog i drumskog prevoza preko Ploča, gde pak konkurišu i drugi uvoznici", napominje autor.

Kompaniji tu sad sledi ozbiljna tržišna borba.

"Mogućnost NIS-ova napada na Slavoniju, pak, dvojak je utoliko što će istiskivanje izvoznika sa srpskog tržištu uticati i na tržišni plasman derivata proizvedenih u MOL-ovoj rafineriji u Sazhalombati", navodi Jutarnji.

S manjim tržišnim potencijalom u Srbiji, tražiće se novo tržište za te količine, a istočna Hrvatska i severni deo BiH tu su, ukazuju, izuzetno povoljni jer ih MOL može troškovno efikasno snabdevati preko svog terminala u Pečuju.

"Tržišni položaj jedine Inine rafinerije tako se pogoršava, a brzog rešenja nema. Naime, da bi postala potpuno konkurentna, riječka rafinerija mora dovršiti proces modernizacije te izgraditi postrojenje slično onom u Pančevu", navodi Jutanji.

Narušena konkurentnost Ine

Radi se o projektu vrednom 530 miliona evra, a u kompaniji istraju u tome kako će on - uprkos trenutnim gubicima - biti dovršen i početi s radom tokom 2023 godine.

Ipak, ako se te najave i obistine, riječkoj rafineriji predstoje barem dve i po godine narušene konkurentnosti, zbog prerade nafte sa značajnim udelom lož-ulja.

"Logično je očekivati da konkurencija taj period neće prespavati već agresivno koristiti svoju prednost da zauzme što veći tržišni udeo. A tu je onda i pitanje uvoza s mediteranskog tržišta koje je sve više zasićeno uvozom derivata iz bliskoistočnih i dalekoistočnih rafinerija koje zbog svojih ogromnih kapaciteta, niže cene rada i nižih ekoloških standarda imaju i znatno nižu jediničnu cenu prerade", piše list.

Razvoj projekta vrednog pomenutih 530 miliona evra u takvim tržišnim okolnostima neće biti jednostavan, poslovni rezultati će patiti, navodi list dodajući da će se sve odluke donositi u bitno stresnijem okruženju nego što bi to bio slučaj pre desetak godina kad je projekt formalno započeo.

"Nema ništa novo u zaključku da je vreme često najvredniji resurs u biznisu. Kada se uludo potroši, često se ne može nadoknaditi, a loše odluke donesene danas na naplatu često dolaze godinama, pa i decenijama kasnije. Ali s kamatama...", zaključuje list.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.