|
NEBOJŠA PAVKOVIĆ
| Beograd -- General-pukovnik i bivsi nacelnik Generalstaba Vojske Jugoslavije, Nebojsa Pavkovic, rodjen je 10. aprila 1946. u Senjskom Rudniku kod Cuprije. Zavrsio je Uciteljsku skolu 1966. godine u Aleksincu. Visoke vojne skole zavrsio je u Beogradu i to Vojnu akademiju Kopnene vojske 1970. godine, Komandno -stabnu akademiju Kopnene vojske 1982. i Komandno-stabnu skolu operative 1988. godine. Prve komandirske duznosti obavljao je u Pesadijskoj skoli rezervnih oficira, gde je bio i referent za studije i unapredjenje nastave. Komandant pesadijskog bataljona bio je u Desetoj pesadijskoj brigadi da bi u Sesnaestom proleterskom pesadijskom puku bio najpre nacelnik Staba, a potom i komandant. Komandant Sesnaeste motorizovane brigade bio je od 1988. do 1989. godine, kada je premesten u Kabinet saveznog sekretara (ministra) za narodnu odbranu, gde je do 1993. godine bio nacelnik odeljenja, zamenik nacelnika i nacelnik Kabineta. Nacelnik Katedre operatike bio je u Skoli nacionalne odbrane do 1994. godine, od kada je u Pristinskom korpusu obavljao vise duznosti - bio je nacelnik Odelenja za operativne poslove i obuku, nacelnik Staba i komandant korpusa. Komadant Trece armije bio je od decembra 1998. do februara 2000. godine. U cin general-majora unapredjen je 1996. godine u general-potpukovnika vanredno 1998, u general-pukovnika 1999. godine, a 23. juna 2002. godine smenjen je i penzionsian ukazom predsednika Savezne Republike Jugoslavije Vojislava Kostunice sa mesta necelnika GS VJ.
Cesto je spominjan u aferi o prisluskivanju Biroa Vlade Srbije, kada je u javnost izneo da je kabinet predsednika SRJ trazio da se jedan vladin Biro prisluskuje. Formirana je Anketna komsija na republickom, ali ne i saveznom nivou, koja je utvrdila da su se o funkcionsianje vojske ogresili i Kostunica i Pavkovic. Povremeno je spominjan i u aferama o problematicnim dodelama vojnih stanova.
Nebojsa Pavkovic je predsednicki kandidat grupe gradjana. Prilikom predaje zahteva za kandidaturu Republickoj izbornoj komsiji izjavio je da “kao i svaki vojnik, dobro procenio situaciju, propratio sve kandidate i dobro izucio njihove programe”.
|
|
Dragan Radenović
|
|
Dragan Radenovic je rodjen 12. aprila 1951. godine u Sarajevu. Poreklom je sa Kosova i Metohije, tacnije iz okoline Peci. Srbin, pravoslavne veroispovesti. Ozenjen je i otac dve cerke. Diplomirani pravnik, radio je u Sluzbi drzavne bezbednosti. Zavrsio je Fakultet primenjenih umetnosti, odsek vajarstvo, u Beogradu. |
|
Tomislav Lalošević
|
|
Predsednicki kandidat grupe gradjana Tomislav Lalosevic predstavio je 10. septembra svoj program i najavio pocetak kampanje pod sloganom "Da ne izneverimo pretke i ne izdamo potomke". |
|
Branislav Ivković
|
|
Branislav Ivkovic je rodjen 1952. godine u Bijeljini u Republici Srpskoj. Diplomirao je, magistirao i doktorirao na Gradjevinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Radio je kao inzenjer u GP "Napred", a zatim je presao na Gradjevinski fakultet Univerziteta u Beogradu gde je bio prodekan i gde i sada predaje. Autor je vise udzbenika i naucnih radova iz oblasti gradjevinarstva. Govori engleski jezik. Ozenjen je i ima cetvoro dece. |
|
Vuk Obradović
|
|
Vuk Obradovic rodjen 11. aprila 1947. godine u selu Kondzelj (Toplica) u Srbiji. Zavrsio je gimnaziju u Prokuplju, Vojnu akademiju kopnene vojske, Visoku vojno-politicku skolu i Komandno-stabnu skolu operative. Bio najbolji student sa prosekom 10 i najmladji doktor vojno politickih nauka u Jugoslovenskoj armiji, najmladji general i cetiri puta je vanredno unapredjen. Doktor je vojno-politickih nauka, a doktorirao na problemu nacionalizma (sovinizma) u jugoslovenskom drustvu. |
|
Vuk Drašković
|
|
Vuk Draskovic, lider Srpskog pokreta obnove, rodjen je u Banatu, u Srbiji 1946. godine. Diplomirao je na beogradskom Pravnom fakultetu 1968. godine. Po diplomiranju je radio kao novinar u agenciji Tanjug. Novinarstvo je napustio 1981.godine i posvetio se knjizevnosti. U prvoj stavci njegovo programa stoji da ukoliko Draskovic postane predsednik "Ima da se zna sta ko mora da radi, a sta ne sme niko". |
|
Vojislav Koštunica
|
|
Vojislav Kostunica je rodjen 1944. godine u Beogradu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1966, gde je magistrirao 1970. i doktorirao 1974. Za asistenta na Pravnom fakultetu u Beogradu izabran je 1970. godine a cetiri godine kasnije, u vreme politickih progona na Univerzitetu, morao je da napusti fakultet. Znatno kasnije, 1989. godine, odbio je ponudu da se kao profesor vrati na fakultet sa koga je pod prinudom otisao. |
|
Borislav Pelević
|
|
Predsednik Stranke srpskog jedinstva, poslanik u Skupstini Srbije i sef poslanickog kluba SSJ, Borislav Pelevic rodjen je 22. novembra 1956. u selu Bublje kod Peci (Kosovo). Po nacionalnosti je Srbin, a po veroispovesti pravoslavac. U njegovoj biografiji postoji i kategorija ratnih aktivnosti. |
|
Miroljub Labus
|
|
Miroljub Labus je profesor na Pravnom fakultetu u Beogradu i trenutni potpredsednik Savezne vlade. Od 1966. do 1972. godine bio je clan Saveza Komunista Jugoslavije, kada podnosi ostavku na clanstvo zbog neslaganja s progonom profesora Mihajla Djurica. U Demokratskoj stranci je od 1990. do 2002. godine, a poslednjih pet je i Grupi 17. Od 1999. godine do 2002. godine clan je i nevladine organizacije G17 Plus. |
|
Velimir Bata Živojinović
|
|
Kandidat Socijalisticke partije Srbije, Velimir Bata Zivojinovic je narodni poslanik i Predsednik Odbora za predstavke i predloge u Skupstini Srbije. Zivojinovic ima 69 godina, clan je Socijalisticke partije Srbije, a po profesiji je glumac. Mladjoj publici poznat je po ulozi u filmu "Lepa sela lepo gore". |
|
|
|
|