Fokus -

Recept komšija: Daju im 45.000 € samo da ostanu na selu

Srbija je imala najveći rast organske proizvodnje ikada. A samo od izvoza ostvaruje se više od 20 miliona evra. Ipak, daleko je od suseda.

Izvor: Vesna Bjelić, B92
Podeli
(Foto: Thinkstock.com)
(Foto: Thinkstock.com)

Pročitajte još:

- Kad mleko padne 36%, a gađaju vas poljske jabuke

Da Slovenci znaju znanje, jasno je čim kročite u zemlju, u bukvalnom smislu. Od zemlje najviše i očekuju, ali i te kako ulažu u nju. Organska proizvodnja im zauzima visoko mesto na listi prioriteta, a mladi farmeri su fokus broj jedan.

Mladi farmeri u Sloveniji imaju čak 45. 000 razloga da ostanu na selu – toliko hiljada evra iznose subvencije koje Slovenija bespovratno daje za domaćinstvo koje se bavi isključivo poljoprivredom i kao takav je osiguran. Za one druge farmere, kojima poljoprivreda nije primarna delatnost, daje 18.000 evra.

Da bi dobili ove subvencije, moraju da pripreme plan razvoja i da imaju najmanje šest hekatra zemlje, i da su stari od 18 do 41 godine. Pored ovog, tu je još 30 mera državne podrške i nisu sve finansijske prirode, nego pružaju i obrazovanje...

Trenutno oko 3.500 novih domaćinstava živi na selu od poljoprivrede ili turizma.

Slovenačko ministarstvo poljoprivrede, koje su posetili novinari iz Srbije u organizaciji NLB grupe, želi da zaštiti svoje poljoprivredne površine, pogotovo što ih je veoma malo – oko 30 odsto, od čega samo 9 odsto zauzmaju njive.

U Sloveniji je u 2015. godini oko 3.500 proizvođača na 42.000 hektara uzgajalo organsko povrće i voće. Proizvodnja takve hrane stalno im raste ali još nije dostigla potražnju.

Poređenja radi, u svetu su površine pod organskom hranom od 1999. sa 11 miliona hektara povećane na 50 miliona hektara. Srbija takođe snažno napreduje kada je reč o organskoj hrani. Prema trenutno raspoloživim podacima, najbrži godišnji rast od 64 odsto ostvarila je Bosna i Hercegovina, a na drugom mestu smo mi sa 62 odsto.

Zanimljivo kod Slovenaca je što im je organsko gazdinstvo u proseku dva puta veće od konvencionalnog.

Period sertifikacije u Sloveniji traje tri godine, a ova država daje veće subvencije za organsku proizvodnju u razdoblju konverzije, nego kasnije kada gazdinstvo već ima sertifikat organskog proizvođača.

"U periodu konverzije gazdinstvo mora da ispuni uslove za organsku proizvodnju, troškovi su veliki, a proizvodi još ne mogu da se prodaju kao organski, pa su zato i subvencije veće, a maksimum je ograničen sa evropskom konvencijom“, kaže Tanja Strniša, državna sekretarka u slovenačkom ministarstvu poljoprivrede.

Slovenija izdvaja subvencije koje mogu biti čak i do 45.000 evra po domaćinstvu ukoliko se bavi isključivo poljoprivredom, a 18.000 evra ako im poljoprivreda nije primarna delatnost.

Slovenija ne čuva lukavo svoje recepte za uspeh. U ministarstvu su uvek bili spremni da pomažu Srbiji. Kažu da će to važiti i ubuduće i ističu da imaju dosta stručnog znanja i da bi im bilo drago da svoja iskustva oko organizacije organske proizvodnje prenesu Srbiji.

Ipak, ne ide im sve tako glatko.

Jedan od najvećih izazova za organske proizvođače je - udruživanje.

Državna sekretarka ističe da poljoprivrednici još nisu u dovoljnoj meri organizovani u zadruge. Iako, kako kaže, daju subvencije za ovakvo povezivanje, nisu zadovoljni rezultatima.

"Pre tri, četiri godine imali smo specijalne subvencije za organske zadruge i na konkurs se javilo njih pet, ali činjenica je da zadrugarstvo prestane kada se subvencije iskoriste. Mislimo da su zadruge dobar oblik povezivanja poljoprivrednika jer su u njihovom vlasništvu i sa njima imamo dobra iskustva“, kaže Strniša.

Kako objašnjava, svi organski proizvođači prodaju svoje proizvode direktno na pijaci ili na svom gazdinstvu. Oni koji bi želeli da prodaju robu u prodavnicama, moraju da se povežu, jer ne mogu jedan po jedan. To im, misle, ostaje izazov za ubuduće.

Da bi zaštitila poljoprivredno zemljište od neimara, Slovenija je uvela takse za konverziju.

"Ko želi da pretvori poljoprivredno u građevinsko zemljište trebalo bi da još jednom razmisli pre nego što plati taksu“, kaže Strniša i dodaje da svaki investitor mora da plati odštetu za površinu zemljišta koja se sa gradnjom uništi. Odšteta je veća za individualne i privredne subjekte, a nešto manja za javnu infrastrukturu. Odšteta je takođe veća što je bolji kvalitet zemljišta.

Čuvaju zemljište i od zarastanja i to putem subvencija - poljoprivrednik dobije 3.000 evra po hektaru koje je već bilo zaraslo i onda ga čisti. Dodatni uslov je da se to zemljište posle toga 10 godina upotrebljava u poljoprivredne svrhe.

Osim ovog, drugi izazov je finansiranje. Slovenački ministar poljoprivrede najavljivao je ranije agrobanke, ali za sada im važnu ulogu igra i NLB banka koja je u državnom vlasništvu.

Ta banka i u Srbiji podržava organsku proizvodnju, kroz konkurs u okviru kojeg će ove godine nagraditi tri najbolja projekta novčanom nagradom u iznosu od milion i po dinara. Rok za dostavljanje projekata na konkurs "NLB Organic" produžen je do 5. maja.

"Cilj Slovenije je da do 2020. godine 20% zemljišta bude pod organskom proizvodnjom. Nemamo posebne programe za organske proizvođače, ali banka se uvek uklapa u finansiranje zanimljivih projekata. Ako pomoć države bude dodatno išla u ovom smeru i banka će biti spremnija da finansira ovakve projekte“, kaže Darko Jurić, savetnik za mala i srednja preduzeća u NLB banci u Ljubljani.

On kaže da poljoprivrednike tretiraju kao male preduzetnike i da su redovniji u otplati kredita. Prema njihovom iskustvu, ratari kredite banke koriste za finansiranje tekućih troškova, kupovinu traktora, semena...

"Redovniji su u otplati kredita jer je obično reč o familijarnim gazdinstvima, ima i sve više mladih farmera“, kaže on i dodaje da banka vrši kontrolu koriščenja kredita.

@VesnaBjelic

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.