Foto: Promo
Foto: Promo

92 sata u Dubaiju: Leteća tuna u džinovskoj krofni FOTO

Podeli

Dubai. Diznilend za odrasle? Da. I veoma bogate? Isto da. Ali i mnogo, mnogo više od toga. Idemo u šetnju.

Možda deluje kao grad iz budućnosti u koju je dospeo u najvećoj meri zahvaljujući "poklonu" koji mu je majka priroda ostavila duboko u svojoj utrobi pre kojih stotinu miliona godina. Ipak, to ne znači da ovaj tromilionski megapolis planira da se i na trenutak zadovolji svojom sadašnjošću.

Najbolji dokaz tome nisu sve one najviše zgrade, najdublji bazeni, najluksuzniji hoteli, najskuplji užici… Nije tome dokaz ni sve zlato kojim je ovaj grad optočen, pa ni veštačka ostrva površine omanjih gradova, niti obilje zelenila i sva ona voda gde joj mesto nije – usred pustinjskog pakla u kom se 35 stepeni Celzijusa smatra osveženjem.

Najbolji dokaz tome nalazi se – u jednoj džinovskoj krofni.

U srcu finansijske četvrti ovog grada, ugnežđena među desetinama solitera, leži građevina čiji oblik već iz daljine oduzima dah. Iz blizine, pak, tera vas da se nasmejete hrabrosti onih koji su je zamislili i, još više, onih koji su na sebe uzeli zadatak da je naprave.

"Obučena" u tačno 1.024 panela od nerđajućeg čelika, njena fasada na sebi nosi stihove vladara ovog emirata. A u svojoj sredini zgrada "nosi" prazninu, prazninu koja simbolizuje još uvek nepoznata znanja. I upravo je potraga za tim znanjima njena osnovna svrha.

Nezvanični domaćin ovog muzeja, a radi se – ni manje ni više – o Muzeju budućnosti, jeste robotizovana leteća naprava, vizuelno možda najsličnija tuni. Doduše, uz ogradu da čak ni u Dubaiju, tune (još uvek) svoje vreme ne provode u vazduhu.

Priču o Muzeju budućnosti možda je najbolje zaokružiti već pomenutim stihovima koji simbolizuju i njegovu svrhu, ali i temelj na kojem, čini se, čitav Emirat počiva - "Budućnost pripada onima koji mogu da je zamisle, dizajniraju i stvore. Budućnost ne čeka, može biti stvorena već danas".

Put kroz muzej vodi vas, a gde drugo na ovakvom mestu, najpre u budućnost, u 2071. godinu u kojoj čovečanstvo već uveliko vlada rešenjima za prevazilaženje svojih problema i očuvanje sopstvenog opstanka. Lekciju o primeni tih rešenja učite rešavajući zadatke u svemirskoj stanici u kojoj se, zajedno sa još pedesetak zbunjenih "astronauta", iznebuha nađete.

Spuštajući se sprat po sprat kroz ovo velelepno znanje vraćate se i unazad kroz vreme, u sadašnjost, kroz prostorije čije izložbe vam otkrivaju ono što bi već odavno trebalo da znamo – put u budućnost počinje danas, a u kakvu ćemo budućnost stići zavisi od toga koliko ćemo uspešno sačuvati ono što već imamo.

A pre nego što napustite muzej, zastanite i popričajte na kratko i sa (zabrinjavajuće) realističnim humanoidnim robotom. Ni njoj, naravno, nije strano čuveno arapsko gostoprimstvo, pa će vam poželeti dobrodošlicu i rado odgovoriti na vaša pitanja.

Arapska "Radio Mileva" i kako se jednostavno razvesti u Dubaiju

Ako vam je i dalje do razgovora i boljeg razumevanja načina života lokalnog stanovništva, najbolje je da svoje putovanje pravo iz budućnosti nastavite u "dalekoj" prošlosti.

"Dalekoj" sa navodnicima jer, iako se na ovim prostorima živelo vekovima unazad, istorijske knjige kažu da je tek s početkom 18. veka ovde ustanovljeno prvo ribarsko selo sa nekoliko stotina duša.

I sve do pre pedesetak godina broj stanovnika nikada nije premašio 60 hiljada. Duh tog, gotovo izgubljenog, starog Dubaija čuvaju njegove pijace – sukovi.

Iako su i sukovi, kao i gotovo sve ovde, doterani za oči mora stranih turista čiji talasi zapljuskuju obale ovog grada još uvek se može nazreti kako je tekao život nekada.

Vijugavim putem kroz pijace začina, zlata, tekstila, pored brojnih galerija, prodavnica suvenira… i nakon vožnje abrom, brodićem kojim za svega 1 dirham (oko 30 dinara) prelazite Dubajski zaliv, stižete u četvrt Al Fahidi i do institucije vrlo ozbiljnog naziva - Centar za kulturno razumevanje Šeik Mohamed Bin Rašid Al Maktum.

Nakon par dana u Dubaiju, primetićete da većinu zaposlenih čine stranci. Zato, i nezaobilazno pitanje – rade li uopšte Emiraćani. Odgovor, čini se, potpuno iskren: "Eh, da zaista žele da me plaćaju da ne radim, ne bih bila ovde".

Tu vas, međutim, čeka vema domaćinski doček - tradicionalni emiratski ručak serviran, a kako drugačije, na podu podstrtom debelim tepisima. Šarmantne domaćice uz upoznavanje sa kuhinjom regiona, odškrinuće vam i vrata u unutrašnji život ovog pustinjskog naroda.

Čućete od njih tako arapsku perspektivu i pogled na ljubav, veze, odnose, brak, porodicu, karijeru… Običaj u Emiratima je, saznajemo tako, da mladenci potpišu ugovor o braku, ali onda još neko vreme i dalje nastave da žive odvojeno. Za početak zajedničkog života treba najpre organizovati svadbu. Ipak, desi se da ljubav pukne baš u međuvremenu. Tada, ugovor se prosto raskine, mladenci su razvedeni i svako odlazi na svoju stranu. Nije baš romantično, ali je barem praktično…

Saznaćete, takođe, i da u Emiratima postoje radio-stanice koje emituju isključivo žalbe i pritužbe građana. Ne samo što ih lokalno stanovništvo obilato koristi, već se preko njih zaista i stiže do rešenja jer vlast podstiče svoje službenike da ih redovno slušaju i rešavaju primedbe. Eto, ako nekom treba biznis ideja.

Od najvećeg do najluksuznijeg i tako u krug

Za one kojima ni budućnost niti prošlost Dubaija nisu posebno zanimljivi, ovaj grad nudi poprilično spektakularnu sadašnjost ispunjenu novim, novijim i, onako, baš baš novim.

Ako krenete u vašu šetnju iz Dubai marine videćete kako su tvorci modernog Dubaija zamišljali da ovaj grad treba da izgleda. Soliteri na sve strane, vrlo različitih arhitektonskih stilova, luksuzno bez dileme, sjajno za šetnju uz zalazak Sunca, ali i pomalo neupeglano u odnosu na ovo što vas čeka "iza ćoška". Dobro, sa druge strane vode.

Bluewaters ostrvo noviji je deo vizije razvoja Dubaija. Prepoznatljiv po više od 200 metara visokom panoramskom točku Ain Dubai (koji, doduše, trenutno nije u funkciji), na ovom ostrvu nalaze se brojne prodavnice, restorani, hoteli, luskuzni stanovi… Sve to "spakovano" u oblik koji neodoljivo podseća na Majami bič.

Negde u njegovom srcu nalazi se i Muzej madam Tiso. Da razjasnimo, nije kao jagodinski. Ali ima štošta da se vidi. Među 60 impresivnih figura političara, sportista, svetskih selebritija raznih fela, i uz malo interaktivne zabave, popravljanja frizure Donaldu Trampu i razmišljanja "a šta ako Vil Smit sada trepne" - vreme će brzo proleteti.

I dalje niste umorni? Ali vam se baš i ne šeta više? Negde pri vrhu Džumeira palme, veštačkog ostrva prepoznatljivog oblika, nalaze se Costa Azzura katamarani. Nešto poput pedaline sa džojstikom, ovi brodići povešće vas na vožnju kroz mirne vode između palminih grana. Ukoliko vas sreća i dobar tajming posluže moći ćete sa vode da posmatrate i spektakularni "nastup" najveće muzičke fontane na svetu.

Za kraj šetnje ne bi bilo zgoreg ponešto promeniti ambijent. Umesto da savijate vrat nagore i čudite se do kojih visina sežu snovi neimara, vinite se i vi u vazduh. I birajte - hoćete li na tim visinama plivati, večerati, možda se ljuljati… ili, pak, samo posmatrati svet tu, odmah ispod oblaka. Ali Dubai u vazduhu - to je već neka druga priča…

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 502 idi na stranu