B92 Sport Peking 2008 Olimpizam Istorija igara
prethodna strana 1 od 2 sledeca idi na stranu

9. avgust 2008. | 21:08

Atlanta 1996 - Igre XXVI Olimpijade

XXVI Olimpijske igre
Atlanta, 19. jul - 9. avgust 1996.
Učesnika
: 10320 (6797 muškarca, 3523 žena)
Država: 197
Sportova: 26
Takmičenja: 271
Igre otvorio: Bil Klinton
Zakletvu položio: Tereza Edvards
Baklju zapalio: Muhamed Ali


Predistorija Atlanta je za domaćina izabrana u septembru 1990. godine u Tokiju ispred Atine, Beograda, Mančestera, Melburna i Toronta. Neki smatraju da je organizacija trebalo da ide Atini na stogodišnjicu modernih Igara, ali je MOK insistirao da infrastruktura u grčkoj prestonici nije spremna da uspešno dočeka sportiste. 27. jula tokom koncerta u olimpijskom parku u Atlanti teroristička bomba ubila je dve osobe i ranila 110. Igre u Atlanti nisu finansirane iz javnih fondova. Troškovi su iznosili milijardu i 800 miliona dolara i prvi put su se koristile prodaja ulaznica, komercijalizacija proizvoda, reklame i privatni fondovi. Mnogi smatraju da su ove igre bile previše komercijalizovane i manje uzbudljive od prethodnih. Na završnoj ceremoniji Huan Antonio Samaranč rekao je „Bravo Atlanta. Ovo su bile najposebnije Igre“. Prvi put predsednik MOK-a za jedne igre nije rekao da su bile najbolje u istoriji. Maskota Igara bio je animirani lik „Izi“.

Heroji Karl Luis je postao tek treća osoba u istoriji sa četiri olimpijska zlata u nizu. Naim Sulejmanoglu je postao prvi dizač tegova sa trećim zlatom. Majkl Džonson je oborio svetski rekord na 200 metara, a zlato je uzeo i na 400. Donovan Bejli je sa olimpijskim zlatom oborio svetski rekord na 100 metara. Ejmi Van Dajken je uzela četiri zlata u bazenu i prva je Amerikanka sa tim uspehom.

Naši na Igrama Jugoslavija učestvuje sa 68 sportista u 13 sportova i osvaja četiri medalje (1, 1, 2). Zlatnu i bronzanu medalju osvojila je strelac Aleksandra Ivošev, košarkaši srebrnu, a odbojkaši bronzanu.

Država Zlato Srebro Bronza Ukupno
1. SAD 44 32 25 101
2. Rusija 26 21 16 63
3. Nemačka 20 18 27 65
4. Kina 16 22 12 50
5. Francuska 15 7 15 37
6. Italija 13 10 12 35
7. Australija 9 9 23 41
8. Kuba 9 8 8 25
9. Ukrajina 9 2 12 23
10. Južna Koreja 7 15 5 27
41. Jugoslavija 1 1 2 4

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar  Odštampaj   Pošalji

Google oglasi Šta su Google oglasi?


Atina je izabrana za domaćina 1997. godine ispred Rima, Stokholma, Buenos Airesa, Istanbula itd. Popularnost Igara u Atini

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Posle 44 godine (Melburn), Australija je opet domaćin. Sidnej je dobio organizaciju u septembru 1993. godine ispred Pekinga,

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Igre u Barseloni 1992. godine biće zapamćene po košarkaškoj reprezentaciji SAD - 'Drim timu', koji je superiorno osvojio

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Domaćin Igara odlučen je 1981. godine, kada je Seul pobedio japansku Nagoju. To je tek drugi azijski grad koje je organizovao

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Posle bojkota Igara 1980. godine, sada na Igrama nisu bile države istočnog bloka. Sovjetski savez, Kuba, Istočna Nemačka i

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Olimpijske Igre u Moskvi 1980. godine bile su prve Igre održane u istočnoj Evropi. Moskva je organizaciju dobila ispred

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Montreal je dobio organizaciju Igara 12. maja 1970. godine u Amsterdamu. Kanadski grad bio je ispred Moskve Los Anđelesa

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Iako su Igre u Minhenu postavile rekorde brojnosti i iako je trebalo da promovišu mir u svetu, rano ujutru 5. septembra

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Meksiko Siti dobio je igre na glasanju 1963. godine ispred Detroita, Buenos Ajresa i Liona. Samo deset dana pre otvaranja

Postojeći komentari (2) | Pošaljite komentar