Hoće li 200.000 mrtvih "izabrati" predsednika?

Pandemija koronavirusa promenila je našu svakodnevicu, a ponajviše onu u SAD, gde je više od 9.000.000 zaraženih i 230.000 mrtvih.

Izvor: Dušan Đukanović
Podeli
Depositphotos/ tonellophotography
Depositphotos/ tonellophotography

U jeku novog talasa ovog virusa, fokus američke javnosti usmeren je ka predsedničkim izborima, zakazanim za treći novembar, na kojima se odlučuje da li će zemlju u naredne četiri godine predvoditi Tramp ili Bajden.

Za kandidata Republikanske partije i aktuelnog predsednika SAD Donalda Trampa može se reći da je ležerno shvatio opasnost koju ovaj virus nosi.

U početku je govorio o "čudesnom nestanku virusa" kada dođe toplije vreme u aprilu, isticao da je situacija pod kontrolom, ali i hvalisao kako u toj državi nije zabeležen nijedan smrtni slučaj u vezi sa infekcijom koronavirusom.

Nekoliko nedelja kasnije usledila su obraćanja javnosti o proglašenju pandemije, govorio je o postojanju iste pre nego što je ona proglašena, navodio ultraljubičastu svetlost kao lek. Građanima je preporučivao upotrebu hidroksihlorokina kao leka za koronavirus.

Njegov protivkandidat Džozef Bajden naišao je na ruganje sa Trampove strane u vezi sa nošenjem maski.

"Svaki put kad ga vidite, on nosi masku", rekao je Tramp tokom predsedničke debate.

Bajden je često kritikovao Trampovo upravljanje epidemijom. On je najavio da će, ukoliko pobedi na izborima, vakcina protiv koronavirusa biti besplatna za sve. Zapravo, ona je deo Bajdenovog nacionalnog plana borbe protiv pandemije, a identičan stav po pitanju vakcine zauzeo je i Tramp.

Za razliku od Trampa, on je ozbiljnije shvatio epidemiološku situaciju i u skladu sa tim izbegavao česta pojavljivanja u javnosti i organizovanje masovnih skupova. Zbog toga je često bio predmet šale republikanaca koji su govorili da se "krije u podrumu" svoje kuće u Delaveru.

Međutim, Bajden je u poslednjih mesec dana pojačao svoje aktivnosti među kojima su i one koje su ljudi iz njegovog tima spočitavali Trampovoj kampanji (poput obilazaka birača od vrata do vrata).

Važno je napomenuti da nije samo Bajden kritički nastrojen prema načinu na koji se aktuelna vlast ponela u odgovoru na epidemiju.

Istraživanja pokazuju da javno mnjenje ima negativan stav prema Trampovom odnosu u vezi sa koronavirusom.

Da li je epidemija dovoljna za povratak demokrata u Ovalnu kancelariju?

Slučaj Tramp

Depositphotos/xphiii
Depositphotos/xphiii

Drugog oktobra svi svetski mediji su imali uniformnu glavnu vest - Tramp je pozitivan.

Tramp je najpre na svom nalogu na Tviteru objavio da je jedna od njegovih najbližih saradnica Houp Hiks testirana pozitivno na koronavirus, a upravo ona najčešće putuje s predsednikom SAD.

Samo dva sata kasnije Tramp se ponovo oglasio, ovog puta kako bi obavestio javnost da su prva dama i on pozitivni na testu.

Porukama podrške američkom predsedniku pridružio se i Bajden, koji je je izjavio da saoseća sa Trampom, kao i da "Amerikanci moraju da se ujedine".

On je tom prilikom najavio i prestanak emitovanja izbornih spotova u kojima se kritikuje Trampov odgovor na pandemiju.

Zahvalnost za ovakav potez Bajden je dobio samo nekoliko nedelja kasnije.

Naime, Tramp je, nakon što je ozdravio, nastavio sa već poznatom retorikom govoreći o imunosti na koronavirus, a samog Bajdena je na skupu u Viskonsinu okarakterisao kao "najgoreg predsedničkog kandidata u istoriji".

"Ako izgubim, šta da radim? Radije bih se kandidovao protiv nekoga ko je izuzetno talentovan, bar na ovaj način mogu da idem i vodim svoj život", rekao je Tramp tom prilikom.

Uprkos najavama da će se sva buduća preidzborna okupljanja koja uključuju njegovo prisustvo biti onlajn, Tramp je, samo dve nedelje nakon što je ozdravio, organizovao predizborni skup u Sanfordu. Tom prilikom je bacio masku, izjavio da je imun i obećao svima "veliki, debeli poljubac".

Posledično ovoj situaciji, američka javnost može da zauzme dva stava.

Birači će, revoltirani Trampovim prethodnim izjavama u vezi sa koronavirusom, odlučiti da mu uskrate podršku uz konstataciju da je znao rizik takvog ponašanja ili će, empatično, dati svoj glas "ostarelom predsedniku koji je svoje zdravlje ugrozio zarad dobrobiti građana".

Treći novembar će pokazati koju soluciju su izabrali.

Glasanje kad mu vreme nije

Depositphotos/kovop58@gmail.com
Depositphotos/kovop58@gmail.com

Glasanje putem pošte podrazumeva upotrebu specijalnih koverti. Jedna se koristi za privatnost, a drugu potpisuje glasač. Po prispeću, potpis se upoređuje sa onim iz postojeće dokumentacije i tek tada se računa.

Upravo će pandemija koronavirusa rezultirati rekordnim brojem glasova pre izbornog dana trećeg novembra. Građani u SAD imaju pravo da lično glasaju pre vremena, ali i da svoj glas pošalju poštom.

Do sada je više od 90 miliona Amerikanaca glasalo ranije, što bi moglo da dovede do najvećeg odziva birača za više od jednog veka.

Ankete pokazuju da bi većinski deo stanovništva izabrao da glasa putem pošte, upravo zbog epidemije koronavirusa.

Procenjuje se da će putem pošte glasati više od 80 miliona Amerikanaca, dvostruko veći broj nego u vremenu pre epidemije. Oni koji su odlučili da glasaju lično, stvorili su ogromne gužve u Hjustonu i Dalasu, a neki od glasača iz Džordžije su čekali i po pet sati na svoj red.

Jedan od onih koji je iskoristio svoje pravo da glasa ranije je i Donald Tramp, koji je to uradio u Floridi blizu svog privatnog kluba.

"Glasao sam za momka koji se zove Tramp", izjavio je tom prilikom, koju je iskoristio da još jednom istakne njegov lični stav po pitanju glasanja poštom.

Naime, Tramp smatra da je lični odlazak na biralište "mnogo bezbedniji" od slanja glasačkog listića poštom, način glasanja koji je u potpunosti u upotrebi u pet saveznih država - Koloradu, Oregonu, Vašingtonu, Juti i Havajima, dok skoro dve trećine saveznih država dozvoljavaju svojim građanima da na taj način glasaju iz bilo kojih razloga, dok ostale traže razlog kao što je služenje u vojsci.

Stoga je i odbio da kaže da li će priznati rezultate izbora.

“Ne, neću samo reći da. Neću reći ni ne, a nisam ni prošli put”, izjavio je Tramp svojevremeno.

On je predložo i odlaganje izbora kako bi ljudi mogli bezbedno da glasaju i kako bi se izbegli, kako je naveo, "lažni rezultati" zbog glasanja putem pošte:

"Sa univerzalnim glasanjem poštom, izbori 2020. biće najmanje tačni i najviše lažni u istoriji. To će biti velika sramota za SAD. Odložiti izbore dok ljudi ne budu mogli da glasaju na pravi način, sigurno i bezbedno?"

Zanimljivo, Trampove izjave praćene su replikama u vezi sa tim da su on i članovi njegove administracije u prošlosti glasali poštom na izborima 2016. godine.

Takođe, podstakao je glasanje poštom u Floridi, državi u kojoj vlast imaju republikanci, a gde je, prema Trampovim navodima, izborni sistem "očišćen" i bezbedan.

Njegov protivkandidat Džo Bajden izjavio je da će prihvatiti izborne rezultate, pod uslovom da se glasovi pošteno prebroje.

Istraživanje Rojtersa i Ipsosa pokazuje da više od 40 odsto pristalica Donalda Trampa i Džoa Bajdena neće priznati rezultate izbora 3. novembra ako njihov kandidat izgubi, a 22 odsto Bajdenovih pristalica, odnosno 16 odsto Trampovih, rekli su da će preduzeti akcije, ulične proteste, pa čak i pribeći nasilju, kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo.

Kakvi god rezultati da budu trećeg novembra, ostaće dovedena u pitanje njihova legitimnost.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 2 idi na stranu