Fokus -

"Kad sportski gen zaigra, rodi se rakija bolja od viskija"

Nesvakidašnje ili ne za jednog uspešnog sportistu, tek Nenad Krstić je uspeo da spoji nespojivo - alkohol i sport.

Legendarni srpski košarkaš, NBA igrač i bivši kapiten reprezentacije i Partizana, igra sada u jednoj novoj ligi, parket je zamenio voćnjakom i bori se među - proizvođačima rakije. Ističe da mu zarada nije prioritet, već promocija i dokazivanje da je to piće bolje od viskija.

Izvor: Vesna Bjelić, B92
Podeli
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

- Vaš san o tome da imate svoj zasad i rakiju tinja nekih desetak godina. Kako hobi pretvoriti u posao?

Jeste počelo kao hobi, ali tu je malo proradio i sportski gen kod mene. Nisam mogao ništa površno da radim - ako se bavite nečim, morate do kraja. Ovo je bila prilika da zaokružim priču od sirovine do proizvoda u boci.

- Da li svi sportisti imaju to pitanje – kuda posle?

Mislim da je to individualno. Tačno, sportisti imaju to razmišljanje da je nama radni vek vrlo kratak, i pogotovo sad možda sa pojavom više novca u sportu, i pored toga što mnogi misle o tome šta će i kako kasnije, imamo mnogo i negativnih primera. Ali mnogi, bar košarkaši gledaju kako će novac investirati posle karijere. Nije to samo višak novca, nego i višak slobodnog vremena.

Krstić kaže da je priča o proizvodnji rakije način da živi svoje "penzionerske dane", ali i da ima kvalitetan proizvod koji nema rok trajanja i koji može da se prenese na pokolenja. Trenutno, ima pogon kapaciteta od oko 20.000 litara godišnje, međutim planira da napravi dovoljno zalha što će, veruje, uticati na kvaltet. Ima 7 vrsta rakije (šljiva, kajsija, malina, višnja, dunja) i Kalvados (od ceđene jabuke).

- Dosta naših bivših sportista se okrene biznisu s nekretninama...

Raduje me je dosta sportista uložilo u zasade, voće...Nekretnine su dobar vid investiranja i dalje ali opet treba se nečim i baviti, treba ostaviti nešto. Destilerija je nešto nesvakidašnje za sportistu, ali isto mislim da će biti vrednije i kasnije, jer rakija koja odleži postaje vrednija i ostaje pokolenjima.

- Povezali ste dve stvari koje ne idu zajedno, alkohol i sport, kako to funkcioniše u praksi?

Nikad nisam razmišljao tako. Išao sam logikom da napravim gotov proizvod, nešto na šta ću biti ponosan i što dolazi iz mojih krajeva, plus da nema rok trajanja. Da nemam u startu pritisak da to moram negde da plasiram.

Alkohol i treba da bude van sporta i pristalica sam toga. Ali ja sam završio jedan deo života u kome sam se bavio sportom i sada pravim rakiju. Savetujem da rakiju treba degustirati, ne piti, i ja sam degustator. Osim toga, smatram da je naša rakija kvalitetna, da može da stane rame uz rame sa drugim vrhunskim pićima u svetu. Ovo je način da se opet takmičim, ali u nekoj drugoj ligi.

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

- Da li može rakija da bude jedan od glavnih naših brendova, gde bi, prema vašem mišljenju mogla da se pozicionira?

Mislim da može. Dosta sam se posvetio dizajnu boce, etketi, pakovanju, sve je to bitno i treba posvetiti pažnju. Smatram da moje pakvanje ne zaostaje za svetskim proizvođačima, a to je bitno za pozicioniranje na svim tržištima. Potrošnja u beogradskim ugostiteljskim objektima je 1:5 u korist rakije, a to me raduje, ne kao proizvođača, već zbog toga što je kvalitetna rakija neuporedivo bolje piće nego viski. Tako da mislim da ima tu budućnosti.

- Verujete u svoju rakiju, kako mi da joj verujemo?

Potrošači su počeli da se raspituju i znaju šta je kvalitetna rakija, ljude ne možete prevariti kao pre destak godina, kada se pilo sve i svašta. Kažu, mora šećer kako bi provrelo...to su takve gluposti. Na primer, mi smo dunju rakiju radili 100 odsto voće, a neko stavlja podlogu jabuke. Kada dam prijateljima da probaju, mnogi se iznenade jer nisu navikli na takav ukus.

Nenad Krstić u duelu sa Izraelcima 2012. (Starsport)
Nenad Krstić u duelu sa Izraelcima 2012. (Starsport)

Nekadašnji kapiten reprezentacije Srbije imaće priliku premijerno da izloži svoja četiri proizvoda: Rakiju od šljive, maline, kajsije, i višnje.

"Drago mi je što sam pozvan, posebno jer će i ciljna grupa biti ljudi koji se razumeju u kvalitet rakije. Inače, na tom sajmu, Krstić će rame uz rame biti sa više od 50 izlagača - najbolje vinarije iz Srbije, Italije i Francuske, kao i drugi proizvođači pića, koji će predstaviti isključivo premium segment svog portfolija na salonu vina Wine Mart-u, koji se održava u subotu, 2. marta 2019. U Beogradu.

- Koliko radnika imate? Da li angažujete i sezonce?

Imam dva tehnloga, jedan sa tehnološkog fakulteta koji je i konsultant a dali smo šansu i mladom tehnologu, odnosno koleginici koja je iz mojih krajeva. Tu su i radnici uz njih, dva radnika zaposlena za stalno a u sezoni bude i desetak, petnaest.

- Da li koristite pomoć države, subvencije na primer?

Ne. Sve što sam napravio je iz mojih ličnih sedstava, bez kredita. Čisto zarađen novac. Bilo je nekih pokušaja subvencija ranije, ali iskreno, ja sam za to da te subvencije dobije neko kome su stvarno neophodne a ne meni koji sam mogao uložim i platim porez i sl.

- Kakav je Nenad Krstić kao poljoprivrednik? Pitate li za savet ili vas pitaju?

Trudim se da aktivno učestvujem u svakom procesu, naravno ne znam mnoge svari i tu sam da pitam za svaki deo. Nisam od onih vlasnika koji je samo dao novac i ne pazi uošte niti se interesuje. Stvarno sam se uključio. Posle uspešne karijere upadnete u depresiju. Nisam to imao, a ova priča oko destilerije mi je pomogla da napravim sebi zanimaciju.

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

- Koliko vam je vaša visina prednost prilikom branja voća?

Bilo je par situacija kada obilazimo voćnjak, proveravamo zrelost i imao sam preglediniju poziciju (smeh). Ali ima anegdota: Čovek koji nam je radio destileriju u delu gde imamo degustaciju namestio je da svi elementi, posebno viseći budu po mojim merama, maltene sve meni na ruku, pa smo morali da kupujemo i dodajemo stepenike kako bi tehnolozi mogli da imaju pristup i dohvatili uzorke i ostalo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.