1. Ivo Robić čvek koji je otkrio Bitlse rodio se 1923. u Garešnici kod Belovara, a prve pesme snimio je već 1944. godine.
    Bio je prvi koji je u poratno vreme marševa, ruskih i partizanskih rodoljubivih pesama zapevao nešto drugo, unoseći na
    postrevolucionarnu estradu duh finih manira građanskog vaspitanja i dekadentne izlive suptilnih ljubavnih osećanja.

    1950-ih godina odlazi u Nemačku i Ameriku, gde pravi veliku internacionalnu karijeru. Prodaje milione primeraka singlova sa hitovima “Morgen”, “Rot ist der Wein”, “Strangers in the night” — pesmom koju je napisao zajedno s Bertom Kempfertom i koja će postati jedna od ključnih za karijeru slavnog Frenka Sinatre. Pošto je u jednom baru u Hamburgu čuo prateći bend Bitlsi Tonija Šeridena, ubedio je svog producenta Kempferta da ih snimi, i tako su Bitlsi došli do svog prvog vinila. Kasnije se zbog toga gorko kajao, ne pokazujući nimalo razumevanja za dolazeći rokenrol koji nije znao za red, vaspitanje i meru.

    Bio je papa domaće šlagerske muzike, prvi i najveći, najuspešniji, najtiražniji, jedini koji je napravio zaista svetsku karijeru. Posle tihog povlačenja iz muzike, Ivo Robić je sa svojom ženom Martom živeo u Ičićima kod Opatije. Prvi i jedan od najvećih pevača zabavne muzike SFRJ, popularni Mister Morgen, hrvatski Sinatra, umro je u Reci 9. marta 2000.
    Objavite da ljudi šta nauče.
    (DeVaya, 8. april 2020 21:31)

    # Link komentara

  2. Najobicniji boy bend koji ima 5 dobrih pesama.
    (76er, 8. april 2020 19:49)

    # Link komentara

  3. Na gorepomenutom stadijumu (koji, inace, upravo posmatram sa prozora moje kuhinje na jedno kilometar odavde, a koji su u medjuvremenu vlasti uspele, nakon kompletne reizgradnje stadiona, da preimenuju u Citi Field) imao sam prilike da boravim vise puta, od kojih mi je u najboljem secanju ostao koncert The Who sa Clash-om kao predgrupom, ako se ne varam Oktobra 1982. Klešovci su jednostavno oduvali Hu-ovce i ostavili ih u statusu netalentovanih provincijalaca. Odsvirali su verovatno najbolji koncert u svojoj karijeri (iskreno sam se plasio da ce bine da se uruse), a kako su se Huovci posle njih usudili da izadju na binu, zaista mi nije jasno.

    Inace, koncert je bio reklamiran kao "oprostajna" turneja Hu-ovaca. Naravno, posle toga imali su jos jedno tridesetak slicnih oprostajnih turneja i "poslednjih" albuma.

    Konacno, sitni kuriozitet. Negde Januara 1993. imao sam cast i privilegiju da na sred Pete Avenije u punoj brzini sudarim sa Joe Strummer-om koji je, jadan, bio pijan kao čep, imao mohawk boje sargarepe i nosio istocnonemacki vojni kaput i adekvatne militaristicke cizme. Od siline udarca (koji se desio na uglu, niti je on video mene, niti ja njega), mislio sam da mi je otpala donja vilica. Gos'n Stramer me je, iako dve glave nizi, uhvatio za rever i pokusao da zakovitla oko sebe. Posto mu to nije poslo za rukom, digao je ruke i izgubio se u pravcu Fashion District-a.

    A ja sam ostao da bolno pevusim "should I stay or should I go"?
    (DEDA CVETKO, 8. april 2020 19:20)

    # Link komentara