Makedonci usvajaju srpski model

Tri godine nakon pokretanja portala i aplikacije za prijavu sezonskih radnika u Srbiji, Vlada Severne Makedonije je rešila da usvoji srpski model i reformu.Naši susedi će, navodi se u najnovijem biltenu NALED-a, otići i korak dalje pa će se elektronsko prijavljivanje radnika primenjivati i turizmu, ugostiteljstvu, kao i na poslovima čišćenja i čuvanja dece.Delegacija Severne Makedonije boravila je sredinom aprila u Beogradu, da bi se na licu mesta upoznala sa zakonima i podzakonskim akatima koji su pratili reformu u Srbiji, kao i rešenjima Poreske uprave koja su omogućila da se proces prijave značajno skrati, te mogućnostima koje softver nudi korisnicima. Šefica Jedinice za poljoprivredu u NALED-u Jelena Radnović Vukčević kaže da se predstavnicima resornih institucija koje su bile u poseti, posebno dopala ponuda dve opcije za prijavu radnika, putem portala i mobilne aplikacije. &quot; Najčešća pitanja bila su vezana za ponudu radova i stepen potražnje za radnom snagom, a trenutni podaci pokazuju da najveći broj, oko trećina prijavljenih sezonaca radi na poslovima čišćenja, pakovanja i sortiranja, branju jabučastog voća, pripremi zemljišta, sadnji, setvi i žetvi&quot;, rekla je ona. Procedura prijave u Severnoj Makedoniji će, uz manja prilagođavanja, izgledati isto kao kod nas. Radnović Vukčević objašnjava da je model pojednostavljenog angažovanja sezonskih radnika u poljoprivredi, sličan onom kakav je od ranije poznat u Hrvatskoj i Mađarskoj. &quot; Njegov cilj je da se zaštite i iz sive zone prevedu radnici koji obavljaju povremene poslove i često su angažovani na samo nekoliko dana u mesecu. Za tako kratke angažmane, poslodavci ranije nisu sklapali ugovore o privremenim i povremenim poslovima, na određeno ili neodređeno vreme&quot;, kaže ona. Najveći benefiti ovakvog regulisanog angažovanja po same radnike su osigurana prava na penzijski staž za dane kada su radili, zdravstvena zaštita u slučaju povrede na radu i zadržavanje prava na socijalnu pomoć i druga novčana davanja koja su gubili u slučaju angažovanja po nekoj drugoj vrsti ugovora zbog čega su često i sami tražili da ne budu prijavljeni. Prednost za poslodavce je efikasnija procedura prijave i predvidljivi troškovi jer plaćaju fiksni iznos poreza i doprinosa od 380 dinara po danu angazovanja za jednog radnika. Najviše rada na crno registrovano je u poljoprivredi, ali je on rasprostranjen i u turizmu i ugostiteljstvu gde 15 odsto zaposlenih radi u sivoj zoni. Kada je reč o kućnim i poslovima čuvanja dece, starih, čišćenja i održavanja, svaki drugi radnik prima zaradu &bdquo;na ruke&ldquo;. Dosta je neprijavljenih i u građevinarstvu i oni rade pomoćne fizičke poslove, kao što su utovar i istovar, ručno iskopavanje, čišćenje gradilišta i slično. Navodi se da bi zato naredni cilj u Srbiji trebalo da bude uvođenje određenih povremenih poslova u ovim sektorima u sistem koji važi u poljoprivredi, kako bi i prava tih radnika bila zaštićena. Bolji radni uslovi doprineli bi i većoj potražnji poslova, zbog velike fluktuacije radnika, a prihodovala bi i država od poreza i doprinosa, na čiji račun je samo za angažovanje sezonskih radnika u poljoprivredi dosad uplaćeno više od milijardu dinara. Za tri godine, koliko je prošlo od pokretanja portala i aplikacije za prijavu sezonskih radnika, u Srbiji je prijavljeno više od 60.000 sezonaca u poljoprivredi.