Hrvatska dobila sindikat migranata

Nakon što se više stotina hiljada hrvatskih građana zaposlilo u inostranstvu, bilo je samo pitanje trenutka kad će Hrvatska dobiti i sindikat migranata.Led su probili Varaždinci, koji zbijaju redove, jer su ljudi koji su se zaposlili u Austriji i Sloveniji, bilo kao dnevni migranti ili trajnije, počeli da dobijaju rešenja da plate porez i u Hrvatskoj.U Varaždinskoj županiji i Međimurju broj dnevnih migranata meri se hiljadama i svi su oni verovali da plaćanjem poreza u zemlji u kojoj rade nemaju obaveza prema Hrvatskoj. To, međutim, baš i nije tako. Prema hrvatskim propisima, svi hrvatski državljani, poreski rezidenti, koji primaju neki dohodak iz inostranstva ili u inostranstvu, moraju o tome da informišu poresku upravu, piše Večernji list. Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju sve su se države članice obavezale da će međusobno razmenjivati podatke o platama, penzijama, kamatama i imovini koje su državljani jedne države članice ostvarili na području druge. Trebalo je vremena da se sistem razmene podataka uhoda, no, sada je zaživeo u punoj meri tako da osobe koje su ranijih godina ostvarivale bilo kakav inostrani dohodak mogu očekivati pozive iz Poreske uprave. U Zagreb su stigle brojne liste s imenima svih hrvatskih državljana koji su 2017, 2018. i 2019. godine ostvarili dohodak u inostranstvu. Nakon što dobiju liste, poreskim vlastima treba neko vreme da imena upare s hrvatskim OIB-om, te provere poreski status svakog državljanina s liste. Ljudi koji su se odjavili iz Hrvatske, te su postali poreski rezidenti zemlje u kojoj rade mogu biti mirni, no pozive i poreska rešenja dobijaju oni koji nisu regulisali svoj status. Mogli bi da budu gori od Bugarske: Kako su Hrvati izgubili tri decenije? Rezidentnost zapravo određuje mesto plaćanja poreza, u 90 posto slučajeva porezi se isključivo plaćaju u zemlji u kojoj je dohodak ostvaren, no u 10 posto slučajeva pravo na oporezivanje polažu dve države, ona u kojoj čovek radi i druga u kojoj je poreski rezident. Samac koji izvan Hrvatske provede više od 183 dana u godini bez problema dobija ispisnicu iz hrvatskog registra. Osoba koja u Hrvatskoj ima kuću ili stan, decu koja idu u školu, u Hrvatskoj ostvaruje dohotke od najma imovine, koristi zdravstveno osiguranje i slično ostaje hrvatski rezident bez obzira na to što radi ili živi u Austriji, Sloveniji... Na status rezidentnosti utiče i to gde se nalazi sedište životnih interesa poreskog obveznika, gde mu je porodica i slično. Nesporno je da je kod dnevnih migranata ono u Hrvatskoj. Sve više država uključuje se u sistem razmene podataka tako da u Zagreb ne dolaze podaci samo iz EU već i šire, odnedavno na primer stižu liste i s dohocima ljudi iz Japana, Emirata... Koliko je hrvatskih državljana ostvarivalo neke dohotke u inostranstvu znaće se kad se obrade svi pristigli podaci. Dostava rešenja poštom Prema ugovorima o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, niko ne plaća porez dva puta na isti dohodak, no države imaju pravo dooporezivati razliku poreza za svoje rezidente. Plate u Sloveniji, Austriji ili nekoj trećoj zemlji veće su nego u Hrvatskoj i time nastaje problem. Pojednostavljeno, na puni dohodak koji je primljen u inostranstvu hrvatska poreska uprava mora primeniti hrvatske poreske stope te od dobijene obaveze oduzeti poreze plaćene u drugim zemljama. Hrvatskom se rezidentu priznaje pravo na lični odbitak, izdržavane članove porodice i druge poreske olakšice koje imaju ljudi zaposleni u Hrvatskoj. Ako se pokaže da osoba prima inostrane dohotke nekoliko godina, razlika može biti velika &ndash; i do 250.000 kuna (33.412 evra) - na šta je upozorio i prvi čovek sindikata migranata Franjo Lazar, koji će tražiti pomoć i u Saboru. Poreska uprava pozvala je sve koji su proteklih godina ostvarili neki dohodak u inostranstvu, a nisu se odjavili iz registra poreskih obveznika, da ga sami prijave čak i ako kasne nekoliko godina jer će tako izbeći plaćanje kamata i prekršajni postupak. Sindikat migranata tvrdi da su nekim ljudima stigli dugovi na imovinu a da ih pre toga niko nije obavestio. Poreznici kažu da za svako izdato rešenje poseduju potvrdu iz pošte da su na adresu obveznika poslali ili obaveštenje da se jave ili rešenje. Rešenje se, inače, dostavlja dva puta i ono nakon druge dostave postaje izvršno. Penzioni se doprinosi, prema međunarodnim pravilima, plaćaju u zemlji u kojoj radnik radi nezavisno od državljanstva ili rezidentnosti. &quot;RH primenjuje međunarodno načelo oporezivanja dohotka&quot; Hrvatska primenjuje međunarodno načelo oporezivanja svetskog dohotka prema kom hrvatski poreski rezidenti moraju da prijave Poreskoj upravi RH sav dohodak koji ostvare u Hrvatskoj i ostatku sveta. Prema Zakonu o porezu na dohodak i većini ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja poreska obaveza u RH umanjiće se za eventualno plaćeni porez u inostranstvu, objašnjavaju u Poreskoj upravi. Kako bi se poreskom rezidentu u tamošnju poresku obavezu uračunao porez plaćen u inostranstvu, mora da dostavi potvrdu o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u drugoj državi, koju će pribaviti od inostranog poreskog tela. Potvrdom o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu smatra se i informacija koju je PU primila od nadležnog tela druge države kroz sistem međunarodne razmene informacija. Ako potvrda nije dostavljena, RH će oporezovati dohodak rezidenta bez uračunavanja poreza plaćenog u inostranstvu