Kultura posle virusa - vitalnost institucija i strpljenje

"Avgust je mesec festivala i verujem da će se Bir fest, Egzit i Nišvil održati bez većih organizacionih problema."

Izvor: Tanjug
Podeli
 Foto: Gettyimages/Gabriel Kuchta
Foto: Gettyimages/Gabriel Kuchta

Tribina pod nazivom "Kultura posle virusa - šta nam je donela pandemija, a šta donose izbori" održana je u Beogradu, u organizaciji Kreativne Srbije, udruženja koje je od 2010. godine partner lokalnim sredinama u sprovođenju kulturne politike u Srbiji.

O funkcionisanju sektora kulture u Srbiji, različitim formama i okolnostima u kojima su umetnici stvarali za vreme suzbijanja pandemije i specifičnim uslovima "nove realnosti" za stvaraoce u budućnosti, govorili su teoretičari kulture, direktori festivala i ustanova kulture i eminentni stvaraoci.

Pre početka tribine okupljenima se obratio predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti Vladimir Kostić koji je istakao da je ovo dobra prilika da ćuti i da sluša one koji znaju više od njega u oblasti kulture.

"Ipak želim nešto da podelim sa vama. Listao sam knjigu Juvala Noe Hararija '21 lekcija za 21. vek' i užasnut konstatovao da u tim lekcijama nema umetnosti, ni kulture. Pominje se jedino kulturizam, kao jedan od oblika potrage za identitetom. To je opasnost u realnosti koja je mnogo šira od ove naše, lokalne i zato verujem da ćete vi, kao ljudi od posebne odgovornosti, o tome morati da vodite računa", kazao je Kostić i dodao da su ovakvi razgovori lekoviti.

Teoretičarka kulture i medija i profesorka Fakulteta političkih nauka Milena Dragićević Šešić je citirala Dejana Tiaga Stankovića koji je napisao da smo "u doba ove pandemije utvrdili da možemo bez aviona, kamiona, restorana i automobila, ali bez knjiga, muzika i filmova ne možemo".

Foto arhiva Nisville jazz festivala
Foto arhiva Nisville jazz festivala

Bili smo, kaže, svedoci buktanja umetničke prakse na onlajn platformama za vreme pandemije od strane svih aktera, a javni sektor i neprofitne i nezavisne organizacije u kulturi su pokazale izuzetnu vitalnost.

"Svi su beslatno ponudili svoja dela. Od izdavača, pozorišta, orkestara, umetničkih kolektiva", kazala je Milena Šešić Dragićević.

Ona je ukazala da Nacionalni savet za kulturu praktični ne postoji, jer mu je mandat istekao, a novi nije izabran.

"U većini zemalja sveta najveći broj mera u vreme pandemije koje se direktno odnose na kulturu i umetnost iniciraju tela kao što je Nacionalni savet za kulturu", kazala je Milena Dragićević Šešić i dodala da privatno preduzetništvo u kulturi nije prepoznato u vreme suzbijanja pandemije.

Kako kaže, potrebno je da naša administracija analizira mere koje su određene za pomoć sektoru kulture u Belgiji, Nemačkoj i Francuskoj, Škotskoj, a valjalo bi, kaže, i da neko oceni i eventualno nagradi ustanove kulture čiji je menadžment bio kreativan i aktivan u doba pandemije.

Video-snimkom iz Vašingtona se okupljenima obratila Milena Trobozić Garfild, naša poznata filmska i televizijska producentkinja.

"Ovde je situacija veoma dramatična, jer su sve institucije kulture zatvorene. Slavna repertoarska pozorišta kao što je "Public teatar" u Njujorku najavila su da neće biti otvorena sve do sredine 2021. godine. Glumci su izgubili angažman do kraja godine i nemaju nikakve prihode", prenela je Trobozić Garfild i dodala da je došlo i do ogromnih otpuštanja u važnim institucijama kulture, kao što je Kenedi centar.

Prema njenim rečima, pozorišta su najavila da će prodavati svaku šestu kartu i svaki treći red, baš kao i koncertne dvorane, što će drastično umanjiti njihove prihode.

"Vidim da u Srbiji nije takva situacija, jer su institucije kulture podržane od države pa neće biti problem i ako neku predstavu gleda samo 15 ljudi u sali. Institucije kulture u Srbiji nisu morale da otpuštaju ljude i smanjuju plate zaposlenima", kazala je Milena Trobozić Garfild i naglasila joj se posebno sviđa ideja da se igra na otvorenom.

"Ta scena na Tašmajdanu je odlična ideja, jer će pozorište posle svega oživeti", poručuje Milena Trobozić Garfild.

Umetnički direktor Bitef festivala i profesor na Fakultetu dramskih umetnosti Ivan Medenica ističe da će najveći izazov u budućnosti biti izvođenje pozorišnih predstava u okolnostima preporučenog telesnog distanciranja.

"U Nemačkoj se održavaju probe u pozorištima sa glumcima koji imaju na sebi nosače za krinoline, neku vrstu konstrukciju od žice u širini od metar i po. U Brehtovom pozorištu u Berlinu su uklonjena sedišta koja su višak. Sve će ovo proći za godinu ili dve... ali će proći. Moramo biti strpljivi i sve će biti u redu", kazao je Medenica i dodao da su sve te mere prihvatljive, samo ako nisu zanavek, jer će se u suprotnom pretvoriti u medicinsku cenzuru.

Za njega nema dileme da će se Bitef festival održati u punom kapacitetu.

"Naš festival se odigrava u najbezbednijem delu godine, sredinom septembra i najveći deo Bitefa biće održan u Luci Beograd, gde je moguće rasporediti sedišta i publiku po bezbedonosnim normama. Sve trupe su potvrdile dolazak. Odrekli smo se jedne predstave u programu da bi raspisali konkurs za aktere nezavisne scene. To je naš doprinos solidarnosti među akterima umetničke scene", kazao je Medenica.

Ivan Blagojević je takođe potvrdio da će se Nišvil festival održati u punom kapacitetu.

"Avgust je mesec festivala i verujem da će se Bir fest, Egzit i Nišvil održati bez većih organizacionih problema", kazao je Blagojević.

Minja Bogavac, direktorka Šabačkog pozorišta, zatražila je od Ministarstva kulture i informisanja preporuke oko nastavka funkcionisanja pozorišta u Srbiji u "novoj realnosti"

"Potrebno je da tačno znamo na koji način treba probe da se odvijaju. Sa druge strane, bilo bi dobro da se uradi rebalans budžeta u svakom pozorištu, kako bi se našlo sredstava za projekte u kojima bi svoje mesto našli honorarci. To je način da budemo solidarni u zahtevnim okolnostima", kazala je Minja Bogavac.

Gojko Božović, vlasnik izdavačke kuće Arhipelag, kaže da je pandemija razorila odnos ponude i tražnje u oblasti ekonomije.

"Naš život ne može da se svede na pitanje zdrastvene bezbednosti, jer su naše kulturne potrebe itekao deo našeg zdravlja. Izdavaštvo je za desetak dana na početku pandemije ostalo bez tržišta, jer su knjižare zatvorene. Još uvek taj gubitak kulturnog tržišta osećamo. Pitanje je kada će se obnoviti književni festivali i susreti pisaca sa čitaocima. Bez toga neće biti ni vrhunske kulture", kazao je Božović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 47 idi na stranu