Završena blokada RTS-a; Vučić: Nemojte da se sekirate

Lideri i pristalice Saveza za Srbiju razišli su se nakon osmočasovne blokade ulaza u zgradu RTS-a.

Izvor: B92, Tanjug
Podeli
Foto: Tanjug / Dragan Kujundžić
Foto: Tanjug / Dragan Kujundžić

Ranije danas, predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je na konferenciji za štampu da "nema razloga za sekiraciju" kada je reč o blokadi ulaza u zgradu RTS.

Na pitanje novinarke RTS o blokadi RTS koju je najavio Savez za Srbiju Vučić je rekao da "garantuje da niko neće biti ugrožen".

"Nemojte da se sekirate za blokadu RTS. Garantujem da niko neće biti ugrožen, da ćemo u skladu sa zakonom da postupamo, niti ima bilo kakvih opasnosti. Sačuvaćemo sve što je potrebno da se sačuva", rekao je Vučić novinarima na zajedničkoj pres-konferenciji sa francuskom ministarkom odbrane.

"Gledaćemo da ne primenjujemo nikakvu silu ni u skladu sa zakonom", dodao je on.

"Verujem da će sve da prođe demokratski. Srbija je demokratska zemlja. Ne verujem da jedna mala grupa ljudi može da pomisli da nešto ozbiljnije može da izazove nasiljem", rekao je Vučić.

"Ne sekirajte se, idite na posao slobodno", rekao je Vučić novinarki RTS.

Lideri i pristalice Saveza za Srbiju okupili su se u podne ispred ulaza u zgradu Radio-televizije Srbije, a do 20 sati će, kako su juče najavili, blokirati sva tri ulaza u zgradu javnog servisa do 20 sati, uprkos negativnim reagovanjima na tu akciju.

Okupljeni su blokirali sva tri ulaza u RTS, iz Takovske, Abardareve i tehnički ulaz, a među okupljenima su lideri SzS Dragan Đilas, Vuk Jeremić, Boško Obradović, Marko Bastać, Borko Stefanović, Marinika Tepić, Nikola Jovanović...

Od početka blokade niko nije pokušao da uđe u zgradu ili izađe iz zgrade javnog servisa.

Jeremić je, inače, rekao ranije danas da iz zgrade može da izađe ko hoće, ali da niko ne može da uđe.

U međuvremenu su mediji preneli da, prema nezvaničnim navodima, deo novinara informativnog programa javnog servisa, koji se proizvodi na dnevnom nivou, posao obavlja u zgradi Radio Beograda, a snimanja se obavljaju u prostoru u Košutnjaku.

"Netačno je da je Savez za Srbiju uredno prijavio današnji skup ispred zgrade RTS, a prilikom prijavljivanja organizatori nisu ispoštovali Zakon o javnom okupljanju", izjavio je Milan Stanić, načelnik Policijske uprave za grad Beograd.

Predsednik Izvršnog odbora Pokreta za preokret Milorad Bjedov pristupio je 11. decembra u prostorije Policijske stanice Palilula i podneo prijavu za javno okupljanje 13. decembra ove godine aktivista Saveza za Srbiju ispred zgrade Radio-televizije Srbije (RTS), ispred sva tri ulaza, u vremenu od 12 do 20 časova, precizirao je Stanić u pisanoj izjavi i dodao:

"Policijska stanica Palilula istog dana uručila je obaveštenje kontakt-osobi iz Saveza za Srbiju u vezi podnete prijave, kojim je konstatovano, najpre, da je prijava neblagovremena, jer nije podneta u zakonom propisanom roku, i nekompletna, jer ne sadrži potrebno i zakonom propisano, te se sa tim u vezi skup ne smatra prijavljenim."

Ispred ulaza u Takovskoj ulici primetno je prisustvo policije, ali ne u velikom broju, a okupljen je veliki broj medijskih ekipa.

Novinarska udruženja sinoć su ukazala da blokada nije prihvatljiva, da je reč o pritisku, kako je rekao predsednik UNS Vladimir Radomirović, te sprečavanju novinara da rade svoj posao, kako je rekao predsednik NUNS Željko Bodrožić.

Menadžment i kolegijum RTS su upozorili da nepravilnosti u njihovom radu, ako ih ima, ne smeju da se ispravljaju fizičkim nasiljem, već u okviru legalnih mehanizama.

"Osim što je ovakvo ponašanje nedopustivo, ono je i veoma opasno i do sada su pukom srećom i razumnim ponašanjem organa bezbednosti izbegnute ozbiljne i nesagledive loše posledice za sve", ističu menadžment i uređivački kolegijum javnog servisa.

Zaštitnik građana Zoran Pašalić upozorio je da su napadi na novinare i novinarska udruženja sve učestaliji i brutalniji prethodnih nedelja, navodeći da kao vrhunac nasilja ocenjuje današnju blokadu RTS-a.

"Današnja blokada RTS-a kojoj su izloženi svi koji su se zatekli u zgradi je vrhunac nasilja do te mere da se novinarima ograničava ulazak i izlazak iz zgrade. Ovaj vid nasilja, koji dobija nove oblike, počeo je negiranjem prava na kritičko mišljenje i slobodu izražavanja i preduslov je za pojavu svake vrste isključivosti", naveo je Pašalić u saopštenju koe je dostavio medijima.

Javnost je, kako kaže, uznemirena netrpeljivošću i antagonizmom u društvu, a mržnja prema neistomišljenicima i polarizacija društva se prelila između ostalog i na novinare i eskalirala u direktne fizičke i verbalne obračune putem društvenih mreža.

"Privikavamo se na uvrede, pozive na linč i vređanja, svakoga dana sve bestidnije", ocenio je Pašalić i poručuje da će, iako je Nacrt zakona o Zaštitniku građana okončan, tražiti proširenje nadležnosti i u domenu zaštite novinare.

Pašalić upozorava da svaka vrsta napada na novinare predstavlja pretnju sa teško predvidivim posledicama po društvo, te zahteva od nadležnih da u slučajevima ugroženosti novinara, postojanja pretnji po bezbednost ili imovinu medijskih radnika, reaguju efikasno i odgovorno i na taj način utiču na stvaranje uslova u kojima će novinarima biti omogućeno da svoj posao obavljaju na dostojanstven i profesionalan način.

U međuvremenu on je pozvao sve novinare da se obrate instituciji zaštitnika građana koja će pored zaštite raditi i na informisanju novinara na zaštiti bezbednosti i profesije, jer je prema evidenciji institucije u najvećoj meri ugrožena upravo novinarska profesija.

"Ne pristajem da pojedinačnim oglašavanjem okončavam rešavanje problema bezbednosti novinara, te sam sa medijskim udruženjima pre dve godine inicirao osnivanje medijske platforme za evidentiranje napada i pritisaka na novinare i medijske radnike, a zbog potrebe uspostavljanja efikasnijeg mehanizma zaštite njihove bezbednosti", izjavio je Pašalić.

Platforma bi, objašnjava, evidentirala svaki pojedinačni slučaj ugrožavanja bezbednosti i svaki oblik pritiska na novinare i medijske radnike i direktno doprinosila delotvornijem postupanju nadležnih državnih organa u slučajevima ugrožavanja bezbednosti novinara.

"Platforma je dobila podršku medijskih udruženja i asocijacija, koji su zajednički radili na definisanju Platforme i pratećeg Sporazuma i očekujemo da će uskoro zaživeti", izjavio je Pašalić.

U saopštenju ombudsman navodi i da je samo u toku jučerašnjeg dana u instituciju zaštitnika građana stigao veliki broj obraćanja, poput pritužbi redakcije Kurira i UNS-a, te napada i pretnji preko društvenih mreža koje su prijavili drugi novinari tražeći zaštitu te institucije.

Podseća da su tome prethodili napadi na novinare i redakciju N1, vređanje novinarke RTS-a, kao i sprečavanje novinarske ekipe Al Džazire da prisustvuje jednom medijskom događaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 130 idi na stranu