Kada je pod postao plafon

Nova pravila "efekta tla" donela su velike promene u šampionatu Formule 1 prošle sezone.

Podeli
EPA-EFE/Koen van Weel
EPA-EFE/Koen van Weel

Sa tom bitnom promenom pravila "efekta tla" koji je od osamdesetih godina bio zabranjen u Formuli 1 stigle su i neke nove stvari.

Tu se prevashodno misli na dizajn poda, čime se u svojoj kolumni bavio portal "Autosport".

Pre svega, da objasnimo tzv efekat tla:

Efekat zemlje/tla je način na koji se smanjuje nivo prijanjanja koje dobijate pomoću krila i tako se smanjuje sav prljav vazduh koji ostaje iza bolida. U periodu osamdesetih godina (neko će reći zlatno doba), bolidi su se gotovo do poda spuštali pomoću određenih difjuzora i to je 1982. godine zabranjeno (ideja je potekla od inženjera Lotusa Kolina Čepmena).

Poenta je da se vazduh gura ka podu i stvara bolje prijanjanje, pa je i skretanje bolida rađeno sa većom brzinom nego obično.

Poput venturijevog efekta, povećava se brzina protoka vazduha ispod bolida i smanjenje rastojanja između poda bolida i asfalta (tla) stvara pomenuti efekat i veći "downforce" što je izazivalo poskakaivanje iliti efekat delfina, što je promenjeno za sezonu 2023.

Da bi ovaj izum imao efekat, poenta je bila da podovi imaju ravnu površinu jer će u suprotnom difuzor imati više mana nego prednosti zbog putanja cirkulisanja vazduha, nešto slično Venturijevom zakonu.

Primer ćete videti na Ferarijevom dizajnu, gde postoje tzv putanje koje vazduh vode do difuzora što stvara laminarni tok (tok ketanja bez turbulencija, gde se putanje ne mešaju).

Zbog toga nemamo nikakve dodatke (poput cevi auspuha na automobilima) koji bi prekidali laminarni tok i stajali na putu efektu koji je i bio cilj da se izazove.

Ključ današnje Formule 1 leži u aerodinamici gde se svi trude da izvlače maksimum iz pomenutog efekta, ali i ostalih delova koje zahvata filozofija inženjerskog tima.

Upravo taj donji deo poda postaje plafon, to će biti ključ 2023. godine prema mišljenju Autosporta gde će pomenuti difuzor iz objašnjenja odozgo biti izuzetno važan jer nova pravila donose nove geometrije.

Efekat delfina iliiti poskakivanje bolida pravilo je probleme određenim timovima, a najglasniji je bio Mercedes i FIA će za predstojeću sezonu to drugačije regulisati pa je promenila pravila što smo takođe pisali
.

Ovaj novi pravilnik donosi varijacije u dizajnu poda, pa ćete na priloženoj fotografiji videti da se Red Bulov dizajn razlikuje od Ferarijevog, ali principi ostaju isti i pod je ravan pa se vazduh sprovodi do difuzora na identičan način.

Ivice nisu oštre nego zaobljene i to je najavljeno kao ekstremno rešenje Red Bula, ali u skladu sa ostalim delovima bolida ispostavilo se kao uspešno rešenje, jer kada Adrijan Njui nešto kaže...

Kontrola protoka vazduha je ovde ključ. Kada kažemo maksimum ne mislimo na najveći mogući efekat već najveći mogući protok vazduha koji je kontrolisan kroz tzv tunele na tim podovima, jer svakako postoje "rute" kojima se vazduh kreće.

Ove varijable viđene na primerima Ferarija i Red Bula verovatno pomažu i u odgovoru na promene visine na koju je pod podešen, što je značajan faktor prema ovim novim propisima.

Obratite pažnju na izvajani završetak prelaznog regiona [1 i 2] koji radi uz podne ograde, dok stepenasti repni deo [3] postepeno menja zapreminu od zakrivljenog dela tunela (zapazite metalni deo u obliku potkovice za referencu u sredina poda) do dela difuzora.

Na periferiji poda, Red Bul je takođe pristupio dizajnu svog ivičnog krila drugačije od ostalih na početku kampanje.

Odlučio se za rešenje "klizaljke" [4], koje, umesto da se predstavlja kao odvojeni horizontalni nastavak poda, deluje kao vertikalni tampon. Klizaljka obezbeđuje fizičko ograničenje za taj deo poda kako se visina vožnje smanjuje, istovremeno pružajući aerodinamičku podršku strukturama protoka koje se spuštaju u taj deo.

Da ne bude zabune, gledajte sliku iznad.

Drugi timovi su seli i zapazili neke od ovih dizajnerskih karakteristika, kao što se vidi ovde na Meklarenovom pristupu.

Oni ne samo da su usvojili rešenje sa stepenastim repom [1] već su ugradili i sopstvenu verziju klizaljki, pri čemu je Ferari to učinio rano, dok je Meklaren testirao jednu kasno u sezoni.

I, kao što biste očekivali, videli smo širok dijapazon dizajnerskih izbora u ovom regionu, jer je svaki tim želeo da ih koristi kao kariku u aerodinamičkom lancu poda.

Još jednom se okrećemo Red Bulu za jednu od najnovativnijih interpretacija, jer je upario svoju krajnju "ogradu" sa jednom od unutrašnjih "ograda" kako bi pomogao u kombinovanju njihovog efekta, kako ispred tako i ispod poda.

Međutim, vratili su se na konvencionalniji raspored na Velikoj nagradi Francuske.

U međuvremenu, Ferari je prešao sa niske spoljne ograde na mnogo višu i dužu varijantu tokom sezone (isprekidana linija, umetak, pokazuje originalnu visinu i dužinu svoje spoljne ograde), pošto je takođe napravio promene u visini svog poda. , pri čemu je F1-75 dobio dvostepeni aranžman.

Ivica poda, koja je bila predmet intenzivnog razvoja tokom poslednjih nekoliko godina, bila je oblast u kojoj su timovi potrošili značajna sredstva tokom 2022. godine, čak i ako su propisi videli da su se sposobnosti dizajnera ovde donekle smanjile.

I, dok je veći deo tog razvoja zavisio od oblika i veličine ivičnog krila koji se koristi, i dalje je bilo nekih varijacija u ostatku oblika poda, sa uvedenim izrezima i geometrijom poda koja bi poboljšala performanse kako na izvoru tako iu indirektno.

Tako da je svima postalo jasno da je dizajn poda trenutno najvažniji segment za timove Formule 1 i verovatno vam je malo jasnije zbog čega su svi toliko fokusirani upravo na te zadatke.

Stefan Nikolić

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.