B92 Sport Peking 2008 Olimpizam Istorija igara
prethodna strana 1 od 2 sledeca idi na stranu

9. avgust 2008. | 19:54

Moskva 1980 - Igre XXII Olimpijade

XXII Olimpijske igre
Moskva, 19. jul - 3. avgust 1980.
Učesnika: 5179 (4064 muškarca, 1115 žena)
Država: 80
Sportova: 21
Takmičenja: 203
Igre otvorio: Leonid Brežnjev
Zakletvu položio: Nikolaj Andrijanov
Baklju zapalio: Sergej Belov


Predistorija Protivkandidat Moskvi za organizaciju bio je Los Anđeles, a odluka je doneta 1974. godine u Beču. Jedrenje se održavalo u Talinu, a fudbalski mečevi pored Moskve u Lenjingradu, Kijevu i Minsku. Bile su to prve igre u istočnoj Evropi. U znak protesta zbog rata Sovjeta u Avganistanu 1979. godine, Sjedinjene Države i još 64 država bojkotovale su ove Igre. Najmanji broj država od 1956. godine je učestvovao. 15 država se takmičilo pod olimpijskom zastavom, dok je korišćena olimpijska himna posle ceremonije dodele medalja, kada su sportisti tih zemalja osvajali zlata. 21 posto sportista bilo je ženskog pola, što je do tada bio najveći procenat. Na Igrama je oboreno 39 svetskih i 74 olimpijskih rekorda. Osam država prvi put se pojavilo – Angola, Vijetnam, Bocvana, Laos, Nikaragva, Sejšeli, Mozambik i Kipar, dok se Zimbabve prvi put pojavio pod tim nazivom. Na ceremoniji zatvaranja pojavila se zastava grada Los Anđelesa, umesto zastave Sjedinjenih Država kako bi simbolisala narednog organizatora Olimpijskih igara.

Heroji Aleksandar Ditjatin osvojio je zlato u svih osam gimanstičkih disciplina i tako postao jedini sportista koji je na jednim Igrama uzeo osam zlata. Teofilo Stivenson je postao prvi bokser koji je tri puta osvajao olimpijska zlata u istoj kategoriji.

Naši na Igrama Jugoslavija učestvuje sa 164 sportista u 17 sportova i sa 9 medalja (2, 3, 4) zauzima 14. mesto među zemljama osvajačima medalja. Zlatne medalje osvojili su košarkaši i Slobodan Kačar (boks).

Država Zlato Srebro Bronza Ukupno
1. SSSR 80 69 46 195
2. Istočna Nemačka 47 37 42 126
3. Bugarska 8 16 17 41
4. Kuba 8 7 5 20
5. Italija 8 3 4 15
6. Mađarska 7 10 15 32
7. Rumunija 6 6 13 25
8. Francuska 6 5 3 14
9. Velika Britanija 5 7 9 21
10. Poljska 3 14 15 32
14. Jugoslavija 2 3 4 9

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar  Odštampaj   Pošalji

Google oglasi Šta su Google oglasi?


Atina je izabrana za domaćina 1997. godine ispred Rima, Stokholma, Buenos Airesa, Istanbula itd. Popularnost Igara u Atini

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Posle 44 godine (Melburn), Australija je opet domaćin. Sidnej je dobio organizaciju u septembru 1993. godine ispred Pekinga,

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Atlanta je za domaćina izabrana u septembru 1990. godine u Tokiju ispred Atine, Beograda, Mančestera, Melburna i Toronta.

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Igre u Barseloni 1992. godine biće zapamćene po košarkaškoj reprezentaciji SAD - 'Drim timu', koji je superiorno osvojio

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Domaćin Igara odlučen je 1981. godine, kada je Seul pobedio japansku Nagoju. To je tek drugi azijski grad koje je organizovao

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Posle bojkota Igara 1980. godine, sada na Igrama nisu bile države istočnog bloka. Sovjetski savez, Kuba, Istočna Nemačka i

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Montreal je dobio organizaciju Igara 12. maja 1970. godine u Amsterdamu. Kanadski grad bio je ispred Moskve Los Anđelesa

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Iako su Igre u Minhenu postavile rekorde brojnosti i iako je trebalo da promovišu mir u svetu, rano ujutru 5. septembra

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Meksiko Siti dobio je igre na glasanju 1963. godine ispred Detroita, Buenos Ajresa i Liona. Samo deset dana pre otvaranja

Postojeći komentari (2) | Pošaljite komentar