- Komentari -
B92
  1. @lik son

    Kralju, ladno si promenio broj karaktera u jquery, bravo. Prosto, a nisam razmisljao o tome.
    (nije mi palo na pamet, 6. mart 2021 18:24)

    # Link komentara

  2. @lik son

    tebra, kako si spakovao 7600 karaktera u komentar i da ti je proslo??? Javascript?
    (nije mi jasno, 6. mart 2021 18:20)

    # Link komentara

  3. @Lik Son
    A avaks? a HAARP?
    (Milan, 6. mart 2021 13:39)

    # Link komentara

  4. lik u fotosopu more obojio u boju neba i sad se o tome razglaba ...
    (neko ko zna, 6. mart 2021 11:49)

    # Link komentara

  5. (Lik Son, 5. mart 2021 23:58)
    Razumem kako radi radar, ali kako si ti 7700 karaktera spakovao u 1500?
    (Cinique, 6. mart 2021 09:13)

    # Link komentara

  6. Engleski eksperiment sa antigravitacionim pogonom. Obzirom da je još u eksperimentalnoj fazi neophodan je veliki objekat da bi se sve spakovalo pa su tako veliki brodovi idealni za to...pogotovo što su često udaljeni od kopna i radoznalih očiju. Kod ovog se izgleda neki pijani tehničar naslonio na dugme i aktivirao ga prerano.
    (srebrni letač, 6. mart 2021 08:59)

    # Link komentara

  7. Ma oseka aman.A brod usidren
    (rešpekt, 6. mart 2021 08:50)

    # Link komentara

  8. Cini ti se mozda ako si pod djelovanjem droge ili alkohola...
    (Nikola, 6. mart 2021 07:56)

    # Link komentara

  9. Ako može neko, neka objasni. Kada se zumira slika, vidi se dno broda, koji bi trebao da je u vodi. Ako se već prelama svetlost i stvara tu iluziju lebdenja broda, po meni bi trebao da bude presecen prikaz broda, a ne nikako ceo.
    (Miki, 6. mart 2021 07:29)

    # Link komentara

  10. Kud plovi ovaj brod?
    (Miki, 6. mart 2021 07:06)

    # Link komentara

  11. magija
    (Jaime Vardy, 6. mart 2021 04:08)

    # Link komentara

  12. @putnik
    Ahahhahaaaaahahhaha!!!
    Ma ne postoji, to neko izmišlja.
    (Vagica, 6. mart 2021 00:56)

    # Link komentara

  13. dokaz da je zemlja konkavna....
    (rex, 6. mart 2021 00:09)

    # Link komentara

  14. Ne mogu vjerovati ,što možeš sve pročitati ali evo za ove koji ne vjeruju koliko može hvatati radar (navigacijski) .Inače plovim već 33 godine ...


    radar (akronim od engl. Radio Detection and Ranging: otkrivanje i određivanje udaljenosti radiovalovima), elektronički uređaj za određivanje udaljenosti, azimuta, elevacije i brzine nekog objekta na temelju refleksije iz uređaja emitiranih elektromagnetskih valova od taj objekt. Prvi uređaj izradio je oko 1900. njemački izumitelj Christian Hülsmeyer, a predložena je njegova primjena u sprječavanju sudara brodova. Razvoj ratnoga zrakoplovstva, posebice teških bombardera, potaknuo je razvoj radara jer je trebalo razviti uređaj za rano upozoravanje na dolazeću opasnost. Prvi uređaj u osnovi istovjetan današnjim radarima izradio je Robert Watson-Watt (1935).

    Radar omogućuje otkrivanje objekata u uvjetima loše i smanjene vidljivosti, npr. u mraku, kroz dim, maglu, kišu ili snijeg. Kako se elektromagnetski valovi šire ravnocrtno, domet je radara ograničen zakrivljenošću Zemljine površine, pa npr. u kontroli zračnoga prometa iznosi oko 400 km. Veći domet (više tisuća kilometara) ima jedino radar koji koristi refleksiju valova na ioniziranim slojevima atmosfere. U ratu je radar stekao izvanrednu važnost, a u mirnodopskoj se primjeni ističe njegova uloga u sigurnosti pomorskoga, zračnog i cestovnoga prometa.


    Načelo rada
    Radar se sastoji od antene, radioodašiljača, radioprijamnika i računala za obradbu i prikaz podataka. Ako su odašiljač i prijamnik postavljeni na različitim mjestima i imaju zasebne antene, radar je bistatički, odn. multistatički ako ima više odašiljača i prijamnika. Odašiljač i prijamnik mogu se nalaziti i na istome mjestu, odvojeni tzv. duplekserom, koji im omogućuje da se ista antena rabi za odašiljanje i prijam elektromagnetskih valova; takav se radar naziva monostatičkim. U početku su radari većinom bili bistatički zbog nemogućnosti postizanja dovoljne izolacije između odašiljačkih impulsa velike snage (i do nekoliko megavata) i prijamnika velike osjetljivosti kakva je potrebna za prijam reflektiranoga vala vrlo male snage (10–13 do 10–14 W). Razvojem dupleksera s dovoljnom izolacijom i mogućnošću brzoga prespajanja ti su nedostatci uklonjeni. Danas su radari većinom monostatički, ali se važnost bistatičkih i multistatičkih radara ponovno povećala zbog njihove mogućnosti da lakše i sigurnije opaze tzv. nevidljive zrakoplove.
    Odašiljač zrači elektromagnetske valove kao niz kratkih impulsa u trajanju reda veličine mikrosekunde, a impulsi se ponavljaju nakon 1 do 50 ms. U razdoblju između odašiljanja dvaju uzastopnih impulsa prijamnik prima odjeke koji nastaju refleksijom odašiljačkih impulsa od objekata u promatranom prostoru. Kako bi se omogućilo promatranje (pretraživanje) cijeloga prostora u okolini radara, antena se najčešće mehanički zakreće po azimutu i/ili elevaciji. Umjesto zakretanja cijele antene, može se elektronički zakretati samo glavni snop zračenja antene, što omogućuje znatno veće brzine promatranja prostora.

    Udaljenost (R) objekta (cilja) od radara određuje se na temelju vremena (t) potrebnoga da elektromagnetski val prijeđe put od radara do objekta i natrag: R = c t /2, gdje je c brzina svjetlosti. Kutne koordinate objekta (azimut i/ili elevacija) određuju se iz smjera u kojem je postavljen glavni snop zračenja antene u trenutku prijama odjeka. Znatno veća točnost određivanja kutnih koordinata postiže se primjenom prijamne antene s više istodobnih glavnih snopova zračenja i međusobnom usporedbom tako dobivenih signala (tzv. monoimpulsni radar). Brzina objekta (npr. cestovnoga vozila) određuje se iz Dopplerova pomaka frekvencije signala odjeka u odnosu na frekvenciju odaslanoga signala. Dopplerov se pomak frekvencije određuje iz razlike faza između više signala odjeka u nizu, koji su primljeni od istog objekta (-> dopplerov efekt). Prikupljeni podatci se digitaliziraju, obrađuju u računalu i prikazuju na zaslonu. Brzina i smjer kretanja objekata mogu se prikazati dodatnim vektorom brzine pridruženim svakom objektu na zaslonu. Takvu se prikazu mogu dodati i zemljopisna karta promatranoga područja, opis pojedinog objekta (identifikacija, udaljenost, brzina) i drugi podatci značajni za specifičnu primjenu pojedinoga radarskog sustava.

    Frekvencijsko područje radara ovisi o njegovoj primjeni, a nalazi se u rasponu od približno 10 MHz do 100 GHz. Na najnižim frekvencijama rade radari za promatranje iza obzora refleksijom valova od ionosfere; u području od 100 MHz do 2 GHz, zbog malog utjecaja atmosfere na valove tih frekvencija, rade radari velikoga dometa za nadzor zračnoga prostora; u području od 2 do 8 GHz rade radari za točnije određivanje položaja, za promatranje srednjeg dometa, za praćenje te za gađanje većega dometa. Na frekvencijama od 8 do 12 GHz radi najveći broj zrakoplovnih, meteoroloških, brodskih i navigacijskih radara, jer to frekvencijsko područje omogućuje primjenu poluvodičkih izvora male mase i izmjera te primjenu relativno malenih antena velike usmjerenosti. Na još višim frekvencijama rade radari za posebne namjene te eksperimentalni sustavi (npr. radari za svemirska istraživanja (-> radioastronomija), radari na cestovnim vozilima i sl.).


    Primjena radara
    Među najvažnijim je područjima primjene radara kontrola zračnoga prometa, u kojoj se rabe promatrački radari velikoga dometa (oko 400 km) i radari koji nadziru prilaz pojedinoj zračnoj luci (domet nekoliko desetaka kilometara). U kontroli zračnoga prometa rabi se i radar s aktivnim odjekom (sekundarni radar), koji ne djeluje na načelu jednostavnog odraza elektromagnetskoga vala od zrakoplova, nego se primjenjuje poseban uređaj na zrakoplovu (tzv. odgovarač), koji šalje povratne impulse kada se pobudi impulsima sa zemaljskoga radara i omogućuje prijenos dodatnih informacija (npr. identifikacija zrakoplova). Sekundarni radar razvijen je za vojne potrebe, s namjerom da se omogući razlikovanje vlastitih od neprijateljskih zrakoplova, a danas je on značajna podrška kontroli civilnoga zračnog prometa. Iako je sekundarni radar zapravo radiokomunikacijski sustav s automatskim odgovaranjem, uobičajeno se svrstava u radarske sustave.

    Navigacijski radari
    Navigacijski radari manjega su dometa (do 100 km) i značajna su pomoć posadi pri upravljanju brodovima i zrakoplovima u uvjetima smanjene vidljivosti i/ili gustoga prometa. Slični se radari postavljaju u zračnim i pomorskim lukama te uz plovne puteve i služe za nadzor prometa. (-> navigacija)

    Meteorološki radari
    Meteorološki radari rade u više frekvencijskih područja, jer se zbog različite reflektivnosti na različitim frekvencijama može dobiti znatno više meteoroloških podataka. Služe za lociranje područja oborina i oblaka u atmosferi i njihovo gibanje, za određivanje vrste i intenziteta oborina (kiša, snijeg, tuča i dr.), strukture oblaka, za dobivanje trodimenzijske slike područja te utvrđivanje područja turbulencije i moguće opasnosti za objekte na tlu i u zraku. Meteorološki radari rade na valnim duljinama od 1 do 20 cm, s odaslanom snagom od 100 do 1000 kW i dosegom od nekoliko desetaka do više stotina kilometara. Dopplerov radar djeluje na principu Dopplerova efekta i omogućuje mjerenje radijalne brzine ciljeva u atmosferi (oborinskih čestica, čestica prašine) koji se gibaju izravno prema radaru ili od njega. Neke vrste radara koriste se kao vjetreni presječnici za dobivanje vertikalnoga profila vjetra unutar troposfere. Neki radari služe i za određivanje visinskoga vjetra (praćenje radarske mete koja visi ispod meteorološkoga balona), a posebna je vrsta radara postavljena i na nekim meteorološkim satelitima za određivanje morskih valova. (-> lidar )
    (Lik Son, 5. mart 2021 23:58)

    # Link komentara

  15. @zz
    Neka si ti nama objasnio. Ne postoji brod koji ima radar kojim detektuje brodove na 100km. Brodovi na kojima je radar na oko 3.6m iznad nivoa vode mogu da detektuju samo najvece brodove na udaljenosti do oko 22km. Na 50km ne vidis nista nize od 160m ni sa kakvim zumom, osim ako nisi na uzvisenju. Nije problem u trolovanju. Problem je sto je "moderno" misliti drugacije, pa makar i mimo ikakve nauke ili logike.
    (eddie, 5. mart 2021 23:37)

    # Link komentara

  16. (zz, 05. mart 2021 22:51)
    ja kupio teleskop vidim razne planete milijardama kilometara daleko a ne mogu da vidim himalaje ili bar ajfelov toranj. Ja bi reko da ni to ne postoji
    (putnik, 5. mart 2021 23:29)

    # Link komentara

  17. Da razjasnim tu pricu u vidjanju broda koji bi trebao da je ispod horizonta!
    Zemlja, kao i sve velike mase zakrivljuje prostor, iliti prostor nije linearan, recimo bilo koja kometa, asteroid, kada prilazi zemlji, ona ne prodje kao tangenta, vec zemljina masa stvara zakrivljen prostor i to nebesko telo ide, trivijalno receno nekom, parabolicnom, zakrivljenom putanjom. Takodje i zemljina masa zakrivljuje svetlost, jer i svetlost ima cesticnu tezinu, i zato u nekom obimu i svetlost prati krivinu zemlje, odnosno snop svetlosti u kosmosu ne ide po jednoj pravoj nego po tom zakrivljenom prostoru. Dakle ono sto mi mislimo da je prava linia - snop svetlosti odbijen od broda ka nasem oku - nije sustinski prav, ali nama to tako izlgeda.
    (Za ravnozemljase, 5. mart 2021 23:15)

    # Link komentara

  18. Ja često viđam ovakve stvari i uvek mi deluju skroz realne.
    (Vinjak i pivo, 5. mart 2021 23:14)

    # Link komentara

  19. Željko Mitrović i njegov novi izum, brod koji lebdi na ozonu.
    (Bajkoviti Imaginarijum, 5. mart 2021 23:08)

    # Link komentara

  20. Zz trol na profesionalnom nivou! I ja uporno vicem sa je zemlja ravna! Ako je okrugla zasto nam djonovi na patikama nisu okrugli?! I zasto nam krevet nije okrugao?! Nego ravan!!!!! Kakva nauka kakvi bakraci, proste cinjenice!
    (Glava, 5. mart 2021 23:01)

    # Link komentara

  21. kakva bre optička iluzija. nije ne znam koliko udaljen. deluje prilično blizu
    (mirko, 5. mart 2021 22:58)

    # Link komentara

  22. isto kao kada zumiras brod u daljini,okom ga ne vidis i mislis da je nestao posto je navodno planeta zemlja kugla.ali ako imas kameru ili foto aparat sa velikim zumom ti ga gle cuda vidis,cak vidis jos horizonta iza broda koji je opet ravan.ali brod i horizont iza broda po nauci ne bi smeo da vidis!!!

    licno probao i uverio se,pogotovo ako je more mirno bez talasa i kada nema refleksije i prelamanje svetlosti zbog talasa i vazduha.

    ovo je ta situacija,ovaj tanker bi videli na velikoj udaljenosti samo vam treba dobar zum.a znate li zasto?pa zato sto zemlja ravna.drugar na putovanju video svetionik na preko 50 km!!!taj svetionik bi trebao da bude debelo ispod nivoa horizonta.

    isto imate situaciju gde brod detektuje radarom drugi brod cak na 100km udaljenosti.a radarski zrak se krece pravolinijski i nikako drugacije.ako je zemlja okrugla to je apsolutno nemoguce!!!radarski snop ne moze da hvata krivinu!!
    (zz, 5. mart 2021 22:51)

    # Link komentara

  23. znači zemlja je ravna?
    (Vesela Masina, 5. mart 2021 22:37)

    # Link komentara

  24. Ravna je
    (rurki, 5. mart 2021 22:35)

    # Link komentara

  25. Glič u matriksu.
    (Varka telom, 5. mart 2021 22:33)

    # Link komentara

  26. To je imperijalni razarač.
    (Darth Sidious, 5. mart 2021 22:31)

    # Link komentara

  27. Da, da, "iluzija'...
    (Gradjanin, 5. mart 2021 22:30)

    # Link komentara

  28. U fizici se ovo zove gornja fatamorgana, a postoji i donja, kad se na tlu kod palme usled višestruko prelamanja svetlosti kroz slojeve vazduha različite gustine, uoči slika palme koja deluje kao ogledalo tj, voda. Pričinjava nam se u pustinji da je voda, a ustvari je optička iluzija. I naravno mnogi misle da je to psihološki uticaj ali je ustvari optička varka.
    (NikolaBg, 5. mart 2021 22:29)

    # Link komentara

  29. Svemirski brod.
    (XXL, 5. mart 2021 22:29)

    # Link komentara

  30. Kakva iluzija, jbt!
    (Smuleco, 5. mart 2021 22:12)

    # Link komentara

  31. bag u igrici
    (spalle, 5. mart 2021 22:10)

    # Link komentara

  32. A ko tvrdi da nije fotošop ? Da nije možda fotograf.
    (Krik, 5. mart 2021 22:07)

    # Link komentara

  33. Fatamorgana
    (zak 2, 5. mart 2021 22:01)

    # Link komentara

✕