B92 Sport Vancouver 2010 Legende ZOI
prethodna strana 1 od 3 sledeca idi na stranu

14. februar 2010. | 21:34

Janica Kostelić, jedna od najboljih ikada

Kod muškaraca na Olimpijskim igrama u Vankuveru osetiće se odsustvo Hermana Majera, a kod žena takav slučaj će biti sa Janicom Kostelić. Kao što Majera mnogi smatraju jednim od najbolji u istoriji, i Kostelićeva je ostavila neizbrisiv trag u alpskom skijanju.

Kostelićeva je na Olimpijskim igrama debitovala sa 16 godina u Naganu 1998. godine i tada je najbolji rezultat ostvarila plasmanom na osmo mesto u kombinaciji, a takmičila se u svih pet disciplina. Do prve pobede u Svetskom kupu došla je u decembru 1999. godine, ali je zbog povrede ligamenata kolena bila odsutna sa staze godinu dana, ali je po povratku trijumfovala na osam trka.

Naredna sezona bila je nagoveštaj još većih uspeha kada je Kostelićeva trijumfovala u slalomu i u generalnom plasmanu Svetskog kupa. Ipak, to nije bilo dovoljno da odmah postane velika planetarna zvezda već se to desilo naredne godine kada je na Igrama u Solt Lejk Sitiju Hrvatskoj donela tri zlatne i jednu srebrnu medalju, a to nijednoj skijašici ni pre ni posle nje nije pošlo za rukom. Kostelićeva je odlučila da u Solt Lejk Sitiju propusti spust i koncentriše se na kombinaciju, što se isplatilo prvim zlatom. Potom je osvojila srebro u superveleslalomu, ali je do još dve titule olimpijske šampionke došla u slalomu i veleslalomu.

Do narednih Igara u Torinu hrvatska skijašica je imala i dobre i turbulentne godine. Godinu dana posle Solt Lejk Sitija osvojila je svoj drugi veliki Kristalni globus, ali je veliki deo naredne sezone propustila zbog nove povrede kolena. Ponovo je usledio povratak, i te sezone je osvojila drugo mesto u Svetskom kupu, sa samo tri boda manje od Šveđanke Anje Peršon.

Na Igrama u Torinu Kostelićeva je osvojila zlato u kombinaciji i srebro u superveleslalomu, a posle toga i treću titulu osvajačice Svetskog kupa. Po završetku sezone 2005/06 Kostelićeva nije učestvovala ni na jednoj trci, a povlačenje je objavila tek u aprilu 2007. godine, iako je tada imala samo 25 godina.

Mnoge je njena odluka zatekla i iznenadila, a mnogi i danas žale što i dalje nije na stazi jer su sigurni da nije pokazala sve. Primetno je da se nje nije pojavila nijedna skijašica koja je mogla ravnopravno da se takmiči u svih pet disciplina, a verovatno će proći još mnogo vremena do naredne kojoj će to poći za rukom.

Postojeći komentari (5) | Pošaljite komentar  Odštampaj   Pošalji


Jedan od epizoda 'Pingvina sa Madagaskara' zove se kao i najveće iznenađenje u istoriji olimpijskih turnira u hokeju na Dalje...

Postojeći komentari (7) | Pošaljite komentar

Takmičenja u bobu u Vankuveru neće biti slabija nego na prethodnim Olimpijskim igrama ali će istinskim zaljubljenicima u Dalje...

Postojeći komentari (7) | Pošaljite komentar

Majkl Edvards rođen je 5. decembra 1963. godine i predstavljao je Veliku Britaniju na Olimpijskim igrama u Kalgariju 1988. Dalje...

Postojeći komentari (7) | Pošaljite komentar

Džejn Torvil i Kristofer Din su pobednici olimpijskog turnira u Sarajevu 1984. godine. Iako nekadašnji prvaci Velike Britanije, Dalje...

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Sa osam medalja Norvežanin Ćetil Andre Omot je najtrofejniji takmičar u alpskom skijanju na Olimpijskim igrama u istoriji. Dalje...

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Većina onih koji su se našli među legendama zimskih olimpijskih igara su na listama najvećih u svim zemljama.

Dalje...

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Norveški brzi klizač Ivar Balangrud bio je vladar ledenih staza punih 15 godina, od 1924. do 1939. godine. Dalje...

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Za samo devet dana tog februara 1980. godine u Lejk Plesidu Erik Hejden je uspeo da osvoji pet zlatnih medalja u brzom klizanju. Dalje...

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Sonja Heni, trostruka olimpijska šampionka (1928, 1932, 1936), desetostruka prvakinja sveta (1927-1936), šest puta u nizu Dalje...

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar


nedelja 19. maj 2024.

Medalje

  Država Zlatne medalje Srebrne medalje Bronzane medalje Ukupno
1. Kanada Kanada 14 7 5 26
2. Nemačka Nemačka 10 13 7 30
3. Sjedinjene Američke Države Sjedinjene Američke Države 9 15 13 37
4. Norveška Norveška 9 8 6 23
5. Južna Koreja Južna Koreja 6 6 2 14