Nauka -

"Zvezde padalice" samo što nisu: Šta su Perseidi i zašto su jedan od najlepših meteorskih rojeva

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata.

Izvor: svetnauke
Podeli
Foto: Belish/Shutterstock
Foto: Belish/Shutterstock

Međutim, svake godine oko 10. avgusta “zvezde padalice” postaju zanimljiva tema u medijima. U periodu od 10. do 13. avgusta svake godine može se posmatrati jedan od najpoznatijih i najzanimljivijih meteorskih rojeva – Perseidi.

Meteori, ili zvezde “padalice”, kako su u narodu poznate, najčešće nastaju kad sitne čestice (meteoroidi), veličine zrna peska, uleću u atmosferu naše planete. Tokom prolaska kroz atmosferu ove čestice se zagrevaju, sagorevaju i sijaju “plamenom” različitih boja. Svetlo koje nastaje sagorevanjem meteoroida naziva se meteor (zvezda padalica). Nekoliko hiljada tona različitih čestica i prašine uleti u našu atmosferu svake godine, ogromna većina ovih čestica sagori u atmosferi i ne stigne do površine Zemlje, ali neke od njih, one veće, “prežive” i padnu na površinu i tada se nazivaju meteoriti. Brzina kojom čestice uleću u atmosferu naše planete kreće se u intervalu od 30 do 70 km/s, a svetlosna pojava, meteor, nastaje na visini od 80 do 120 km.

Čestice uleću u atmosferu svakog dana i svake noći i najčešće ih i ne primetimo. Tokom nekih noći u godini Sunčev sistem nam priprema posebnu zabavu, sa malim vatrometom. Te posebne noći su vreme kada je na nebu aktivan neki meteorski roj. Neke od tih posebnih noći dolaze ovog vikenda. Svake godine, od 17. jula do 24. avgusta aktivan je meteorski roj Perseida. U ovom periodu može se videti i nešto veći broj meteora koji prividno dolaze iz istog dela neba, iz sazvežđa Persej, ali uvek tokom noći 11. ili 12. ili 12. i 13. avgusta taj broj postane maksimalan i mnogo veći od uobičajenog. Tokom prethodnih godina vreme maksimuma aktivnosti Perseida “videlo” se i 80-100 meteora na sat!

Perseidi su verovatno najpoznatiji i jedan od najlepših meteorskih rojeva.

Prvi pisani trag o njima potiče iz daleke 36. godine naše ere, kada je u Kini zabeleženo nekoliko stotina meteora u periodu od samo nekoliko sati. U periodu od VIII do XI veka postoje nedvosmisleni pisani tragovi o ovom meteorskim roju iz Kine i Japana. Tokom XVIII i IX veka astronomi su prikupili dosta podataka o ovom roju, ucrtavali su njihove putanje i beležili sjaj i boju pojedinih meteora. „Izvor“ roja Peresida odredio je Vilijam Dening, na osnovu 2.500 tragova meteora zabeleženih između 1869. i 1898. godine. On je izračunao da se „izvor“ roja nalazi u sazvežđu Persej, po čemu je i roj dobio ime.

U približno istom periodu utvrđeno je i da čestice koje stvaraju ovaj roj potiču od komete 109 P/ Swift-Tuttle, koja je otkrivena 1862. godine. Ova kometa, sa periodom od 135 godina, poslednji put je viđena 1992. godine. Iz godine u godinu očigledno je smanjenje količine preostalog matrerijala komete, tj. pad broja meteora koji se mogu videti.

Meteori su za posmatranje relativno laka i jedna od najzanimljivijih astronomskih pojava. Za posmatranje je potrebno strpljenje, dobro mesto i ništa drugo. Najbolje vreme za posmatranje Perseida je noć između 12 i 13 avgusta, jer je ove godine vreme predviđeno za maksimum aktivnosti 13. avgust u 04:00 h po našem vremenu.

Ove godine su faza i pozicija Meseca su izuzetno nepovoljni za posmatrače. Uvek je najbolje vreme za posmatranje Persedida je posle 22 h pa do jutra (par noći pre i posle maksimuma, kao i noć maksimuma), jer što je radijant višlje na horizontu može se videti više meteora. Nažalost ove godine Mesec je pun u 12. avgusta u 03:35 h i praviće ogromne probleme posmatračima.

Očekivana aktivnost u toku ovih noći je biće značajno manja od standardne

Ako želite da posmatrate ove zvezde padalice potrebno je samo da nađete neko mračno mesto, što dalje od svetla grada, udobno se smestite.

Meteori će se pojavljivati svuda na nebu ali najbolje je gledati prema zenitu ili negde prama sazvežđu Perseja, tj. u pravcu severa ili severoistoka-istoka. Ako gledate u pravcu radijanta možete videti veći broj meteora, ali ako gledate sa strane (najbolje suprotno od položaja Meseca) tragovi koje meteori ostavljaju na nebu biće mnogo duži.

Ako sačekate da se vaše oči priviknu na mrak i budete strpljivi videćete brojne meteore koji uleću u atmosferu brzinom oko 70 km/s i sagorevaju iznad vaših glava na visini od oko 100 km.

Ako odlučite da krenete u ovaj (romantičan) lov na meteore, a nosite Android telefon možete da instalirate aplikaciju koja će vam pomoći u traženju meteora.

Koliko će se stvarno meteora (Perseida) videti?

Posle pomračenja Sunca i Meseca u javnosti verovatno najatraktivnija astronomska pojava su zvezde “padalice”. Za pojavu zvezda “padalica” tj. meteora u narodu se često vezuje verovanje o ispunjavanju želja onome ko ih vidi. Naravno, najbolje vreme za ispunjavanje želja je ono kad meteora ima najviše a to su one noći kada nastupa maksimum aktivnosti nekog meteorskog roja.

Ako vas astronomija bar malo interesuje gotovo je nemoguće na u medijima niste primetili najavu ovih zvezda “padalica” i brojeve od 50, 80, 100, pa čak i 200 meteora na sat. Ove vrednosti deluju fantastično, pravi vatromet na nebu ali šta one znače i šta stvarno treba da očekujete?

Astronomi aktivnost svakog meteorskog roja mere brojem koji se naziva zenitna časovna aktivnost (zenital hourly rate) ili skraćeno ZHR. Ovo je broj koji astronomima omogućava da upoređuju podatke različitih posmatatraža, u različito doba noći i u različitim posmatračkim uslovima.

Naravno, kao i svaka standardizacija (npr. ono za temperaturu vazduha) tako i ZHR ne predstavlja uvek pravo stanje, odnosno ono što amateri vide ili mere.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 10 idi na stranu