B92 Sport Peking 2008 Olimpizam Istorija igara
prethodna strana 1 od 2 sledeca idi na stranu

9. avgust 2008. | 20:36

Seul 1988 - Igre XXIV Olimpijade

XXIV Olimpijske igre
Seul, 17. septembar - 2. oktobar 1988.
Učesnika
: 8391 (6197 muškarca, 2194 žena)
Država: 160
Sportova: 27
Takmičenja: 263
Igre otvorio: Ro Tae-vu
Zakletvu položio: Hur Jae i Šon Mi-Na
Baklju zapalio: Son Ki-čung, Čung Sunman, Kim Vontak i Son Mi-Čung


Predistorija Domaćin Igara odlučen je 1981. godine, kada je Seul pobedio japansku Nagoju. To je tek drugi azijski grad koje je organizovao letnje Olimpijske igre. Australija je donirala pet miliona dolara u izgradnju novog bazena u Seulu. Severna Koreja koja je zvanično i dalje bila u ratu sa Južnom Korejom bojkotovala je igre. Kuba, Etiopija i Nikaragva su se pridružili bojkotu. 27.221 volonter pomogao je u organizaciji Igra, a prisutno je bilo čak 11.331 predstavnika medija. Zvanična maskota igara bio je Hodori. To je stilizovani tigar koga je dizajnirao Kim Hjun, a imao je sve osobine prijateljske i gostoljubive tradicije korejskog naroda.

Heroji Iako je diskvalifikacija Bena Džonsona zbog dopinga obeležila igre, bilo je ipak i drugih lepih stvari koje su izbile u prvi plan. Krista Luding-Rotenberger, koja je bila i brza klizačica, osvojila je srebro u biciklizmu I tako postala prva osoba u istoriji sa osvojenim medaljama na zimskim i letnjim Igrama iste godine. Štefi Graf je upotpunila svoj Gren Slem te sezone sa olimpijskim zlatom. Sovjet Vladimir Artemov je osvojio četiri zlata u gimnastici, a Danijela Silivaš iz Rumunije tri. Toliko zlata pripalo je i sprinterki Florens Grifit Džojner. Šest je osvojila Kristin Oto iz Istočne Nemačke, pet Met Bjondi, a tri Dženet Evans.

Naši na Igrama Jugoslavija učestvuje sa 155 sportista u 17 sportova i sa 12 (3, 4, 5) medalja zauzima 16. mesto među zemljama osvajačima trofeja. Zlatne medalje osvojili su Jasna Šekarić, Goran Maksimović i vaterpolisti.

Država Zlato Srebro Bronza Ukupno
1. SSSR 55 31 46 132
2. Istočna Nemačka 37 35 30 102
3. SAD 36 31 27 94
4. Južna Koreja 12 10 11 33
5. Zapadna Nemačka 11 14 15 40
6. Mađarska 11 6 6 23
7. Bugarska 10 12 13 35
8. Rumunija 7 11 6 24
9. Francuska 6 4 6 16
10. Italija 6 4 4 14
16. Jugoslavija 3 4 5 12

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar  Odštampaj   Pošalji

Google oglasi Šta su Google oglasi?


Atina je izabrana za domaćina 1997. godine ispred Rima, Stokholma, Buenos Airesa, Istanbula itd. Popularnost Igara u Atini

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Posle 44 godine (Melburn), Australija je opet domaćin. Sidnej je dobio organizaciju u septembru 1993. godine ispred Pekinga,

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Atlanta je za domaćina izabrana u septembru 1990. godine u Tokiju ispred Atine, Beograda, Mančestera, Melburna i Toronta.

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Igre u Barseloni 1992. godine biće zapamćene po košarkaškoj reprezentaciji SAD - 'Drim timu', koji je superiorno osvojio

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Posle bojkota Igara 1980. godine, sada na Igrama nisu bile države istočnog bloka. Sovjetski savez, Kuba, Istočna Nemačka i

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Olimpijske Igre u Moskvi 1980. godine bile su prve Igre održane u istočnoj Evropi. Moskva je organizaciju dobila ispred

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Montreal je dobio organizaciju Igara 12. maja 1970. godine u Amsterdamu. Kanadski grad bio je ispred Moskve Los Anđelesa

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Iako su Igre u Minhenu postavile rekorde brojnosti i iako je trebalo da promovišu mir u svetu, rano ujutru 5. septembra

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Meksiko Siti dobio je igre na glasanju 1963. godine ispred Detroita, Buenos Ajresa i Liona. Samo deset dana pre otvaranja

Postojeći komentari (2) | Pošaljite komentar