Fokus -

Edicija: Lideri društvene odgovornosti za 2018. godinu

„Građani Srbije mnogo su humaniji nego što to pokazuju podaci i trendovi, želimo da to učinimo i realnim i vidljivim”, kaže Veran Matić na početku intervjua

Podeli
Foto: Orange studio
Foto: Orange studio

1. Na vašu inicijativu osnovan je Savet za filantropiju u Vladi Srbije, na mestu ste kopredsednika tog tela. Zašto je osnovan Savet i šta očekujete da se može promeniti aktivnostima Saveta u oblasti filantropije?

Savet za filantropiju osnovan je od strane Premijerke Ane Brnabić na inicijativu Koalicije za dobročinstvo, posle godina rada niza fondacija i nevladinih organizacija u oblasti stvaranja uslova za poboljšanje uslova za filantropiju, razvoj društveno odgovornog poslovanja, dobročinstva. Veliko stečeno iskustvo tih organizacija zahtevalo je ozbiljniji iskorak ka realizaciji niza predloga za poboljšanje uslova za bavljenje filantropijom. To nije bilo moguće individualnim inicijativama, već je bilo neophodno stvoriti neposredni dijalog između predstavnika nadležnih ministarstava i kabineta premijerke sa predstavnicima nevladinog sektora, fondacija i Privredne komore Srbije, kroz zajedničko telo u okviru kojeg će se planirati i razvijati inicijative i predlozi za zakonske izmene, promene u uredbama i druga rešenja, kojima će se stvoriti bolji uslovi za razvoj filantropije na svim nivoima. Kao što postoji velika dinamika kada je reč o podršci start up biznisu i inovativnim projektima, nastojaćemo da stvorimo adekvatnu podršku za razvoj inkubatora doborčinstava, da stvorimo neki balans između ekonomskog razvoja i razvoja filantropije i društveno odgovornog poslovanja, jer su sve evidentniji trendovi u kojima je jasno da dobre kompanije moraju imati i dobre probrane društveno odgovorne aktivnosti, da uspešni individualci svoj uspeh mere i sopstvenim uticajem na društvo u oblasti filantropije.

2. Koji su ciljevi Saveta i šta želite da postignete?

Surovi kapitalizam zasnovan je u velikoj meri na pohlepi i samoživosti. I Adam Smit je u Bogatstvu naroda napisao da je samoživost dobra za društvo. Isto tako je u jednoj ranijoj knjizi zapisao i da „koliko god čoveka smatrali sebičnim, u njegovoj prirodi očigledno postoje određena načela zbog kojih je zainteresovan za sreću drugih i zbog kojih mu je njihova sreća potrebna, iako sâm iz nje ne dobija ništa osim užitka njezina posmatranja“. To je prva razvijena teorija empatije.

Želimo da se dobročinstvo i filantropija razvijaju mnogo intenzivnije, da ustanovljavamo kulturu davanja i solidarnosti kao najvažniji element društvene komunikacije u Srbiji, da reafirmišemo dobročinstvo koje je pre više od sto godina bilo razvijeno u Srbiji kroz poznate primere Spasićeve zadužbine koja je upravljala fondom veličine Nobelovog, Kolarca, Miše Anastasijevića, Vajferta, itd… Ustanovili smo niz problema koji bitno utiču na nedostatak ozbiljnog rasta sektora filantropije, obima davanja, i grupisali ih u nekoliko tema: država nema ustanovljen sistem za merenje obima davanja, praktično ne postoje zvanični podaci o davanju za opšte dobro (podaci kojima raspolažemo kroz izveštaje Catalyst Balkans zasnovani su na praćenju medijskih objava i izveštaja kompanija). Praktično, iz formulara kojima u ovom trenutku raspolaže Poreska uprava nije uopšte moguće dobiti podatke o davanjima pravnih lica.

Već godinama naglašavamo da je veoma ozbiljan problem nemogućnost oslobađanja od poreza na dodatu vrednost donacija, a uopšte ne postoji mogućnost poreskih umanjenja/olakšica za fizička lica, donatore i filantrope (Srbija je jedna od retkih zemalja u regionu i svetu koja ne dozvoljava ova umanjenja i time destimulište individualnu filantropiju, odnosno davanje od strane pojedinaca). Želimo da pronađemo najbolji model kako da rešimo ove probleme. Veoma je važno da promenimo i destimulišući okvir koji postoji za volontiranje, darivanje vremena i svojih veština. (Trenutni zakonski okvir otežava i destimuliše građane da svojim vremenom i znanjem doprinesu opšte korisnim ciljevima). Ovo je jedno od merila koje je važno kada se pravi svetski indeks davanja, a po tom indeksu koji priprema Charities Aid Foundation godinama smo na samom začelju kada je reč o davanju (prošle godine smo bili na 132. mestu od 140 merenih zemalja).

3. Kakvu pomoć očekujete od Vlade u tom pogledu i koja je uloga države u Savetu?

Na prvoj sednici Saveta, usvojili smo akcioni plan za naredne 4 godine sa preciznim ciljevima i nosiocima aktivnosti. Treba reći da je za ove aktivnosti obezbeđen grant USAID-a, tako da praktično za rad Saveta ne postoji nikakvo izdvajanje iz budžeta. Treba reći da članovi Saveta rade volonterski – bez naknade.

Upravo smo predložili formiranje mešovitih radnih grupa koje će raditi po ovim temama koje smo definisali kao najbitnije i najurgentnije:

- Radna grupa za unapređenje zakonskog okvira za doniranje viška hrane.

- Radna grupa za unapređenje pravnog i fiskalnog okvira za davanje za opšte dobro od strane pravnih lica i unapređenje implementacije postojećih zakonskih mehanizama.

- Radna grupa za stvaranje stimulativnog okruženja za davanja u opštekorisne svrhe od strane pojedinaca.

- Četvrta radna grupa/telo je: Formiranje tela za definisanje kriterijuma za oslobađanja pojedinačnih donacija od PDV-a.

Sve radne grupe su predviđene da budu mešovite, sastavljene od predstavnika nadležnih ministarstava, predstavnika fondacija i nevladinih organizacija, kao i od eksperata za datu oblast. Praktično će se do optimalnih rešenja doći kroz dijalog, rešenja koja preporuči Savet će ići na Vladu kako bi se donele neophodne odluke, i naravno, u proceduru u Skupštinu. Adekvatnim rešavanjem ovih problema, stvoriće se dobra baza da imamo stalni rast filantropske aktivnosti, dobročinstva, zadužbinarstva…

4. Koji su najveći problemi u ovoj oblasti i kakvo je trenutno stanje, u kojim oblastima se najviše ulaže novac doniran u dobrotvorne svrhe?

Opšti cilj Saveta za filantropiju je unapređenje javne politike i zakonodavnog okvira za davanje u Srbiji u pravcu daljeg razvijanja infrastrukture i kulture davanja za opšte dobro u Srbiji, uzimajući u obzir trenutno stanje i trendove. Kao što sam već rekao, za sada se možemo osloniti samo na podatke koje godinama prati Catalyst Balkans:

Od 2014. godine, imamo rast broja zabeleženih akcija, sa malim padom 2017. Imamo i stalni rast darovane sume, u ovoj godini i za 15 odsto.

Najznačajniji darodavci su, na prvom mestu, građani koji kroz masovne akcije, kampanje, odgovaraju na apele i slično, ali ovo su najčešće ad hoc davanja, a naš cilj je da imamo redovne aktivnosti davanja kako bi se obezbedila stabilnost u finansiranju važnih projekata, inicijativa, akcija...

Poslovni sektor, mala i srednja i velika preduzeća su na drugom mestu. Svakako, kapacitet za dobročinstvo u ovoj oblasti je mnogo veći i važno je da kroz niz promena koje su planirane akcionim planom približimo preduzećima vrlo izazovnu oblast filantropije, društveno odgovornih aktivnosti…

Pojedinci koji imaju više sredstava su tek na trećem mestu, jer nisu ni dovoljno stimulisani, a veoma često ne žele da se njihovo ime objavljuje, jer se plaše nekih mogućih neprijatnosti, poreskih organa, iako potpuno legalno deluju, ili neke druge negativne akcije. Zbog toga je važno učiniti da dobročinstvo bude tretirano na najpozitivniji način, sa stalnom promocijom, da se stimuliše na različite načine, olakša sam proces doniranja.

Kada je reč o oblastima u kojima se najviše daruje, na prvom mestu je zdravstvo, prvenstveno pomoć pacijentima, posebno deci za lečenje, zatim kupovna medicinske opreme i potrošnog materijala, renoviranje i izgradnja odeljenja.

Na drugom mestu je podrška marginalnim grupama, socijalnim insititucijama i organizacijama koje zbrinjavaju i pružaju usluge ranjivim grupama, osobama sa invaliditetom, starih, samohranih, mladih u riziku, deci bez roditelja…

Na trećem mestu je smanjenje siromaštva, pomoć pojedincima, porodicama koje su u teškoj materijalnoj situaciji. Problem je što je vrlo malo davanja za programe zapošljavanja, start up inicjative, koje bi mogle strateški da poboljšaju situaciju.

Tu je i obrazovanje, gde se uglavnom pomažu obrazovne institucije. Ovde vidimo veliki prostor za nove inicijative i dosta veće davanje, naročito kroz omasovljavnje stipendiranja i kroz povećanje stipendija, što bi trebalo da omogući povećanje naoporezivog iznosa.

U praćenju primaoca donacija, zapravo govorimo o tri ključna tipa: donacije upućene pojedincima ili porodicama, zatim donacije upućene državi, to jest državnim institucijama (zdravstvo, socijala, obrazovanje, sport, nauka, i sl.), te neprofitnim organizacijama uključujući i fondacije. Iako su u smislu broja akcija, donacije najčešće upućene pojedincima ili porodicama (u pitanju su donacije za lečenje, odnosno pomoć siromašnima), kada je reč o količini novca, primat ima država, odnosno državne institucije ili lokalne odnosno nacionalne vlasti.

Kada je reč o ukupno darivanoj sumi, u Srbiji je to okvirno oko 30 miliona evra u 2017. godini.

Kroz naš projekat/projekte, želimo da primenimo što je moguće više primera dobre prakse. Ambasador Skot je nedavno izneo podatak da su „u 2018. godini Amerikanci dali u dobrotvorne svrhe 410 milijardi dolara. Da stavimo tu sumu u perspektivu: to je suma veća od BDP-a zemalja kao što su Irska, Danska ili Finska. Verovali ili ne, 70 odsto svog tog novca došlo je od pojedinaca…

Amerikanci su ponosni na svoju kulturu filantropije. I dok je pomoć bližnjem utkana u verske i kulturne vrednosti, takođe imamo politike koje podstiču i podržavaju ovu kulturu davanja. Obezbeđujemo poreske olakšice za korporacije i pojedince koji daju u dobrotovorne svrhe. Ako supermarket daje svoje proizvode lokalnoj banci hrane za siromašne, može da odbije vrednost tog priloga od svog profita. Poreski obveznici mogu da oduzmu sumu koju su dali u dobrotovorne svrhe od svog oporezivog prihoda. A poslodavci često preduzimaju dodatne mere kako bi olakšali svojim zaposlenima da daju u dobrotovorne svrhe. Na primer, savezna vlada mi omogućava da svake dve nedelje dajem dobrotvorni prilog organizaciji kojoj ja želim, i pokriva sve administrativne procedure koje to davanje podrazumeva. Davanjem male sume svake dve nedelje, suma na kraju godine postane značajna. U stvari, od kad je ovaj proces počeo, savezni državni službenici dali su preko 8 milijardi dolara u dobrotvorne svrhe. Sve u svemu, Amerikanci daju oko 2 odsto svojih godišnjih prihoda u dobrotvorne svrhe“.

5. Kakav je trend davanja u poslednje tri godine, da li se nešto promenilo (imate li neke podatke)?

Imate detaljno u prethodnom odgovoru.

6. Kakvi su planovi Saveta i očekivanja, koji je vremenski period potreban da bi se nešto promenilo u Srbiji u tom pogledu?

Akcioni plan koji smo napravili je okvirno vezan za naredne četiri godine, ali naš cilj je da se ustanove nove prakse, novi stimulativni okviri, postave temelji kulture davanja kroz obrazovni sistem, (npr. zahvaljujući kanadskom edukativnom programu Koreni empatije, stotine hiljada školaraca je podučeno empatijskim veštinama, program je proširen i na Veliku Britaniju), svakodnevno iskazivanje empatije, sistemsko davanje, ustanovljavanje kulture davanja kao trajne aktivnosti, ustanovljavanje manifestacija, priznanja, itd… koji će omogućiti da trajno razvijamo društvo zasnovano na solidarnosti, u kojem će čovekoljublje, dobročinstvo, filantropija biti cenjeni i uvažavani, a sredstva koja izdvajaju pojedinci i kompanije biti jedan od važnih elemenata razvoja obrazovanja, kulture, iskorenjivanja siromaštva. Kada se analiziraju podaci u ovoj godini, u prvih devet meseci koje je pripremio Catalyst Balkans (Koalicija za dobročinstvo funkcioniše od kraja prošle godine), zabeleženo je povećanje ukupne donirane sume za 15 odsto u odnosu na isti period prošle godine, zabeležen je i rast strateških davanja, imamo rast davanja poslovnog sektora, zabeležen je rast davanja za marginalizovane grupe i obrazovanje…

Jako je važno da se filantropija još više ispoljava kroz ktitorstvo u umetnosti, kulturi i obrazovanju, da se izgradi kredibilitet postojećih nevladinih organizacija i fondacija koje se uspešno bave različitim projektima.

Deo Projekta za unapređenje okvira za davanje, koji Koalicija za dobročinstvo realizuje uz podršku USAID-a je i istraživanje koje je nedavno prezentovala Fondacija Ane i Vlade Divac o filantropskom davanju dijaspore, iz kojeg se može videti da je naša dijaspora zainteresovana za davanja, ali je vrlo rezervisana prema državnim institucijama, manje je rezerisana prema fondacijama i nevladinim organizacijama, ali je to još uvek veliki procenat. Vrlo su fokusirani na davanja u kojima imaju viši stepen bezbednosti, proverljivosti, a to su direktna davanja siromašnima i onima kojima je potrebna zdravstvena nega. Biće veliki izazov stvarati novo poverenje, prvenstveno za fondacije i nevladin sektor.

Kultura dobročinstva, čovekoljublja i filantropije trajan je posao. I njime se treba baviti permanentno, snažno, sa mnogo više posvećenosti društvene elite da budu predvodnici i primeri, vlade koja obezbeđuje najbolje stimulativne okvire, ali i sistem bezbednosti od zloupotreba, kako se ne bi događale situacije koje mogu bitno da kompromituju najplemenitije aktivnosti. Zbog toga je važno stvaranje Koalicije za dobročinstvo i verujem da će se ona širiti, kao i ideje i sistemski napori da se prave stalni iskoraci. Stagnacija iz prethodnih godina korespondira sa činjenicom da se ništa nije sistemski radilo da se promene okolnosti, poboljšaju uslovi, reše problematična mesta. Sada imamo šansu da naprvimo iskorak i mislim da je ne smemo svi zajedno propustiti, i zbog toga je izuzetno važno partnerstvo koje je napravljeno kroz Savet za filantropiju.

7. Koje su akcije na kojima Fond B92 radi u 2018. godini i koja je ranjiva grupa u centru pažnje Fonda ove godine?

Fond B92 nastavlja sa brojnim akcijama pokrenutim pre više godina, ili čak decenija, a u fokusu ove i sledeće godine su nam deca i žene, njihovo zdravlje i obrazovanje kao najvažniji uslovi za napredak u životu. Kroz akciju „Bitka za znanje“ i dalje se bavimo opremanjem osnovih škola robotičkom opremom i ohrabrivanjem mladih, a posebno devojčica, da napreduju u oblastima koje će obeležiti njihovu i budućnost čitavog sveta. Organizujemo treninge za nastavnike, kako bi što lakše uveli doniranu opremu u nastavni plan i program, kao i takmičenja za učenike, nacionalna i internacionalna, kako bi lakše razmenili znanje i iskustva sa svojim vršnjacima iz zemlje, regiona i sveta.

Slobodna zona Junior“ više od decenije radi na uvođenju filma u nastavu osnovnih i srednjih škola, a od prošle godine uspeli smo da sa ovim programom „uđemo“ i u visokoškolske ustanove koje obrazuju buduće nastavnike, kako bi na samom početku svoje karijere usvojili ovo vrlo primamljivo nastavno sredstvo na koje učenici sjajno reaguju. Pored toga, u okviru „Juniora“ organizujemo i „Putujući školski bioskop“ koji dovodi obrazovne dokumentarne filmove u najsiromašnije opštine u Srbiji i stimuliše srednjoškolce iz ovih mesta na diskusiju o lokalnim problemima i njihovo dokumentarno beleženje. Još jedan aktuelan „Juniorov“ program je škola dokumentarnog filma za srednjoškolce koja tokom 4 meseca pruža osnove bavljenja ovom oblašću filmske i novinarske delatnosti već trećoj generaciji beogradskih srednjoškolaca. Premijerno se ovi filmovi tradicionalno prikazuju na filmskom festivalu Slobodna zona početkom novembra svake godine, što je posebno priznanje i podstrek ovim mladim ljudima da nastave da kritički posmatraju svet oko sebe i svoje viđenje društvenih problema (i njihovih potencijalnih rešenja) pretaču u dokumentarne filmove.

ONAsnaživanje“ je program Fonda B92 u kome se već petu godinu za redom bavimo ekonomskim osnaživanjem žena koje su preživele nasilje u porodici, kao i onih koje su u bilo kakvoj drugoj socijalnoj potrebi – omogućavamo polaznicama treninge specifičnih i motivacionih veština, kao i one o kreiranju biznis planova za pokretanje sopstvenog malog biznisa, a obezbeđujemo i početna nepovratna sredstva za najbolje ženske biznis ideje, sve to uz pomoć i poverenje Fonda Ujedinjenih nacija za borbu protiv nasilja prema ženama i brojnih partnera u nevladinom i vladinom sektoru, kao i privatnom biznisu. Program smo pilotirali pre par godina u Somboru, a sada nastavljamo sa njegovim širenjem i unapređenjem u Sremskoj Mitrovici i Pančevu – u sva tri grada osnovali smo socijalna preduzeća koja vode i u kojima rade isključivo žene koje su prošle kroz program „ONAsnaživanja“ i koja bi trebalo da, nakon što postanu samoodrživa, sav profit ulažu u dalje obrazovanje žena i pronalaženje novih poslovnih prilika za njih.

Naravno, i dalje nastavljamo Bitku za bebe i Bitku za porodilišta, kao i mnoge druge manje akcije i projekte.

8. Formirana je takođe i Koalicija za dobročinstvo, ko su članovi i koji su zadaci zajedničkog delovanja? Koji su projekti na kojima zajednički radite i imate li podršku međunarodnih organizacija?

Koalicija za dobročinstvo je stvorena je sa jedne strane prirodnim putem, razvojem sektora i kada je dostignut limit kada je reč o mogućnostima, onda je stvorena koalicija koja želi da napravi nove iskorake. S jedne strane, da objedini sve snage, energiju, iskustvo, i sa druge, da pridobije ključne aktere za naredne korake, evoluciju. Počev od onih koji imaju programe podrške idejama filantropije i dobročinstva, kao što je USAID, a s druge strane, oni koji mogu bitno doprineti tim ciljevima, a sada udruženim snagama rade. Koalicija je nastala oko Fondacije Ana i Vlade Divac, a čine je Privredna komora Srbije tj. Savet za društveno odgovorno poslovanje koji sam pokrenuo pre nego što je osnovana Koalicija, Trag fondacija koja godinama promoviše filantropiju od nekog elementarnog lokalnog nivoa do promocije filantropije na vrhunskom nivou dodelom Virtus nagrada, praktično standardizacijom filantropije i CSR, Smart kolektiv i Forum za odgovorno poslovanje koji su napravile iste standarde u oblasti malih, srednjih i velikih preduzeća, vlasnika i menadžera, Catalyst Balkans koji je regionalni akter koji je ustanovio za sada jedini mehanizam praćenja trendova, koji razvija nove mehanizme doniranja www.donacije.rs, itd., kao i Srpski filantropski forum koji nastoji da spoji neprofitni i korporativni sektor i koji je u ovom projektu ustanovio Nacionalni dan davanja (9. oktobar, rođendan Mihajla Pupina) koji je prvi put pod pokroviteljstvom premijerke Ane Brnabić obeležen ove godine, sa ciljem podrške obrazovanju talenata, kroz akciju prikupljanja sredstava za super mašinu za laboratoriju Istraživačke stanice Petnica… Ovom danu posvećen je i polumaraton, Festival filantropije koji organizuje Divac fondacija, itd...

Pored ovih, imamo niz planiranih događaja koji će kroz gustinu i sinergiju biti u potpunosti u službi ostvarivanja ciljeva projekta za unapređenje okvira za davanje, Koalicije za dobročinstvo i Saveta za filantropiju. Mislim da su ove godine postavljeni najbitniji temelji koji će garantovati ozbiljnu evoluciju filantropije i dobročinstva u Srbiji.

Veran Matić, predsednik Borda direktora B92, kopdredsedavajući Saveta za filantropiju, osnovao i vodi Komisiju za istraživanje ubistava novinara, Član Stalne radne grupe za bezbednost novinara, Specijalni izaslanik Predsednika Republike za rešavanje pitanja nestalih sa Hrvatskom, Predsednik Upravnog odbora Fonda B92, Predsednik Saveta za društveno odgovorno poslovanje Privredne komore Srbije

Sve poslove, osim angažmana u B92, obavlja volonterski, redovno učestvuje u svim aktivnostima drugih fondacija, redovni davalac krvi, trombocita, davalac koštane srži, zaveštao organe, itd…

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.