(Ne)rešiv problem: Automobili i zagađenje vazduha – hajde da se pobrinemo za naših 20%

Automobilski izduvni gasovi ne predstavljaju najdominantniji vid zagađenja u Srbiji, ali je on isuviše prisutan, pogotovo u gradovima, da bismo ga ignorisali.

Nenad Ćosić
Podeli
Foto: B92/NĆ
Foto: B92/NĆ

Zagađenje vazduha postaje tema broj jedan tek kada reaguju naša čula - čulo vida i čulo mirisa. Grejna sezona i specifični vremenski uslovi doveli su do toga da zagađenje ovih nedelja možemo da vidimo i osetimo. Tek tada su se upalili alarmi.

Ipak jedan vid zagađenja prisutan je u gradovima preko cele godine, čak i onda kada ga ne primećujemo neposredno a uzrok smo gotovo svi mi, odnosno svi mi koji posedujemo i vozimo motorna vozila. Neko manje, neko više... A žrtve smo bukvalno svi koji udišemo takav vazduh.

Pre nego što vlasnici automobila skoče i pobune se kako oni nisu ni približno najveći zagađivači, da odmah razjasnimo da ćemo se u tekstu ograničiti samo na taj vid zagađenja jer se u okviru naše sekcije sajta B92 bavimo samo automobilima.

Zagađenje izazvano loženjem uglja - u termoelektranama ili u privatnim kućama, kao i ostali tipovi zagađenja vazduha tema su nekog drugog teksta.

Foto: B92/NĆ
Foto: B92/NĆ

A prema podacima Međunarodnog saveta za čist transport (ICCT), u globalnom zagađenju vazduha drumski saobraćaj učestvuje sa skoro 20%, što i nije tako malo. Treba takođe imati u vidu da je najveći deo ovog zagađenja koncentrisan u gradskim sredinama, gde opet živi najveći broj ljudi, pa je "specifična težina" štetnosti izduvnih gasova motornih vozila znatno veća od proste računice na papiru.

Razvijeni svet je prepoznao ovaj problem i kombinovanim metodama radi na njegovom smanjenju i, kao krajnjem cilju, potpunom neutralisanju. Pritom ne mislimo samo na Zapad - problem zagađenja vazduha ozbiljno su shvatili i u Kini, gde se takođe preduzimaju mere za njegovo rešavanje.

Činjenica da su za to potrebna velika novčana sredstva ne oslobađa Srbiju, kao relativno siromašno društvo, odgovornosti za nedelovanje. Manjak novca jeste otežavajući faktor, ali čini se da su još veće prepreke nedostatak svesti kod stanovništva, nedostatak volje da se počne sa rešavanjem ali pre svega nedostatak sistemskog rešenja i njegove striktne primene.

Sa čime se danas suočavamo

U Srbiji je krajem 2018. bilo ukupno 1.965.060 registrovanih putničkih vozila. Od tog broja, čak 1.700.574 je sa motorima generacije Euro 3 i Euro 4.
U Srbiji je krajem 2018. bilo ukupno 1.965.060 registrovanih putničkih vozila. Od tog broja, čak 1.700.574 je sa motorima generacije Euro 3 i Euro 4.

Dok se zemlje Zapadne Evrope uvođenjem strožih zakona i mera zabrane kretanja u užim centrima velikih gradova postepeno rešavaju automobila sa motorima starijih generacija, podstičući istovremeno kupovinu ekološki prihvatljivijih vozila (sa "plag-in" hibridnim i električnim pogonom) i razvijajući infrastrukturu električnih punjača, čini se da Srbija u tom pogledu ne da tapka u mestu, već i nazaduje.

Nizak životni standard i zastareli propisi koji regulišu uvoz polovnih vozila, kao i nedostatak kontrole izduvnih gasova na tehničkom pregledu, te izostanak oporezivanja najvećih zagađivača i slaba kontrola naplate takozvane "ekološke takse" prilikom uvoza polovnjaka - uzimaju svoj danak.

Prema podacima MUP-a na dan 31. decembra 2018. u Srbiji je bilo ukupno 1.965.060 registrovanih putničkih vozila. Od tog broja, čak 1.700.574 je sa motorima generacije Euro 3 i Euro 4.

Foto: B92/NĆ
Foto: B92/NĆ

"Na tako 'star' vozni park mi smo samo tokom 11 meseci 2019. godine postali 'bogatiji' za još 109.756 polovnih vozila", kaže Boban Nikolić iz Asocijacije uvoznika vozila i delova, jedan od sagovornika sa kojima smo razgovarali o ovoj temi.

"U prethodne tri godine, 2016, 2017. i 2018, u Srbiju je uvezeno i registrovano 322.683 polovna vozila sa motorima standarda Euro 3 i Euro 4. Dakle, vozilima kojima je, usled upravo tih standarda, bilo onemogućeno korisćenje u zemljama porekla", dodaje Nikolić.

Podsećamo, proizvođači iz EU prestali su da prave nove automobile sa Euro 3 motorima još 2006, dok su se vozila sa Euro 4 motorima izrađivala do 2011.

Boban Nikolić objašnjava da je naša država postala "Meka" za ove automobile ponajviše zbog toga što "ne postoje preventivni, predostrožni, kontrolni, mehanizmi kojima bi se takav uvoz ograničio".

"Trgovinske tokove niko ne moze da ograničava, ali je Evropska unija poglavljem 27 za pridruženje u članstvo, uz već pomenute principe, posebno istakla jedan - princip 'zagadjivač plaća'".

"Upravo iznoseći osnovne principe, Asocijacija je godinama unazad upozoravala do kakvih će sve posledica dovesti nepostojanje tih kontrolnih mehanizama. Nedostatak upravo tih principa je vozni park u Srbiji dodatno 'postario', pa je prosečna starost vozila 17 godina", navodi Nikolić.

Na jedno prodato novo vozilo dolazi oko sedam polovnih

Foto: B92/NĆ
Foto: B92/NĆ

Na ove podatke se nadovezuje Damir Okanović iz Komiteta za bezbednost saobraćaja.

"Prosečna starost vozila u Srbiji prema podacima MUP-a iznosi 17,1 godinu, a čak 90,6 procenata automobila u Srbiji je starije od 10 godina."

"Na jedno prodato novo vozilo dolazi oko sedam polovnih, a potražnja je prema podacima sajta Polovni automobili najveća za polovnjacima u cenovnom rangu između 2.000 i 5.000 evra", podseća Okanović.

O aktuelnom stanju na tržištu polovnjaka za B92 je govorio Branislav Grković sa sajta Polovni automobili.

"Vozila sa Euro 3 i Euro 4 motorima i dalje čine najveći udeo kad je reč o uvozu polovnih automobila. Prema podacima Agencije za bezbednost saobraćaja, u prvih šest meseci 2019. godine uvezeno je, odnosno Agencija je izdala Uverenje o ispravnosti vozila koja se uvoze kao polovna za 79.675 automobila. Od toga su 61.412 u kategorji Euro 3 i Euro 4."

Međutim, kada je reč o zagađenju vazduha kod nas, Euro 3 i Euro 4 (da i ne govorimo o starijim vozilima) nisu jednini krivci. I noviji polovnjaci, naročito dizelaši, mogu da predstavljaju ozbiljan problem jer se pretpostavlja da određeni broj vozila sa dizel motorima novije generacije ima skinute DPF filtere.

"Problem skidanja DPF filtera nije prisutan samo kod nas već u celoj Evropi. Kako će od 5. jula 2021. godine i emisija štetnih gasova biti uslov da bi automobil prošao tehnički pregled u Srbiji, to bi moglo da 'natera' i uvoznike i kupce da više vode računa. Uvoznike šta uvoze, a kupce šta kupuju", objašnjava Grković.

Foto: B92/NĆ
Foto: B92/NĆ

Nema sumnje da je trenutna situacija alarmantna a ako se ubrzo nešto bitno ne promeni, očekuje nas sumorna budućnost. Ne samo da će sa Zapada stizati sve više polovnjaka kojih oni žele da se reše, već će ta vozila bez dovoljno razvijene reciklažne mreže, kada završe životni vek, ostati u Srbiji - najčešće na otpadima ili divljim deponijama.

Proteklih nedelja u medijma se dosta pričalo o problemu zagađenja životne sredine i čini se da se kao društvo polako suočavamo sa realnošću.

"Podatak da je u Srbiji 2018. godine, zbog jako zagađenog vazduha, preminulo 6.000 ljudi ukazuje na hitnost donošenja mera koje doprinose smanjenju zagađenja vazduha. Bilo da su to vozila, toplane, elektrane na ugalj, deponije…", podseća Boban Nikolić iz Asocijacije uvoznika vozila i delova.

Asocijacija je na nedavno održanom okruglom stolu iznela predloge mera koje bi doprinele smanjenju zagađenja životne sredine u oblasti drumskog saobraćaja. Pored zabrane uvoza polovnih vozila generacije motora Euro 3 i Euro 4, predlažu i da se počne sa primenom kontrole štetnih izduvnih gasova. Takođe se zalažu za subvencije za kupovinu električnih i hibridnih vozila, kao i električnih motocikala i skutera, u iznosu PDV-a. Osim navedenih mera predložili su i "plaćanje naknade za zbrinjavanje posebnih tokova otpada (Eko taksu)".

"Rešenja, da se što pre krene u izgradnju regionalnih reciklažnih centara zakonskim i sistemskim propisima uspostave jasna i nedvosmislena akta u oblasti očuvanja i zaštite životne sredine, su neophodna. Sve do tada će, širom Srbije, na plodnim oranicama, rekama i rečicama nicati kao pečurke posle kiše sve više divljih deponija - otpada", kaže Boban Nikolić.

Hibridni i plag-in hibridni automobili kao prelazno rešenje ka potpuno električnim vozilima
Hibridni i plag-in hibridni automobili kao prelazno rešenje ka potpuno električnim vozilima

Ministarstvo za zaštitu životne sredine Republike Srbije takođe priprema slične mere, koje će osim motornih vozila obuhvatiti i druge zagađivače. Zajedničko im je pre svega zabrana uvoza automobila sa oznakom motora Euro 3, za šta je, kako je rekao ministar Goran Trivan "potrebno obezbediti podršku javnosti".

Da bi se dobila podrška javnosti, važno je podići svest građana o ovm problemu, u čemu se angažuje i sajt B92 u tekstovima kao što je ovaj. Ponavljamo, svesni smo da motorna vozila nisu ni približno najveći zagađivači vazduha, ali složićete se da ni 20-ak % nije malo, ako kao polaznu tačku uzmemo procenu o izvorima zagađenja na globalnom nivou sa početka teksta.

O predloženim merama Ministarstva za zaštitu životne sredine i Asocijacije uvoznika vozila i delova biće više reči u narednom tekstu o ovoj temi, u kome će naši sagovornici izneti svoja mišljenja i predloge kako da smanjimo zagađenje vazduha od motornih vozila.

Razmotrićemo i kakve su opcije za kupovinu hibridnih i električnih vozila i na koji način je moguće stimulisati građane da se više okrenu ovim vrstama automobila koji su na srpskim putevima prava retkost.

Trenutno najveći potencijal je u podsticanju građana i privrede za kupovinu vozila sa pogonom na plin (TNG) i metan (CNG)
Trenutno najveći potencijal je u podsticanju građana i privrede za kupovinu vozila sa pogonom na plin (TNG) i metan (CNG)

Sa druge strane, treba voditi računa i da vlasnici starijih vozila i kupci polovnjaka budu što manje oštećeni najavljenim merama.

"Mislim da je trenutno najveći potencijal u podsticanju građana i privrede za kupovinu vozila sa pogonom na plin (TNG) i metan (CNG) u smislu smanjenja akciza, poreskih olakšica na upotrebu, izgradnje većeg broja stanica (pumpi) za metan i sl. Osim toga treba primeniti sistemske mere u većim gradovima, ka podsticanju upotrebe javnog prevoza, vožnje bicikala, ali i mopeda i motocikala manje kubikaže", isttiče Damir Okanović.

Takođe, očekujemo više detalja o najavljenim merama i od ministra za zaštitu životne srednine, Gorana Trivana.

Pozivamo vas da se konstruktvinim predlozima u komentarima uključite u javnu raspravu o ovoj temi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 12 idi na stranu