Test za polaganje vozačkog prepun trivijalnosti – brave bitnije od znaka "stop"

Uče se nepotrebna pitanja o tehničkim karakteristima vozila, koja budućem vozaču nikada neće zatrebati.

Izvor: B92, Novosti.rs
Podeli
Foto: B92/NĆ
Foto: B92/NĆ

Među ispitnim pitanjima za polaganje vozačkog ispita B kategorije već više godina ne postoji nijedno koje se odnosi na dva najvažnija znaka izričitih naredbi, a to su obavezno zaustavljanje - "stop" i ustupanje prvenstva prolaza - "obrnuti trougao".

Sa druge strane, uče se nepotrebna pitanja o tehničkim karakteristima vozila, koja budućem vozaču nikada neće zatrebati, pišu Novosti.

Jedno od njih je i kakve moraju biti brave na vratima vozila, koja su prvi put registrovana nakon 1. januara 1987. godine.

Od 2012. godine nije doneta zvanična odluka koji udžbenici će se štampati i koristiti u obuci, iako je to predviđeno Zakonom o bezbednosti saobraćaja, a na tržištu ima različitih priručnika.

Testovi se od 2016. godine rade elektronski. Informacioni sistem MUP-a na sajtu e-uprave, za teorijsko osposobljavanje kandidata, ne sadrži objašnjenja za tačne odgovore.

Da bi nadomestile te nedostatke, auto-škole same prave programe za obuku svojih polaznika. U Privrednoj komori auto-škola Srbije kažu da se Zakon o bezbednosti saobraćaja od 2009. godine menjao 13 puta, kao i da su česte izmene i pratećih pravilnika.

"Naše udruženje je napravilo program sa pitanjima i objašnjenjima, iz koga kandidati direktno uče testove i tu se svaka izmena elektronski lako ubacuje", navodi za Novosti Mladen Rašeta iz ove organizacije.

"To je jedini način da se isprate sve promene".

Miljan Marković, direktor jedne poznate auto-škole, ukazuje da je propust što informacioni sistem MUP-a na sajtu e-uprave ne sadrži objašnjenja za tačne odgovore.

"To je naša najveća zamerika, ne znam zašto nema objašnjenja kada je predviđeno, a sada su ta polja prazna na portalu e-uprave", kaže Marković.

"Zato za naše polaznike pravim program za vežbanje gde će biti objašnjeni tačni odgovori".

Foto: B92/NĆ
Foto: B92/NĆ

Rašeta ističe da je problem što na ispitnom testu već više godina nema pitanja koja se odnose na dva najvažnija znaka, "stop" i "obrnuti trougao".

"Od kada je došlo do promene definicije ovih znakova, njih nema među ispitnim pitanjima", kaže Rašeta.

"Kandidati za njih čuju na predavanju i kada uđu u auto, ali nema provere na testu da li znaju".

On dodaje da, sa druge strane, iz oblasti o vozilima ima pitanja za koja smatra da nisu potrebna, ali ističe i da ukoliko ih kandidat ne zna, to neće uticati na prolaznost na ispitu, jer nose mali broj poena.

"Na primer, šta označava 60 na oznaci pneumatika 180/60 R14 82 T", navodi Rašeta.

"Zašto bi to morali da znaju, u uputstvu od automobila piše kakvu gumu moraju da imaju".

Jedno od pitanja je i kako moraju biti izvedeni, odnosno osigurani poklopci na svim spoljašnjim stranama motornih i priključnih vozila.

Ili, kakvo stop svetlo moraju imati putnička vozila koja su prvi put registrovana u Srbiji nakon 1. marta 2011. godine.

Njihovo udruženje, koje ima više od hiljadu inženjera saobraćaja, kako navodi, često je upućivalo dopise MUP-u u nameri da se unapredi sistem obuke, ali se njihovi predlozi gotovo nikad ne usvajaju.

Prolaznost

Direktor jedne auto-škole, Miljan Marković, kaže da je prolaznost kandidata na teorijskom ispitu za B kategoriju prilično visoka.

On ističe i da je obuka od 40 predavanja veoma značajna.

"Test sadrži 41 pitanje zatvorenog tipa, samo zaokruživanje, nema dopunjavanja", objašnjava Marković.

"Kandidat treba da ima 85 procenata tačnih odgovora da bi položio ispit".

U kojoj zemlji regiona je obuka najjeftinija

Obuka za B kategoriju u Crnoj Gori košta oko 260 evra i znatno je jeftinija nego u Republici Srpskoj, BiH i Srbiji.

U našoj zemlji se kreće od 52.000 do 90.000 dinara, odnosno od oko 450 do 770 evra. Ovaj raspon postoji, jer neke auto-škole, koje nemaju godišnji promet veći od osam miliona, ne plaćaju 20 odsto PDV-a.

U cenu je uračunat i po jedan izlazak na teorijski i praktični deo ispita.

U Republici Srpskoj obuka košta uglavnom od 410 do 460 evra, dok je u Federaciji BiH oko 510 evra.

Cena varira od grada do grada. Jeftinija je u većim mestima, poput Banjaluke, gde ima desetak auto-škola, pa konkurencija utiče na obaranje cene, nego u manjim, gde je situacija suprotna.

U Federaciji BiH budući vozači treba da izdvoje nešto više, u proseku oko 510 evra. Ubedljivo najskuplja obuka u čitavoj BiH je u opštinama Hercegovačko-neretvanskog kantona, gde već godinama košta 720 evra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 6 idi na stranu