Definitivno kraj kovida?

Da li se pandemija koronavirusa zaista bliži kraju? Mnogi epidemiolozi kažu da je odgovor na ovo pitanje potvrdan i da je to moguće već ove godine.

Izvor: index.hr
Podeli
EPA/EFE/ Rodrigo Sura
EPA/EFE/ Rodrigo Sura

"Mislim da ako sve uradimo kako treba, imaćemo 2022. kada kovid neće toliko dominirati našim životima", rekao je dr Tom Friden, koji je bio direktor američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti pod predsednikom Obamom, a sada je Izvršni direktor i predsednik Resolve to Save Lives.

Kako će izgledati naredni deo pandemije i kada će nastupiti pitanja su na koja su dr Ivon Maldonado, epidemiolog i infektolog, i njene kolege pokušale da nađu odgovore.

Do sada je postojao opšti konsenzus među stručnjacima o tome šta bi se dalje moglo dogoditi.
"Zaista ne znamo tačno", rekao je Maldonado.

Postoje modeli i pouke iz prošlih pandemija, ali način na koji se pojavila varijanta omikrona koja izaziva veliku zavisnost je zakomplikovala situaciju.

"Niko od nas nije očekivao omikron", rekao je Maldonado.

"Pa, bilo je nagoveštaja, ali nismo očekivali da će se to dogoditi baš onako kako se dogodilo", priznaje on.

Južnoafrički scenario širom sveta?

EPA/EFE/Filippo Venezia
EPA/EFE/Filippo Venezia

Južnoafrički naučnici su prvi put uočili varijantu omikrona u novembru.

Slučajevi su tu brzo dostigli vrhunac i broj obolelih je počeo da pada.

Ista stvar se desila u Velikoj Britaniji.

I to je ono što stručnjaci misle da će se dogoditi svuda.

"Kratkoročno, u narednih četiri do šest nedelja, to će i dalje biti prilično teško", rekao je dr Džon Švarcberg, specijalista za zarazne bolesti i vakcinologiju i klinički profesor emeritus na Univerzitetu Kalifornije.

"Biće negde sredina februara pre nego što počnemo da zaista vidimo da stvari postaju bolje", dodao je on.

Švarcberg veruje da će od marta do proleća ili leta biti kao prošle godine, sa stalnim padom broja slučajeva.

"Mislim da će nam maj ili jun izgledati zaista dobro. Prilično sam optimista", dodaje on.

Deo njegovog optimizma proizilazi i iz činjenice da će biti znatno viši nivo imuniteta u populaciji zbog sve većeg broja vakcinisanih i onih koji su se zarazili tokom talasa omikrona.

"Uopšteno govoreći, nivo imuniteta u našoj populaciji biće mnogo veći, a to će nam pomoći ne samo kod omikrona i delte, ako još bude u cirkulaciji, već i kod potencijalnih novih varijanti", rekao je Švarcberg.

Koronavirus, kaže on, verovatno nikada neće potpuno nestati.

"Uveren sam da će se pojaviti još jedna verzija virusa", ​​rekao je Maldonado.

"To je scenario koji zaista dodaje neizvesnost onome što dolazi."

Sledeća varijanta

Sledeća varijanta bi mogla biti podjednako ili čak prenosivija od omikrona.

"Uopšte nije jasno šta je sledeće", rekao je dr Džordž Raderford, epidemiolog sa Univerziteta Kalifornije u San Francisku.

Rekao je da bi virus mogao postepeno da mutira, kao što se desilo sa alfa i beta varijantama.

Ili bi mogao da napravi zaista veliki skok, kao sa deltom i omikronom.

Virus gripa H1N1 je, na primer, bio novi virus kada je 1918. godine započeo jednu od najgorih pandemija u istoriji – zarazio je jednu trećinu svetske populacije i ubio 50 miliona ljudi, piše CNN.

Ta pandemija se na kraju završila, ali virus je i danas sa nama.

"To je bio pradeda svih virusa H1N1 koje viđamo svake godine", rekao je Maldonado.

"Od tada je imao mnogo mutacija, ali je iz istog soja. Stoga je moguće da će ovaj virus učiniti sličnu stvar", dodao je on.

Sa ovim scenarijem sličnim gripu, svet se mora fokusirati na zaštitu onih koji su podložni ozbiljnim bolestima, na osiguranje da se vakcinišu i da imaju pristup monoklonskim antitelima i antivirusnim lekovima, rekao je Maldonado.

Kompanije koje se bave vakcinama trebalo bi da prave vakcine specifične za varijante kako bi ljudi mogli da dobiju vakcinu protiv korone svake godine, kažu stručnjaci.

Najgori scenario

Pročitajte još:

Vlasti odlučile: Testirati sve građane

Potpuni krah sistema u Evropi – Brisel priznao

Najgori scenario bi bio da nove varijante izbegnu zaštitu vakcina i lekova.

"Mislim da se to neće desiti", rekao je Maldonado.

Dr Entoni Fauči, direktor Nacionalnog instituta za alergije i infektivne bolesti, rekao je da se nada da se scenario neće ostvariti.

"Ne mogu da vam dam statistiku o šansama da se to desi, ali moramo da budemo spremni za to. Zato se nadamo najboljem i pripremamo se za najgore", rekao je on.

"Već imamo alate za ograničavanje novih varijanti i brzo okončanje pandemije", kaže dr Panagis Galijacatos.

"Mislim da nam nisu potrebna nova naučna otkrića, mi znamo kako da zaustavimo tešku kovid: vakcine", rekao je Galiatsatos, docent medicine i specijalista za plućnu i intenzivnu medicinu u Johns Hopkins Medicine.

"Imamo oružje da pretvorimo kovid u ništa drugo do tešku prehladu", rekao je Galijacatos.

"Imamo nauku. Sve što će ljudima trebati je pristup medicini, ali i povratak poverenju u nauku", dodao je on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 454 idi na stranu