Nauka -

Veštački Mesec – jedna nepotpuna i jedna lažna vest

U medijima su se pojavile dve vesti iz Kine o izgradnji "veštačkog Meseca". U jednoj, kineski naučnici su saopštili da su napravili istraživačko postrojenje koje omogućava simuliranje uslova niske gravitacije na Zemlji za male predmete. U drugoj se govori o veštačkom Mesecu koji bi trebalo da preusmeri sunčevu svetlost tokom noći. Astronom Branko Simonović tvrdi da je jedna nepotpuna, a druga lažna.

Izvor: RTS
Podeli
Foto: taffpixture/ Shutterstock
Foto: taffpixture/ Shutterstock

Astronom Branko Simonović iz Astronomskog društva "Ruđer Bošković", gostujući u Jutarnjem programu, objašnjava da u vesti o postrojenju koje na Zemlji treba da simulira nisku gravitaciju nema dovoljno podataka da bi se moglo komentarisati kakve rezultate bi kineski naučnici mogli da dobiju zahvaljujući njemu.

"Kinezi imaju nameru da idu na Mesec, a trka do Zemljinog satelita se sve više ubrzava, ali što se samog rešenja veštačkog meseca tiče, ostalo je krajnje nedorečeno i ostalo je više pitanja nego odgovora", naglašava Simonović.

Otkriveno šta se krije iza "NLO baze" na tamnoj strani Meseca FOTO

Posredi je neka vrsta simulatora koji će da se zasniva na nekim dijamagnetičnim svojstvima materijala, koji će na taj način, putem magnetnog uticaja, smanjiti gravitaciju na toj kugli od 60 centimetara koja bi trebalo da simulira Mesec, dodaje astronom, ali ističe da nije moguće komentarisati prednosti ovog izuma bez više konkretnih podataka

Kako naučno neutemeljeni tekstovi postaju vest

Druga vest koja se gotovo istovremeno pojavila, takođe iz Kine, o izgradnji veštačkog Meseca koji će preusmeriti svetlost Sunca i tokom noći osvetljavati Zemlju je, kako podseća Branko Simonović, kao ideja istorijski veoma stara.

Navodno, cilj ovakvog objekta bi bio da smanji potrošnju energije potrebne za osvetljavanje gradova tako što će "veštački Mesec", odnosno satelit, preusmeravati sunčeve zrake na neki grad i tako doprineti da se prirodnim osvetljenjem redukuje potreba za uličnom rasvetom.

"Ovo rešenje pripada još sovjetskoj eri kada su imali nameru da severne predele tokom zimskih meseci zagrevaju i tako povećaju prinose poljoprivrednih kultura", navodi astronom.

Ambiciozno: "Biću iznenađen ako u roku od pet godina ne sletimo na Mars"

Međutim, kako objašnjava Simonović, problem je što bi, navodno, taj pasivni ili poluaktivni satelit, trebalo da bude na visini od 500 kilometara iznad Zemlje.

"Ali nebeska mehanika to dramatično komplikuje, jer ništa što se nalazi na toj visini ne može stalno da stoji iznad jednog mesta a da ne padne, već mora da se kreće. Onda bi taj satelit bio kao i svi ostali koje tokom noći možemo da vidimo na nebu", napominje gost Jutarnjeg programa.

Takođe, postavlja se pitanje koja bi površina tih reflektorskih panela trebala da bude i kako bi oni izdržali pritisak sunčeve svetlosti. Ukoliko bi trebalo da stalno stoje iznad jednog mesta, onda bi morali da stoje u geostacionarnoj Zemljinoj orbiti i okreću se zajedno sa njom, a to je na skoro 36.000 kilometara.

"U svakom slučaju, u pitanju je ili šala ili neozbiljnost, ali ostaje zanimljiv jedan drugi fenomen, a to je da sve više bivamo zatrpani nekim poluvestima ili lažnim vestima i postavlja se pitanje filtriranja takvih informacija", kaže astronom Branko Simonović, na kraju gostovanja u Jutarnjem programu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 14 idi na stranu