B92 Sport Vancouver 2010 Istorija ZOI
prethodna strana 1 od 2 sledeca idi na stranu

11. februar 2010. | 03:26

Sarajevo 1984, XIV zimske olimpijske igre

Sarajevo je 1984. godine ugostilo najbolje takmičare u zimskim sportovima, a prve Igre u jednoj državi socijalizma i prve za mandata Huana Antonija Samarana održane su od 7. do 19. februara.

Glavni grad Bosne i Hercegovine domaćinstvo je dobio posle velike borbe sa japanskim Saporom, a učestvovalo je 998 muškaraca i 274 žene, olimpijski program proširen na 49 događaja a zimska olimpijska porodica dobila pet novih članova, Monako, Portoriko, Devičanska Ostrva, Egipat i Senegal.


Najuspešniji su, skoro po tradiciji bili sportisti iz SSSR sa 25 medalja (6, 10, 9) i Istočne Nemačke sa, za razliku od Lejk Plesida, jednom manje ali i jednim zlatom više (9, 9, 6). Odlični su bili i Finci, ali je za domaćine Igara najvažniji događaj bio veleslalom muškaraca 14. februara.



Grega Benedik nije završio trku, Bojan Križaj bio je deveti, Boris Strel peti a Jure Franko, dvadesetjednogodišnjak iz Nove Gorice, zauzeo je drugo mesto i doneo tadašnjoj državi prvu medalju sa zimskih igara.

Jugoslavija nikada pre i nikada posle Sarajeva (a postojala je još jedna prilika) nije imala više predstavnika, pored četvorce veleslalomaša u alpskom skijanju takmičili su se i Tomaž Cerkovnik, Jože Kuralt, Janez Pleteršek i Tomaž Jemc, Mateja Svet, Anja Zavadlav, Nuša Tome, Andrea Leskovšek i Veronika Šarec.

Ekipu u bijatlonu činili su Andrej Lanišek, Marjan Vidmar, Tomislv Lopatić, Jure Velepec, Zoran Ćosić i Franjo Jakovac, u dva boba dvoseda i jednom četvorosedu nastupili su Zdravko Stojnić, Siniša Tubić, Boris Rađenović, Nikola Korica, Mario Franjić, Nenad Prodanović, Ognjen Sokolović, Zoran Sokolović i Borislav Vujadinović, mahom ljudi koji se pre tih igara bavili sasvim drugačijim sportovima ali su na svojevrsnom konkursu dobili priliku da nastupe na Olimpijskim igrama.

Kako red i običaji nalažu, Jugoslavija je imala predstavnike u svim sportovima i većini disciplina pa su olimpijci bili i brzi klizači Nenad Živanut, Behudin Merdović, Dubravka Vukušić i Bibija Kerla, pored Sande Dubravčić u umetnikom klizanju nastupio je i Miljan Begović.

Devetoro trkačica i trkača, Jana Mlakar, Andreja Smrekar, Metka Munih, Tatjana Smolnikar, Ivo Čarman, Dušan Đuričić, Sašo Grajf, Jože Klemenčić i Jani Kršinar, četvorica skakača Miran Tepeš, Primož Ulaga, Tomaž Dolar, Vasja Bajc i Bojan Globočnik, kao i takmčari u nordijskoj kombinaciji Robert Kaštrun i Drago Vidić i ekipa u sankanju Dušan Dragojević, Suad Karajica, Dajana Karajica, učinili su jugoslovenski tim jednim od najbrojnijih na Igrama.

Nastupali su i hokejaši, poslednji put, pobedili Italiju i izgubili tri meča završivši na deobi 9 – 12. mesta. U timu su bili Igor Beribak, Mustafa Bešić, Dejan Burnik, Marjan Gorenc, Edo Hafner, Gorazd Hiti, Drago Horvat, Peter Klemenc, Jože Kovač, Vojko Lajovec, Blaž Lomovšek, Drago Mlinarec, Murajica Pajić, Cveto Pretnar, Bojan Razpet, Ivan Ščap, Matjaž Sekelj, Zvone Šuvak, Andrej Vidmar i Domine Lomovšek.

U sarajevskim dvoranama Zetra i Skenderija i na obroncima Bjelašnice, Jahorine, Igmana i Trebevića blistale su neke nove zvezde, Finkinja Marija-Liza Hamalainen sa tri zlatne medalje u trčanju, istočnonemačke brze klizačice osvojile su devet od 12 medalja u tom sportu, blizanci Fil i Stiv Mer iz SAD osvojili prva dva mesta u slalomu, bijatlonac Ejrik Kvalfos sve zlatne medalje koje su bile ’u ponudi’, a Džejn Torvil i Kristofer Din Bolerom ušli u istoriju umetničkog klizanja dobivši sve šestice.



Iz puno razloga priča o Sarajevu 1984 morala bi da bude slična ostalim ali je normalno da se setimo da je maskota jedinih Igara koje su se na ovom govornom području zvale našima bio legendarni Vučko, da ga je dizajnirao Jože Trobec a da su ga, u konkurenciji još pet maskota ’ustoličili’ čitaoci jugoslovenskih novina tog doba...

Postojeći komentari (9) | Pošaljite komentar  Odštampaj   Pošalji


Zimske olimpijske igre 2006. godine bile su druge zimske koje je organizovala Italija i treće ukupno u toj zemlji, uz LOI u Dalje...

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Domaćin zimskih Igara 2002. godine bio je glavni grad američke dražave Jute, Solt Lejk Siti.

u trnutku kada Dalje...

Postojeći komentari (4) | Pošaljite komentar

Posle 26 godina zimske Igre su se vratile u Japan, ne na Hokaido nego na Honšu, ne u Saporo, nego u Nagano.

U Dalje...

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Norveški Lilehamer imao je čast da ugosti najbolje sportiste sveta u ’neolimpijskoj godini’, od 12. do 27. februara Dalje...

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Francuski Albervil bio je domaćin Igara 1992. godine, poslednjih koje su održane u olimpijskoj godini. Već pre skupa u francuskoj Dalje...

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Kanadska pokrajina Alberta i grad Kalgari organizovali su zimske Igre 1988. godine. Domaćini su ostali bez zlatne medalje i Dalje...

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Lejk Plesid je 1980. godine drugi put dobio priliku da organizuje Zimske olimpijske igre. Na vrhuncu hladnog rata na Igrama Dalje...

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Zimske olimpijske igre 1976. godine održane su u Insbruku, a grad u Tirolu, u Austriji, drugi put je bio domaćin. Insbruk Dalje...

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Zimske olimpijske igre 1972. godine održane su na japanskom ostrvu Hokaido, u gradu Saporo. Bile su prvi skup najboljih u Dalje...

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar


nedelja 19. maj 2024.

Medalje

  Država Zlatne medalje Srebrne medalje Bronzane medalje Ukupno
1. Kanada Kanada 14 7 5 26
2. Nemačka Nemačka 10 13 7 30
3. Sjedinjene Američke Države Sjedinjene Američke Države 9 15 13 37
4. Norveška Norveška 9 8 6 23
5. Južna Koreja Južna Koreja 6 6 2 14