B92 Sport Peking 2008 Olimpizam Istorija igara
prethodna strana 1 od 2 sledeca idi na stranu

9. avgust 2008. | 21:31

Sidnej 2000 - Igre XXVII Olimpijade

XXVII Olimpijske igre
Sidnej, 15. septembar - 1. oktobar 2000.
Učesnika
: 10051 (6582 muškarca, 4069 žena)
Država: 199
Sportova: 28
Takmičenja: 300
Igre otvorio: Vilijam Din
Zakletvu položio: Rejčel Hoks
Baklju zapalio: Keti Frimen


Predistorija Posle 44 godine (Melburn), Australija je opet domaćin. Sidnej je dobio organizaciju u septembru 1993. godine ispred Pekinga, Berlina, Istanbula i Mančestera na glasanju u Monte Karlu. Ove igre koštale su preko šest i po milijardi australijskih dolara. Igre nisu bile toliko profitabilne kao prethodne u Atlanti, jer je iz javnih prihoda iskorišćeno preko dve milijarde dolara. Posebna priča su velelepni tereni za konjska takmičenja, softbol i strelišta koja su posle Igara ostala zapuštena. Ipak ono što je bilo najbitnije, vratilo se poverenje u olimpizam koje je izgubljeno pre četiri godine u Džordžiji.

Heroji Birgit Fišer je osvojila dva zlata u kajaku i postala prva žena koja je osvajala olimpijske medalje u razmaku od 20 godina. Džudiskinja Rioko Tamura, koja je gubila finala u Barseloni i Atlanti, konačno je slavila u Sidneju. Stiven Redgrejv postao je prvi veslač sa pet uzastopnih zlatnih olimpijskih medalja. Softbol tim Sjedinjenih Država slavio je u filmskom stilu. Igračice su izgubile prve tri utakmice, da bi kasnije izuzetno dominantno stigle do zlata.

Naši na Igrama Jugoslavija učestvuje sa 111 sportista u 14 sportova i osvaja 3 medalje – zlatnu odbojkaši, srebrnu Jasna Šekarić i bronzanu vaterpolisti).

Država Zlato Srebro Bronza Ukupno
1. SAD 36 24 31 91
2. Rusija 32 28 28 88
3. Kina 28 16 15 59
4. Australija 16 25 17 58
5. Nemačka 13 17 26 56
6. Francuska 13 14 11 38
7. Italija 13 8 13 34
8. Holandija 12 9 4 25
9. Kuba 11 11 7 29
10. Velika Britanija 11 10 7 28
42. Jugoslavija 1 1 1 3

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar  Odštampaj   Pošalji

Google oglasi Šta su Google oglasi?


Atina je izabrana za domaćina 1997. godine ispred Rima, Stokholma, Buenos Airesa, Istanbula itd. Popularnost Igara u Atini

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Atlanta je za domaćina izabrana u septembru 1990. godine u Tokiju ispred Atine, Beograda, Mančestera, Melburna i Toronta.

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Igre u Barseloni 1992. godine biće zapamćene po košarkaškoj reprezentaciji SAD - 'Drim timu', koji je superiorno osvojio

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Domaćin Igara odlučen je 1981. godine, kada je Seul pobedio japansku Nagoju. To je tek drugi azijski grad koje je organizovao

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Posle bojkota Igara 1980. godine, sada na Igrama nisu bile države istočnog bloka. Sovjetski savez, Kuba, Istočna Nemačka i

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Olimpijske Igre u Moskvi 1980. godine bile su prve Igre održane u istočnoj Evropi. Moskva je organizaciju dobila ispred

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Montreal je dobio organizaciju Igara 12. maja 1970. godine u Amsterdamu. Kanadski grad bio je ispred Moskve Los Anđelesa

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Iako su Igre u Minhenu postavile rekorde brojnosti i iako je trebalo da promovišu mir u svetu, rano ujutru 5. septembra

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Meksiko Siti dobio je igre na glasanju 1963. godine ispred Detroita, Buenos Ajresa i Liona. Samo deset dana pre otvaranja

Postojeći komentari (2) | Pošaljite komentar