"Bodež u srcu Rusije"

Bivši američki ministar odbrane i CIA Robert Gejts rekao da Evropa i SAD nervozno iščekuju šta će Vladimir Putin učiniti povodom Ukrajine.

Izvor: B92, Jutarnji list
Podeli
Shutterstock/Asatur Yesayants
Shutterstock/Asatur Yesayants

Oglasila se Rusija – "Uzvratićemo"

"Zapadne političare već godinama zbunjuje šta zapravo pokreće Putina. Nakon ruske aneksije Krima 2014, tadašnji američki državni sekretar Džon Keri požalio se: 'U 21. veku se jednostavno ne ponašaš kao da je 19. vek i ne okupiraš deo neke druge zemlje", podsetio je Gejts.

Drugi su Putinovu agresivnu politiku nazvali "neobjašnjivom" i kazali da će sigurno dovesti do nereda.

"Ipak, evo nas na početku 2022. i čekamo da Putin odluči. Verujem da su njegovi postupci, koliko god bili žalosni, ipak razumljivi. Gotovo sve što Putin radi kod kuće i u inostranstvu, ima korene u raspadu Sovjetskog Saveza 1991, koji je za njega označio kolaps četiri veka starog Ruskog carstva i pozicije Rusije kao velike sile. Što se unutrašnje politike tiče, sovjetski kolaps i naknadno razdoblje 'reforme' doveli su do haosa, bezakonja, siromaštva i dramatičnog slabljenja središnje vlasti od strane oligarha i regionalnih vlasti", kazao je on.

Jednostavni ciljevi

Otkako je 1999. postao predsednik, Putinovi su ciljevi bili jednostavni: vratiti i proširiti autoritet središnje vlade (da ne spominjemo jačanje njegove lične dominacije i bogatstva) i vratiti Rusiju njenoj istorijskoj ulozi velike sile.

Obnova uloge Rusije kao velike sile započela je povratkom na njenu istorijsku politiku stvaranja tampon-zone od podređenih država na periferiji – tzv. bliskom inostranstvu.

Putinovo prihvatanje ove strategije osiguranja bliskog inostranstva vidljivo je u njegovim akcijama u Belorusiji, Moldaviji, Gruziji, armensko-azerbejdžanskom sukobu 2020, Kazahstanu i, najdramatičnije, u Ukrajini.

Putin nema želju ponovo da stvori Sovjetski savez – ne želi biti odgovoran za probleme bivših sovjetskih republika.

"Ono što Putin želi je podaništvo i da se te sada nezvisne države priklone Moskvi s kojom će činiti savez protiv Zapada i demokratije", smatra Gejts.

Bivši američki savetnik za nacionalnu sigurnost Zbignjev Bžežinski primetio je da bez Ukrajine rusko carstvo ne može postojati.

Putin se boji Ukrajine koja je ekonomski i politički orijentisana prema Zapadu sa sve prisnijim sigurnosnim odnosima sa SAD i drugim članicama NATO-a, čak i ako sama nije članica saveza.

On to smatra glavnim sigurnosnim rizikom i alternativnim ekonomskim i političkim modelom koji će i Rusima verovatno biti sve privlačniji. "Sve to je bodež uperen u srce Rusije."

Čini se da je Putin stoga odlučan poduzeti sve mere koje smatra potrebnima da ili destabilizuje i sruši sadašnju zapadno orijentisanu vladu Ukrajine ili da pokuša da zauzme zemlju vojnom silom.

Putinova obnova Rusije kao velike sile takođe uključuje značajno jačanje vojnih sposobnosti zemlje, kao i vođenje agresivne spoljne politike, posebno na Bliskom istoku i u Africi.

SAD glavni neprijatelj

SAD Putin vidi kao glavnog neprijatelja i odlučan je da učini sve što može kako bi Amerikancima stvorio napetost kod kuće, poremetio im odnose sa saveznicima mešanjem u njihove unutarnje poslove i oslabio poziciju SAD-a na međunarodnom planu.

U tim nastojanjima našao je partnere sa zajedničkim ciljevima u Kinezima. Zbog zakržljale ruske ekonomije, demografskih izazova i drugih slabosti kod kuće, Putin je imao loše karte, ali do sada je ipak igrao prilično vešto.

Dobio je i veliku, nenamernu pomoć od SAD. Američke domaće podele i skoro paraliziran Kongres, povlačenje Sjedinjenih Država s Bliskog istoka, šest decenija duga uloga globalnog vođe i sramotno proterivanje Amerike iz Avganistana, naveli su mnoge zemlje da zaštite svoje interese i razvijaju bliže ekonomske, političke i sigurnosne veze s Rusijom i Kinom.

Putinov problem je u tome što se, kao što je obično slučaj s diktatorima, previše zaigrao. Njegove agresivne pretnje Ukrajini pdstakle su NATO i ponovo potvrdile koja mu je, zapravo, svrha. Njegova preteća politika podstakla je kod Ukrajinaca još izraženiji antiruski sentiment i oterala zemlju dublje u zagrljaj Zapada.

Svaka ruska vojna akcija rezultiraće ukrajinskim otporom, kao i većim vojnim razmeštanjem NATO-a na zapadnoj granici Rusije, potencijalnom obustavom gasovoda Severni tok 2 i bolnim ekonomskim sankcijama.

Moskva je rasporedila oko 100.000 vojnika na granice Ukrajine. I šta sada?

Putin se nalazi u situaciji u kojoj bi uspeh Rusije bio definisan ili promenom vlasti u Kijevu (s novim naslednikom bliskim Moskvi) ili vojnim osvajanjem zemlje.

Francuski diplomata iz 18. veka Taljeran je kazao: 'S bajonetima možete uraditi sve što želite,osim da sedite na njima."

"Putin mora uskoro da upotrebi te trupe ili će biti suočen s poniženjem ako ih povuče, a da pritom ne postigne ništa osim da Ukrajinu gurne bliže Zapadu. U oba slučaja izazvao je težak položaj i u zemlji i u inostanstvu. SAD i njihovi saveznici moraju da učine sve što mogu da njegove probleme učine još većima."

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 454 idi na stranu