Nađeno telo "belgijskog Ramba"; Pretio da će ubiti poznatog virusologa FOTO

Telo Jirgena Koningsa, odbeglog vojnika za kojim je belgijska policija tragala više od mesec dana, nađeno je u nacionalnom parku "Hoge Kampen".

Izvor: Jutarnji list
Podeli
EPA/RALF ROEGER
EPA/RALF ROEGER

Belgija povlači ambasadora iz Južne Koreje

"Upozoravamo Belgiju da odmah ispravi grešku"

Koningsovo telo otkrili su šetači u šumi nedaleko od mesta Dilsen-Stokem. Prema prvim indicijama, on je počinio samoubistvo, javljaju belgijski mediji.

Konigs (46), koga je štampa nazvala "belgijski Rambo", nestao je 17. maja, pošto je iz dve vojne kasarne, u kojima je bio stacioniran, ukrao četiri protivtenkovska bacača raketa, mitraljez i pištolj.

U poruci koju je ostavio iza sebe sastavio je listu imena 10 osoba koje želi da likvidira. Na toj listi su, navodno, bili vodeći belgijski virolog Mark Van Ranst i ministarka odbrane Lidivin Dedonde. Za Koningsom je pokrenuta masovna potraga tokom koje su policija i vojska pročešljale velike delove nacionalnog parka.

On je iza sebe imao tri decenije vojne karijere, kao ekspert snajperista, pre nego što je počeo na fejsbuku da objavljuje pretnje i rasističke komentare. Zbog toga je bio disciplinski kažnjen, ali mu je i dalje bilo dozvoljeno da radi sa oružjem. Tek po njegovom nestanku saznalo se da je Konings bio na spisku vojne obaveštajne službe kao desničarski ekstremista. On je, takođe, od strane službe koja procenjuje terorističke rizike, klasifikovan kao opasan. Tada se u belgijskoj javnosti pokrenulo pitanje kako je takav čovek mogao da ima pristup oružju.

Ostavio pisma

"Želim da znate da sam učinio sve što sam mogao da se ovo ne dogodi, ali nisam uspeo. Ne mogu više ovako. Ne mogu da živim sa lažima koje odlučuju o našem životu, o tome kako treba da živimo. Takozvana politička elita, sada uz podršku virologa, odlučuje kako ćemo živeti ti i ja. Posejali su seme mržnje i frustracije više nego iko do sada. Znam da ću odjednom postati državni neprijatelj broj jedan. Potražiće me i jednog dana će me naći", ovo je bila oproštajna poruka Jirgena Koningsa, belgijskog oficira za specijalne snage, obučenog vojnika sa dugogodišnjim iskustvom u raznim zemljama nakon što je pre mesec dana pobegao iz sopstvene kasarne u šumu na tromeđi Belgije prema Holandiji i Nemačkoj.

Punih mesec dana on je bio najtraženiji čovek Belgije, čovek koji preti da će ubiti poznatog belgijskog virusologa, koji seje teror među lokalnim stanovništvom i kojeg danonoćno traže službe bezbednosti.

Istovremeno, Jirgen Konings, paradoksalno, postaje sve veći heroj, čovek kome se dive, posebno u belgijskim krajnje desničarskim krugovima. I jedni i drugi se pitaju samo jedno - gde je?

Lov na najtraženijeg Belgijanca započeo je pre mesec dana kada je Jirgen Konings, vrhunski vojnik, pobegao u šumu sa velikim arsenalom oružja. Belgijski mediji su danima pratili operaciju kao da je reč o filmskoj drami, ali nakon nekog vremena shvatili su da je to opasna priča koja ima veze sa psihološkim posledicama pandemije, pričom koja ima elemente terorizma. A činjenica da stotine hiljada ljudi podržava odbeglog vojnika putem društvenih mreža pokazuje koliko je društvu teško.

Belgijska vojska je već potrošila više od 650.000 evra u operaciji, uz pomoć policije, a u lov su se uključile jedinice iz susednih zemalja, Nemačke i Holandije, jer se sumnjalo da bi mogao da pređe granicu i ode do šume u tim zemljama. Dakle, već mesec dana tri vojske članica NATO-a bezuspešno tragaju za jednim vojnikom, osumnjičenim za terorizam.

Jirgen Konings, 46-godišnji profesionalni vojnik, nestao je sredinom maja nakon završene smene u kasarni. Prema belgijskim medijima, Konings je poznat po tome što izražava podršku i saosećanje sa krajnjom desnicom, a dva pisma koja je ostavio, jedno policiji, a drugo svom partnerki, bila su dovoljan razlog za uzbunu i pokretanje akcije bez presedana za njegovo pronalaženje.

Konings je naoružani profesionalni vojnik koji je nekoliko puta odlikovan odličnim strelcem i učestvovao je u operacijama u BiH, na Kosovu i u Iraku. Da "nešto ide" policija je osetila kada je otkriveno da je on ostavio sva vojna odlikovanja na grobu svojih roditelja. Belgijski savezni tužilac Frederik Van Leuv rekao je flamanskoj televiziji da je odbegli Jirgen Konings "kontaktirao osobu od poverenja", izrazio zadovoljstvo što "još niko nije ubijen" i poželeo da se sve ovo završi mirno, bez žrtava.

Međutim, takvi pozivi do sada nisu dali rezultate. Kako se pandemija stišava, a u toku je i Evropsko prvenstvo u fudbalu, u kojem Belgijanci veruju da će daleko dogurati, mediji su ovu priču stavili u drugi plan. Ali oni i dalje upozoravaju da opasnost nije prošla i niko ne zna gde se trenutno može nalaziti.

Zbog pretnji smrću upućenih vodećem belgijskom virusologu Marku Van Ranstu i najave napada na džamiju u Limburgu, tužilaštvo zvanično vodi Koningsa kao "osumnjičenog teroristu". Belgijska policija je kasnije utvrdila da je dan pre bekstva bio dva sata u blizini kuće vodećeg virologa, poznatog po tome što je neprestano zagovarao stroge mere za borbu protiv pandemije.

Van Ranst je to učinio s razlogom, jer je Belgija imala najveće posledice na svetu na početku pandemije. Čak 18 odsto zaraženih u prvom talasu umrlo je, posebno u staračkim domovima. Upravo su ove mere ublažile posledice, ali su s druge strane prouzrokovale krah mnogih kompanija, posebno onih iz ugostiteljskog sektora. Epidemiolozi, virusolozi i drugi stručnjaci stalno su bili meta napada nekih vlasnika kafića. Ali nakon pretnji na društvenim mrežama izvinili bi se, objasnili da su to rekli u naklonosti i da ne žele nikome da naštete, a kamoli da nekoga ubiju.

Međutim, policija je pretnje koje je uputio Konings smatrala ozbiljnim i odmah je preduzela zaštitne mere. Neposredno nakon Koningsovih pretnji, belgijski virolog je stavljen pod policijsku zaštitu na sigurno mesto. Pored vodećeg belgijskog virusologa, čitava njegova porodica smeštena je na sigurno mesto pod zaštitu. Izjavio je da ga ništa neće pokolebati u profesionalnom radu, ali da njegov dvanaestogodišnji sin teško razume zašto tačno ne može da ide u školu.

Dnevnik Het Nieuvsblad objavio je odlomke iz oproštajnog pisma koje je Konings ostavio svojoj partnerki.

"Želim da znaš da sam učinio sve da se ovo ne dogodi, ali nisam uspeo. Ne mogu više ovako. Ne mogu da živim sa lažima koje odlučuju o našem životu, o tome kako treba takozvana politička elita, koja sada uz podršku virusologa odlučuje kako ćemo živjeti ti i ja. Posejali su seme mržnje i frustracije više nego iko do sada. Znam da ću odjednom postati neprijatelj broj jedan države. Potražiće me i jednog dana će me naći. Spremna sam za to. Polako, ali sigurno stvari dolaze na svoje mesto i započeo sam pripreme. Nije važno da li ću umreti ili ne. Ali ako jesam, biće po mom. Poslednje dane ću živeti onako kako želim “, napisao je pre nego što mu se izgubio svaki trag.

Jedan od glavnih komandanata belgijske vojske, general Mark This, izrazio je razočaranje što je među vojnicima bilo onih koji su podržavali Jirgena Koningsa. Čak 25.000 ljudi na društvenim mrežama, prema belgijskim medijima, stalo je na stranu opasnog vojnika. General This upozorava da ovo nije filmska priča i da ovde nema heroja jer je Konings "bez obzira na svoju prošlost u vojsci, prekršio zakletvu čineći ono što je učinio i njegovi postupci ničim ne mogu biti opravdani". Nakon pretrage u šumama na granici sa Holandijom i Nemačkom, u regiji Limburg, policija i vojska su posle dve nedelje usmerile pažnju na Brisel.

EPA/RALF ROEGER
EPA/RALF ROEGER

Čak i na samit EU, za koji se obično preduzimaju visoke mere bezbednosti, belgijska policija je na nekoliko sati zatvorila jednu od glavnih železničkih stanica u Briselu, jer je imala izveštaj da je viđen u blizini lokacije. Kako vreme prolazi, sve je manje onih koji veruju da je Konings uopšte živ. Pre dve nedelje u Limburgu, provinciji na granici sa Holandijom u blizini Mastrihta, pronađen je crni ruksak za koji se veruje da pripada odbeglom vojniku. Pripadnici odeljenja za nestale osobe pridružili su se vojsci i policiji u potrazi.

Vojni izvori rekli su medijima neproverene informacije da je istraga sada više usredsređena na samoubistvo nego na potragu za lokacijom na kojoj bi se mogao sakriti i pripremiti za terorističke napade. Čitav slučaj je veliki udarac za belgijsku vojsku, kojoj se zamera da ništa nije učinila, čak i kada se znalo da simpatiše krajnju desnicu. Štaviše, sumnja se da je takvih pripadnika u vojsci sve više i da su službe bezbednosti to znale i tolerisale.

Priča o odbeglom vojniku, osumnjičenom za terorizam, primer je kako je krajnja desnica u Belgiji takođe pokušala da iskoristi pandemiju za sticanje političkih poena. Vlastima nije lako donositi odluke koje će osigurati zaštitu zdravlja građana, a da istovremeno ne utiču na druge. Belgija je imala najstrože mere od bilo koje zemlje Evropske unije. Pre samo nekoliko dana otvoreni su kafići, pod strogim uslovima pridržavanja distance.

Ljudi u Belgiji su takođe umorni od mera, tamošnji psiholozi upućuju javnosti izraženu simpatiju prema odbeglom vojniku, iako se svi slažu da su one nerazumne. Do sada je u Belgiji održano nekoliko skupova podrške Koningsu. Njegova podrška je takođe izražena na protestima održanim protiv mera. Iako je bilo malo učesnika, to je ujedno bio znak upozorenja za stanje nacije i dokaz da su ljudi frustrirani. Tokom pandemije, Belgija je pokušala da razdvoji svoje moći - stručnjaci su davali preporuke, ali su političari donosili odluke. Tako su se političari skrivali iza preporuka epidemiologa i često su kritikovali mere koje su usvojili. Haotičnu situaciju podstakao je i složeni sistem u Belgiji i podela vlasti.

Čak devet različitih ministara u Belgiji, kako na saveznom, tako i na lokalnom nivou, bilo je uključeno u donošenje odluka. Tako je odgovornost prebačena sa jedne na drugu stranu. Pa ipak, kritike i pretnje epidemiolozima otišle su predaleko, upoređujući ih sa Staljinom i Hitlerom i kao osobe odgovorne za oduzimanje Belgijanaca sloboda kao u vreme fašizma. I kad god se spomene terorizam, u Belgiji postoje bolna osećanja. Belgija je inače poznata kao zemlja u kojoj su islamski teroristi do pre nekoliko godina prilično slobodno pripremali napade, prvo u Parizu, a zatim i u samoj Belgiji.

Kako je opasnost od terorizma rasla, tako je rasla podrška antiimigrantskim i ekstremno desničarskim strankama u Belgiji. Iako nije na vlasti, Flamanska interesna stranka, nekada Flamanski blok, trenutno je najpopularnija stranka u Belgiji, prema anketama. Tek kada je priča o Jirgenu Koningsu izašla na videlo, nakon što je pobegao sa arsenalom oružja kojim bi mogao da počini teška krivična dela, javnost je saznala da je pod nadzorom zbog njegove povezanosti sa ekstremizmom. Zbog toga je vojska pod kritikom što je dozvolila tako nešto, iako je znala šta se događa. Koningsova odluka da sam pobegne može biti incident, nešto što se dogodilo iznenada, ali ne i njegova podrška ekstremizmu. Početkom juna, međutim, vojska je pokrenula postupak za njegovo izbacivanje iz službe. Za veliku većinu Belgijanaca ipak - prekasno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 455 idi na stranu