B92 Sport Peking 2008 Olimpizam Istorija igara
prethodna strana 1 od 2 sledeca idi na stranu

9. avgust 2008. | 21:50

Atina 2004 - Igre XXVII Olimpijade

XXVII Olimpijske igre
Atina, 13. avgust - 29. avgust 2004.
Učesnika
: 10625 (6296 muškarca, 4329 žena)
Država: 201
Sportova: 28
Takmičenja: 301
Igre otvorio: Kostis Stefanopulos
Zakletvu položio: Zoi Dimoskaki
Baklju zapalio: Nikolaos Kaklamanakis


Predistorija Atina je izabrana za domaćina Igara u Lozani 1997. godine ispred Rima, Kejp Tauna, Stokholma, Buenos Airesa, Istanbula, Lila, Rio de Žaneira, San Huana, Sevilje i Sankt Peterburga. Igre u Atini su prve od 1896. godine na kojima su učestvovale sve države članice međunarodnog olimpijskog komiteta. Popularnost je bila izvanredna pošto je blizu četiri milijarde ljudi gledalo direktne prenose putem televizije. Igre su koštale oko devet milijardi evra, od toga je milijardu potrošeno na obezbeđenje, koje je bilo bitan segment pogotovo posle događaja 11. septembra 2001. godine. 70.000 policajaca patroliralo je Atinom tokom Igara. NBC je na ime televizijskih prava platio 793 miliona dolara i to je rekordna suma. Ta američka televizija emitovala je 1200 sati živih prenosa, što je za dve trećine više nego pre četiri godine. Dve zvanične maskote Igara bile su Atina i Fevos.

Heroji Plivač Majkl Felps osvojio je šest zlatnih medalja i postavio rekord sa osam ukupno olimpijskih medalja na jednim Igrama. Leontin Ziljard-van Morsel postala je prva takmičarka u biciklizmu sa ukupno četiri zlata i šest medalja, dok je kanuistkinja Birgit Fišer postala prva takmičarka sa po dve medalje na pet Igara. Hišam el Geruž je pobedio na 1.500 i 5.000 metara. U fudbalu Argentinci su pobedili bez primljenog gola, dok je softbol tim Sjedinjenih Država uzeo zlato sa ukupnim skorom 51-1.

Naši na Igrama Srbija i Crna Gora učestvuje (prvi put pod tim imenom) sa 87 sportista u 14 sportova i osvaja dve srebrne medalje – Jasna Šekarić u gađanju vazdušnim pištoljem i vaterpolisti.

Država Zlata Srebro Bronza Ukupno
1. SAD 36 39 27 102
2. Kina 32 17 14 63
3. Rusija 27 27 38 92
4. Australija 17 16 16 49
5. Japan 16 9 12 37
6. Nemačka 13 16 20 49
7. Francuska 11 9 13 33
8. Italija 10 11 11 32
9. Južna Koreja 9 12 9 30
10. Velika Britanija 9 9 12 30
63. SCG 0 2 0 2

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar  Odštampaj   Pošalji

Google oglasi Šta su Google oglasi?


Posle 44 godine (Melburn), Australija je opet domaćin. Sidnej je dobio organizaciju u septembru 1993. godine ispred Pekinga,

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Atlanta je za domaćina izabrana u septembru 1990. godine u Tokiju ispred Atine, Beograda, Mančestera, Melburna i Toronta.

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Igre u Barseloni 1992. godine biće zapamćene po košarkaškoj reprezentaciji SAD - 'Drim timu', koji je superiorno osvojio

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Domaćin Igara odlučen je 1981. godine, kada je Seul pobedio japansku Nagoju. To je tek drugi azijski grad koje je organizovao

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Posle bojkota Igara 1980. godine, sada na Igrama nisu bile države istočnog bloka. Sovjetski savez, Kuba, Istočna Nemačka i

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Olimpijske Igre u Moskvi 1980. godine bile su prve Igre održane u istočnoj Evropi. Moskva je organizaciju dobila ispred

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Montreal je dobio organizaciju Igara 12. maja 1970. godine u Amsterdamu. Kanadski grad bio je ispred Moskve Los Anđelesa

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Iako su Igre u Minhenu postavile rekorde brojnosti i iako je trebalo da promovišu mir u svetu, rano ujutru 5. septembra

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Meksiko Siti dobio je igre na glasanju 1963. godine ispred Detroita, Buenos Ajresa i Liona. Samo deset dana pre otvaranja

Postojeći komentari (2) | Pošaljite komentar