Nauka -

Ogromna rupa uočena na Suncu – ka Zemlji kreće jak solarni vetar

Na površini Sunca se pojavila još jedna ogromna "rupa" koja bi do petka prema Zemlji mogla da lansira snažne i brze solarne vetrove.

Izvor: index.hr
Podeli
Foto: Lia Koltyrina/Shutterstock
Foto: Lia Koltyrina/Shutterstock

Radi se o koronalnoj šupljini, području gde je ona tamnija, hladnija i ima manju gustoću plazme. Ta šupljina je često izvor jakih solarnih vetrova, pojave koja odnosi čestice sa Sunca i zasipa druga nebeska tela u Sunčevom sastavu, među ostalima i našu planetu.

Ti vetrovi mogu naštetiti satelitima, ali mogu i da kreiraj neverovatne blistave aurore, što je spektakl kojem se mnogi vesele. Ovo je druga koronalna šupljina koja se manifestovala na Suncu u poslednjih nekoliko dana. Taman kada je prva šupljina počela da se okreće od nas, pojavila se nova. Prethodna je imala 30 puta veći prečnik od Zemlje, dok je ova nešto manja – veličine između 18 i 20 Zemljinih prečnika.

Koronalne šupljine su prilično česta pojava, ali se obično formiraju na polarnim krajevima Sunca, odakle šibaju vetrove u daleki svemir. Ipak, kako se naša zvezda približava solarnom maksimumu, povećava se verovatnost da će se pojaviti u blizini Sunčevog ekvatora. Solarni ciklusi imaju ogroman uticaj na Sunčev sastav, a stručnjaci smatraju da su verovatno povezani sa solarnim magnetskim poljem.

Otprilike svakih 11 godina Sunčevi magnetski polovi se okreću, severni postaje južni i obrnuto. Ta situacija se podudara sa onim što je poznato kao solarni maksimum, kada Sunce izbacuje najviše baklji i koronalne mase (CME) te ima najviše pega.

Nakon toga dolazi razdoblje smirivanja aktivnosti, a posle opet kreće razdoblje solarnog maksimuma. Sada je naša zvezda upravo u toj fazi.

"Budući da se šupljina formirala na ekvatoru, gotovo ćemo sigurno kroz par dana na Zemlji zabeležiti brzi solarni vetar", rekao je za Business Insider fizičar Metju Ovens.

Koronalne šupljine na neki način nalikuju sunčevim pegama. Oba fenomena su zapravo tamnija i hladnija područja od ostatka sunčevog diska. Za razliku od koronarnih šupljina, sunčeve pege su područja u kojima je solarno magnetsko polje izuzetno jako, a magnetske linije iskrivljene.

Koronalne šupljine imaju slobodnije magnetske linije koje su otvorene te se ne uvijaju natrag prema Suncu, omogućavajući solarnom vetru da velikim brzinama (većim od 800 kilometara u sekundi) slobodno duva u svemirska prostranstva.

"Ova koronalna šupljina nema neki posebno fascinantan oblik. Ali zanimljiva je zbog svog položaja. Pretpostavljam da će između petka uveče i subote ujutro Zemlju pogoditi solarni vetar. Ako će biti orijentisana prema jugu, veća je verovatnoća da ćemo imati priliku da posmatramo nebeski spektakl, ali još uvek ne znamo kako će se stvari razvijati", kazao je fizičar Daniel Veršaren.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 11 idi na stranu