Ilustracija; Foto: Shutterstock/frantic00
Ilustracija; Foto: Shutterstock/frantic00

Potopljeni gradovi, Maldiva nema, u Španiju samo sa vakcinom: Kako ćemo letovati 2050. godine?

Podeli

Brojna istraživanja su sugerisala da bi leta na Mediteranu mogla da postanu prevruća već 2020. godine, a čini se da su imali potpuno pravo.

Sudeći prema sudbonosnim najavama meteorologa i klimatologa, poslednji je trenutak za obilazak svega što je čovek stavio na "bucket" listu, jer veliki su izgledi da to u narednim godinama neće biti moguće. I Maldive, i skijanje u Škotskoj, leto u Španiji, a da ne spominjemo zimske radosti u Alpima, u kojima bi do kraja veka, moglo da se umesto na zimovanje, ide zapravo na letnji odmor.

Preterujemo, naravno, ali zasad zacrtani trendovi pokazuju da i nismo toliko daleko od istine te kako bi naši godišnji odmori u budućnosti, kao i turističke navike, mogli doživeti drastične promene, na koje baš i nećemo moći previše da utičemo.

Klimatske promene će ovo podstaći, a onda će brojne poznate turističke destinacije verovatno promene svoje turističke ciljeve, a turisti će početi da planiraju i rezervišu godišnji odmor u razdobljima i na načine koji su im dosad bili nezamislivi.

Tako je, kako piše Jutarnji list, Italija zauvek precrtana kao letnja destinacija, a neki su čak zbog velikih vrućina planirani odmor u Barseloni odložili za ranu jesen.

Ukratko, leta su sve toplija, nivo mora je sve viši, sneg i glečeri se ubrzano tope, a posledice se jasno vide već sada.

Recimo, na jednoj od najpoznatijih plaža Majorke Es Trenk, gde se turisti sada sunčaju između masivnih bunkera koje je španski diktator Franko sredinom 20. veka gradio ispod nivoa peska. No, pod uticajem klimatskih promena povećala se nivo mora te sa sobom povukla dobar deo tog peska, zbog čega bunkeri na Es Trenku sada čine deo plaže, a sama plaža je za nekih 40 metara kraća nego što je bila ranije.

Prilagođenje ponude

Ima i mnogo gorih primera - recimo, popularni Maldivi, za koje se predviđa da dobar deo ostrva neće postojati do 2050. godine, a već su sada počeli sa gradnjom kuća na plutajućim pontonima, kako bi stanovništvo u budućnosti, nakon što kopno preplavi more, imalo gde da živi.

Klimatski uslovi u Hrvatskoj, pojašnjava profesorka Zvonimira Šverko Grdić sa Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Univerziteta u Rijeci, zasad su još uvek povoljni za turistička kretanja, ali u budućnosti će se to sigurno menjati te je potrebno da se naprave značajni koraci u prilagođavanju turističke ponude.

"Jedna od posledica klimatskih promena biće porast nivoamora. Dakle, sve destinacije, pa time i turistički centri na obali Hrvatske su ugroženi. Prema istraživanju, u Hrvatskoj zbog te posledice biće najviše izložena područja obalne zapadne Istre, Vransko jezero na Cresu, Nin, Park prirode Vransko jezero kraj Biograda, Split, Stari Grad na Hvaru, područje grada Šibenika, Zadar, ostrvo Krapanj, reka Cetina, Dubrovnik, reke Krka, Neretva, Raša i Zrmanja", pojašnjava Šverko Grdić.

Zlokobna simulacija

Već sada, nastavlja, postoje simulacije koje prikazuju kako će izgledati veći gradovi ako dođe do određenog porasta nivoa mora.

"Pojave ekstremnih vremenskih događaja i porast temperature beleže se već sada u celoj Republici Hrvatskoj. Važno je da se naglasi da će se u budućnosti takvi događaji intenzivirati, i zbog toga je preko potrebno prilagoditi turističku ponudu budućim uslovima poslovanja", upozorava naučnica.

Jednu takvu simulaciju napravila je neprofitna organizacija "Climate central", koja je analizirala šta će se na području Evrope dogoditi sa 184 grada ako poraste prosečna temperatura za tri stepena Celzijusovih, a kao posebno kritični detektovani su Pula, Split i Zadar, čija bi stara jezgra, dogodi li se najgore, mogle podsećati na prizore Venecije.

Prema svim dostupnim istraživanjima, Hrvatska će ovde biti deo priče koja bi mogla da zadesi područje celog istočnog Mediterana, a za koji predviđanja kažu da će trpeti neke od gorih posledica klimatskih promena, posebno s obzirom na činjenicu da uglavnom nudi koncept "sunca i mora", a koji je posebno ugrožen.

Do 2050. godine, naime, drastično će se povećati broj dana u kojima tokom glavne sezone temperature prelaze 40 stepeni Celzijusovih, a na primeru istraživanja koja su se radila za Tursku i Grčku, izgledno je smanjivanje broja gostiju u glavnoj sezoni te prebacivanje na pred i post sezonu.

Uopšteno, Mediteran bi do kraja veka, prema predviđanjima stručnjaka, mogao postati izrazito nepovoljna destinacija za ljetni turizam, sa prijatnim prolećnjim i jesenskim razdobljem, dok bi na području južne Španije mogle da počnu da se pojavljuju i zime.

Brojna ranija istraživanja sugerisala su da bi leta na Mediteranu za dobar deo putnika mogla da postanu prevruća već 2020. godine, a čini se kako nisu puno promašili - Evropom trenutno haraju toplotni talasi i požari, u mora dolaze razne strane, invazivne vrste, koje ovde ranije nisu obitavale, temperature vode su sve više.

Posebno je u opasnosti područje južne Španije, kao i neke od omiljenih turističkih destinacija poput Marbelje, Malage ili Benidorma.

Za te predele predviđanja klimatologa sugerišu da će im temperature u septembru 2050. godine biti jednake današnjim prosečnim temperaturama u julu, ali zabrinjavajuće je što količine padavina ne bi trebalo da se povećavaju, što znači da će jug Španije biti u velikoj opasnosti od požara.

Ne samo to - zbog povećanje temperature postoji velika opasnost da se tim delom Evrope značajnije proširi opasnost od malarije, zbog čega nije nezamislivo da će za ulazak u Španiju 2050. godine, kao jedan od uslova, biti navedeno vakcinacija protiv te bolesti.

Ipak, najveće posledice klimatskih promena na turističke koncepte zasad trpe zimske destinacije, posebno evropske Alpe, u kojima se do 2050. godine očekuje do 50 odstomanje padavina, a posebno će biti ugroženi zimski rizorti na nižim visinima, poput Garmiš-Partenkirhena u Nemačkoj i Kicbuhel u Austriji.

Srebrni jodid u oblacima

U Tirolu već sada postoje delovi u kojima zbog topljenja glečera i visokih temperatura više nije moguć celogodišnji turizam, što austrijskim vlastima, svesnim da samo skijaška sezona u Tirolu nacionalnom budžetu doprinosi sa tri posto, zadaje prilične glavobolje.

Povisi li se prosjčna zimska temperatura u Alpima za dva stepena Celzijusovih, izgledno je da trećina ski rizorta neće imati uslove za otvaranje skijališta pre božićnih praznika, što je deo godine u kojima gomilaju najveće prihode.

Prema studiji objavljenoj u časopisu "European geoscience union", četiri hiljade glečera na području Alpa do 2050. godine trebalo bi da izgubi gotovo polovinu volumena, a do kraja veka u najboljem slučaju preživeće trećina glečera- i to samo ako vlade širom sveta naprave dovoljan napor u borbi protiv gasova staklene bašte.

Takvi negativni trendovi, pojašnjava Andrej Šimatić iz BlueRock Consultinga, prisutni su već neko vreme, pa tako već dvadeset godina beležimo problem sa količinom padalina na području Evrope, zbog čega je skijaška sezona već pomerena za dva do tri nedelje kasnije u smislu intenzivnog pada prirodnog snega.

Skijaški rizorti tako su među prvima već počeli prilagođavanju novim klimatskim uslovima.

"Planiranja rizorta na nivoima nižim od 2.000 metara više nije atraktivna opcija, osim u područjima hladnije klime. Dodatno, tehnologija u skijaškoj industriji značajno napreduje te će dugoročno dati veliki doprinos zadržavanju ili povećanju broja skijaških dana.

Primarni uticaj možemo očekivati u domeni delotvornijih topova za proizvodnju snega, ali poslednjih godina možemo videti i niz različitih inovacija, poput topova za sneg koji ne zahtevaju minuse, a pojedine kompanije razvijaju i svojevrsne balone koji glume oblake i proizvode sneg. Tu je zatim i raspršivanje srebrnog jodida po oblacima, što je proces čija je efikasnost naučno dokazana prošle godine", pojašnjava Šimatić te dodaje kako su investitori prisiljeni da promene principe planiranja, redefinišu svoje poslovne modele te stvoriti nove izvore prihoda.

Pored evropskih Alpa, pod pritiskom je i Škotska, u kojoj se glavni deo turizma vrti oko skijanja i golfa, ali u kojoj poslednjih godina jačaju struje koje smanjuju količinu hladnih dana i snežnog prekrivača, a predviđanja kažu da će se značajno smanjivati broj hladnih dana te povećavati količina padavina, za koju još nije jasno da li je reč o kišama ili snegu.

Ne treba zaboraviti ni turizam jezera poput Mađore, Ženevskog ili nama mnogo bližeg Balatona, na kojem svoj godišnji odmor provodi polovina Mađara.

Problem sa jezerima, posebno ovim poslednjim, leži u činjenici da su prilično plitka - recimo, Balaton na najdubljim delovima doseže tri metra dubine - a u kojem bi se voda, pod uticajem visokih temperatura, mogla zagrevati do visine na kojoj više neće biti zdrava za kupanje, naravno, ono što je ostane.

Promene su, dakle, i više nego neizbežne, iako zasad dostupna istraživanja pokazuju kako se navike turista, barem trenutno, izuzetno sporo menjaju.

U svom radu o efektima klimatskih promena na turizam nemački naučnik Tomas Dvorak zapaža da dobar deo destinacija koje su označene kao posebno ugrožene u smislu klimatskih promena i dalje generišu povećanja dolazaka i noćenja gostiju u sezoni, a među njima je i Majorka, u kojoj poslednjih godina turističke brojke rastu paralelno sa živom u termometru.

"Evropljani su robovi navika. Onaj ko je poslednjih 20 godina proveo letujući u Italiji, nastaviće to da radi i dalje", kazao je Dvorak za Dojče Vele, podsećajući da ljude od godišnjih odmora nisu mogle odgovoriti ni neke šokantne pojave, poput kolapsa glečera u Dolomitima, prilikom čega je poginulo 11 osoba, ali se turistička aktivnost nastavila.

Deo razloga zašto tako sporo menjamo svoje navike mogao bi da leži i u činjenici da nas ograničavaju i zakonske odredbe vezane uz korišćenje godišnjih odmora. Na primer, oni zaposleni u javnom sistemu, posebno školstvu, visokom obrazovanju ili predškolskim ustanovama, praktički su prisiljeni da odmor koriste u terminima u kojima imaju najmanje korisnika - a to je uglavnom leto - a mnoge kompanije i dalje uporno insistiraju na kolektivnim godišnjim odmorima.

Ipak, Šverko Grdić upozorava kako brojna istraživanja ukazuju da su građani Evropske unije ipak spremni da menjaju svoje navike te da ih je, prema poslednjim podacima, na to spremno oko 82 odsto

"Te navike odnose se na konzumaciju domaćih proizvoda, smanjivanje otpada, putovanje izvan glavne sezone, zaštitu prirodne okoline te odabir ekološki prihvatljivog prevoza. Dakle, i zbog sve veće svesnosti turista o važnosti smanjivanja svojeg ekološkog otpada, menjaju se turističke navike. Hrvatska je u tom smislu još uvek destinacija u kojoj su glavni turistički proizvod sunce i more, no kako se može iščitati iz Strategije održivog turizma do 2030. godine, postavljeni su novi strateški ciljevi, čijom bi realizacijom domaći turizam trebalo da postane visoko konkurentan i prihvatljiv za lokalnu zajednicu. U to ulaze zdravstveni, gradski, kulturni, eno-gastronomski, aktivni, ruralni te poslovni turizam, čijim bi se razvijanjem turizam prilagodio klimatskim promenama, a time i zahtevima budućih turista", pojašnjava Šverko Grdić.

Odlazak na sever

Sve bi to u budućnosti, vrlo verovatno, moglo da utiče i na uobičajene tokove turista, s obzirom na to da trenutno građani severne Evrope na odmor dolaze na Mediteran, dok bi klimatske promene mogle da utiču na to da češće ostaju kod kuće, posebno s obzirom na činjenicu da informacije o temperaturi i sada predstavljaju jednu od bitnijih informacija prilikom donošenja odluke o godišnjem odmoru.

Na primer, 73 odsto Nemaca pre odmora pretražuje informacije o vremenu,dok ih njih 42 odsto intenzivno traži pre rezervacije.

Osim toga, pretpostavka je da bi značajnije brojke turista s područja južne Evrope na odmor mogle da putuju prema severu kontinenta, iako je zasad izgledno da će severna Evropa patiti od velike oblačnosti, manjka sunca, neslanog mora u odnosu na Mediteran te leta sa velikim vrućinama.

Turizam tako u narednim godinama očekuju drastične izmene, a Hrvatska bi, kao i dosad, u njima možda mogla pronaći i neke koristi. Ako već ništa drugo, možda će nam baš klimatske promene pomoći malo smanjiti opterećenje u sezoni. Ironično, zar ne?

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 5363 idi na stranu