"Neviđen politički eksperiment u Hrvatskoj"

Nakon neuspešnih pregovora s Domovinskim pokretom Miroslava Škore, Most na parlamentarne izbore ide samostalno, ali ne sa starim kadrom.Sa tim kadrom je na izborima 2015. i 2016. godine postao opcija bez koje je bilo nemoguće sastaviti vlast.Manje od mesec i po pre izbora Most je napustilo više prepoznatljivih članova, umesto kojih stranka na izbornim listama planira da posve novi kadar isključivo demohršćanske i konzervativne orijentacije, čime se će se ova stranka konačno potpuno ideološki profilisati, piše Večernji list. Pitanje je, međutim, hoće li takvu profilaciju u većoj meri prepoznati i konzervativniji birači, jer je promena gotovo cele ekipe neposredno pred izbore eksperiment kakav na političkoj sceni još nismo videli, piše hrvatski portal. Most je, doduše, bio dotad neviđena pojava i 2015. godine, kada je na krilima širokog nezadovoljstva dvema najvećim strankama osvojio čak 19 saborskih mandata. U to doba bila je reč o platformi nezavisnih lista, sastavljenoj od lokalno prepoznatih pojedinaca sa zajedničkom idejom da će reformama na svim područjima promeniti Hrvatsku. Ideološka šarolikost platforme tada nije smetala njenim članovima, a oni koji su je u međuvremenu napustili i danas su uvereni da je Most i dalje uspešno mogao da izbegava deologiju i opstane na političkoj sceni. &quot;Mi smo otvarali bitne teme za hrvatsko društvo, svaki na svom području, i žao mi je što je Most odlukom da se definira kao demokršćanska i konzervativna stranka odstupio od onoga oko čega smo se otpočetka okupili&quot;, kaže bivša Mostova zastupnica Ines Strenja. Njeno mišljenje dele i brojni drugi bivši mostovci, koji sa žaljenjem konstatuju da su prošla vremena u kojima je svako iz Mosta mogao ustati i bez stranačke stege i po vlastitoj savesti reći ono što misli o pojedinim ideološkim temama oko kojih se delilo hrvatsko društvo. Da je tom tako, kažu saogovornici Večernjeg, svedoči i činjenica da su u Mostu bez većih problema sarađivali konzervativac Slaven Dobrović, koji je Most napustio nezadovoljan što nije postignut dogovor sa Škorom, i Ines Strenja, koja je u Sabor prva dovela Dugine obitelji da govore o pravu gej parova na usvajanje dece. Deo odmetnutih mostovaca žali se i na autokratsko vođenje stranke, tvrdeći da je reč o problemu koji traje još od 2015. godine jer, kažu, Božo Petrov i Nikola Grmoja otpočetka žele sami da donose odluke. Nezvanično govore da je ovaj dvojac još od evroizbora u pregovorima s kolumnistom Ninom Raspudićem, s kojim su, tvrde izvori, dogovorili da na drugom mestu na listi za Evropski parlament bude aktivista Marjan Knezović, blizak Raspudiću. Tvrde, takođe, da Ines Strenja nije od Petrova ni od Grmoje saznala da će listu u njenoj izbornoj jedinici nositi Marin Miletić, nego da joj je to saopštio sam Miletić, tražeći njenu podršku. Uopšte, oni koji su posljdnjih dana napustili Most govore kako se od njih očekivao rad za stranku, ali kad je došao trenutak sastavljana lista, Petrov i Grmoja u prvi su plan isturili ljude sa strane koji s Mostom nemaju veze. Vođstvo Mosta tako se, tvrde sagovornici, postavilo i kada je stranka odlučila da podrži predsedničku kandidaturu Miroslava Škore, kada je ušla u pregovore o koaliciji sa Škorom, ali i kada je te pregovore prekinula. Ni u jednoj od tih važnih odluka, tvrde, nisu konsultova stranačka tela. Politički sekretar stranke Nikola Grmoja odbija tvrdnje o autokratskom vođenju stranke. &quot;Nema smisla komentarisati kritike onih koji su napustili Most da bi se angažovalli na konkurentskim listama. Petrov je demokratski, po načelu jedan čovek - jedan glas, izabran na čelo stranke, a tako su izabrani i svi drugi zvaničnici&quot;, kazao je Grmoja. Činjenica je, međutim, da Most nikada nije do kraja izabrao svoja stranačka tela pa im se, kažu stranački kuloari, događa da je u Glavnom odboru stranke čovek koji zajedno s bivšim Mostovim strategom Ivicom Relkovićem radi na promociji konkurentske Stranke s imenom i prezimenom. Grmoja, pak, najavljuje da će se unutarstranački izbori održati odmah nakon parlamentarnih i da će svi članovi Mosta imati priliku reći što misle o vođenju stranke. U međuvremenu, Most štetu od osipanja viđenih članova, pa čak i celih stranačkih organizacija poput one u Sisku, nastoji anulirati predstavljanjem pojačanja, pri čemu je najzvučnije ime za sada Marija Selak Raspudić.S nestrpljenjem se čeka i odluka hoće li s Mostom na izbore i njen suprug. Iako Nino Raspudić još uvek ne otkriva hoće li uopšte na izbore, sagovornici Večernjeg redom su uvereni da će on istaći listu u drugoj izbornoj jedinici (istok Zagreba te Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija). Na toj bi se listi, Pojačanja Mostu mogla bi pomoći da preživi u središnjoj Hrvatskoj, slažu se čak i Mostovi disidenti, iako upozoravaju da ta stranka više neće imati ništa zajedničko s platformom iz 2015. godine. Pitanje je, također, i bi li Raspudićevi u slučaju prolaska u Sabor trajno ostali s Mostom ili išli na osnivanje vlastite stranke. Slabe šanse u Slavoniji Ključna utvrda Mosta i dalje bi trebala biti Dalmacija, u kojoj se u stranci nadaju u dve izborne jedinice osvojiti više od tri mandata. Oni koji su napustili stranku govore, međutim, da je veliko pitanje može li Most računati na nekadašnju potporu u dolini Neretve i upozoravaju kako bi njihovu bivšu stranku donekle mogao oštetiti angažman nekadašnjih mostovaca Ivana Kovačića i Ante Pranića u Stranci s imenom i prezimenom. Činjenica je, međutim, da je nova stranka u kampanju krenula sa zahtevom zakonske zabrane ZDS-a, što bi joj moglo naštetiti u mahom desno orijentisanoj 10. izbornoj jedinici, no s desnice Most će tamo &ldquo;udarati&rdquo; Domovinski pokret, čiju će listu verojatno nositi Ruža Tomašić. Što se tiče Slavonije, Most je tamo nekada vrlo dobro stajao. Na izborima 2015. godine tadašnja je platforma u obe izborne jedinice na istoku Hrvatske odnela više od deset odsto glasova, no ta se podrška u međuvremenu prilično istopila. U Slavoniji se ove sezone &ldquo;nosi&rdquo; Škoro, s kojim je vrh Mosta nakon propasti pregovora o koaliciji ušao u otvoren sukob. Sagovornici Večernjeg procenjuju da bi Most u Slavoniji najviše moglo koštati Grmojino spominjanje Škorinih finansijera. Grmoja propast pregovora nije pripisao Škori, nego ljudima oko njega koji su mu finansirali kampanju. Nije teško zaključiti da je time aludirao na Marija Radića, suvlasnika Peveksa, koji je među osnivačima Škorina Domovinskog pokreta, a uz Škoru je bio i u vreme predsedničke kampanje. Takav istup, uvereni su sagovornici Večernjeg, one koji se nađu na Mostovim listama u slavonskim jedinicama dovodi u sukob s moćnim poduzetničkim krugovima na istoku Hrvatske, zbog čega prognoziraju potpun potop stranke Bože Petrova u 4. i 5. izbornoj jedinici.