Vesti -

Keš krediti nekad bili luksuz, sad su pravilo

Beograd -- Sve je više građana koji se, ma za šta da im treba novac, odlučuju za gotovinske, tzv. keš kredite, pa po tom osnovu sada duguju bankama 263 milijarde dinara.

Izvor: B92
Podeli
(Foto: Thinkstock.com)
(Foto: Thinkstock.com)

Inteza banka - 60 % (rast u 2016.)

Kredi agrikol banka 30% (rast u 2016.)

NLB banka – 100% (rast u januaru 2017.)

(Večernje novosti)

U Udruženju banaka Srbije kažu da to ne znači da će klasični potrošački zajmovi otići u istoriju.

Treba mi automobil koji manje troši, mašina za pranje veša sve teže okreće, a bliži se prolećna ekskurzija - znači keš. Zvuči kao reklamni slogan, a u stvari je životni slogan prosečnog Srbina koji živi na kredit. Nekada su gotovinski krediti bili luksuz, sada su pravilo.

Povoljnost keš kredita potvrđuje tražnja u većini banaka. Prošle godine u Intezi i Kredi agrikol banci zabeležen je rast od 60 i 30 odsto, dok je u NLB banci ovog januara odobreno dvostruko više takvih zajmova nego početkom 2016.

GOTOVINSKI “KEŠ“ KREDITI 263 MILIJARDI DINARA

POTROŠAČKI KREDITI 22 MILIJARDE DINARA

(Izvor UBS)

Trenutno na ime gotovinskih, keš kredita građani Srbije duguju gotovo 263 milijarde dinara, dok potrošački, namenski zajmovi, beleže pad i na kraju januara bili su na nivou od samo 22 milijarde dinara.

“Više nemaju čak ni za obavezne mesečne pa se uzima keš....ja već imam keš kredit”

“Uvek sam za kredit”

“Pre bih keš, računica bi bila jednostavnija”

“Ne bih ništa rekao za kredit uvek sam na njega skeptičan nikad ga nisam uzeo nit bi ga uzeo sada jer ideš u rizik”

“Nisam za to i ne bih nikada uzeo kredit ja ga nisam uzimao i neću ga nikada uzeti”

Bankari kažu - logično je što biramo keš kredit, jer danas je presudna jednostavnija procedura dolaska do novca i njegovo trošenje na bilo šta. Znači li to da će potrošački namenski krediti nestati iz ponude?

“Ne, nikako oni će uvek postojati i prirodno je da postoje oni su jeftiniji jer ako imate tačno određenu potrebu oni su zahvalniji”, kaže Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije.

Generalno, bankari objašnjavaju da je kreditna aktivnost splasnula. Odavno su prošle one godine kada je beležen kreditni rast i od preko 50 odsto.

“Rast kredita u poslednje dve tri godine je oko 2 do 3 posto dakle skromno a ono što je zabrinjavajuće je ne rastu krediti za investicije ne rastu krediti koje koriste privrednici.

Zanimljivo je da i čekovima okrećemo leđa. Za poslednje tri godine ukupan iznos na realizovanim čekovima smanjen je za čak 40 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.