B92 Sport Peking 2008 Olimpizam Istorija igara
prethodna strana 1 od 2 sledeca idi na stranu

9. avgust 2008. | 20:54

Barselona 1992 - Igre XXV Olimpijade

XXV Olimpijske igre
Barselona, 25. jul - 9. avgust 1992.
Učesnika
: 9356 (6652 muškarca, 2704 žena)
Država: 169
Sportova: 32
Takmičenja: 286
Igre otvorio: Huan Karlos I
Zakletvu položio: Luis Doreste Blanko
Baklju zapalio: Antonio Reboljo


Predistorija Barselona, rodno mesto nekadašnjeg predsednika MOK Huana Antonija Samarana izabrana je za domaćina ispred Amsterdana, Beograda, Birmingema, Brizbejna i Pariza u Lozani 1986. godine. Paraolimpijac Antonio Reboljo upalio je olimpijski plamen sa zapaljenom strelom. Prvi put su se na igrama pojavili profesionalni košarkaši, sa američkim Drim Timom i Džordanom, Medžikom, Birdom Barklijem i drugima. Južna Afrika opet je bila na Igrama posle 28-godišnje pauze zbog aparthejda. Nemačka je prvi put bila ujedinjena na Igrama od 1960. godine. Posle odlaska Estonije, Letonije i Litvanije iz Sovjetskog saveza, ostale republike takmičile su se pod nazivom „Olimpijski tim“. Pod Olimpijskom zastavom takmičila se i Jugoslavija, tada pod sankcijama Ujedinjenih Nacija.

Heroji Košarkaški Drim Tim superiorno je osvojio zlato. Gimnastičar Vitalij Šerbo osvojio je šest zlata, od toga četiri u jednom danu. Derartu Tulu iz Etiopije pobedila je na 10.000 metara I postala prva tamnoputa olimpijska šampionka iz Afrike. Fu Mingksija je pobedio u skokovima u vodu iako je imao samo 13 godina. Ruski plivači dominirali su na ovim igrama, a prednjačili su Aleksandar Popov i Jevgenij Sadovji sa po dva zlata. Evelin Ešford je četvrti put osvojila olimpijsko zlato.

Naši na Igrama Jugoslavija učestvuje sa 52 sportista u individualnim sportovima (zbog sankcija nisu učestvovale naše ekipe) i osvaja 3 medalje u streljaštvu (0, 1, 2) pod olimpijskom zastavom i nazivom "Nezavisni olimpijski učesnici" (Independent Olyimpics Participants). Sve tri medalje stigle su u streljaštvu, a osvojili su ih Jasna Šekarić, Stevan Pletikosić i Aranka Binder.

Država Zlato Srebro Bronza Ukupno
1. Olimpijski tim 45 38 29 112
2. SAD 37 34 37 108
3. Nemačka 33 21 28 82
4. Kina 16 22 16 54
5. Kuba 14 6 11 31
6. Španija 13 7 2 22
7. Južna Koreja 12 5 12 29
8. Mađarska 11 12 7 30
9. Francuska 8 5 16 29
10. Australija 7 9 11 27
47. Jugoslavija 0 1 2 3

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar  Odštampaj   Pošalji

Google oglasi Šta su Google oglasi?


Atina je izabrana za domaćina 1997. godine ispred Rima, Stokholma, Buenos Airesa, Istanbula itd. Popularnost Igara u Atini

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Posle 44 godine (Melburn), Australija je opet domaćin. Sidnej je dobio organizaciju u septembru 1993. godine ispred Pekinga,

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Atlanta je za domaćina izabrana u septembru 1990. godine u Tokiju ispred Atine, Beograda, Mančestera, Melburna i Toronta.

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Domaćin Igara odlučen je 1981. godine, kada je Seul pobedio japansku Nagoju. To je tek drugi azijski grad koje je organizovao

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Posle bojkota Igara 1980. godine, sada na Igrama nisu bile države istočnog bloka. Sovjetski savez, Kuba, Istočna Nemačka i

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Olimpijske Igre u Moskvi 1980. godine bile su prve Igre održane u istočnoj Evropi. Moskva je organizaciju dobila ispred

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Montreal je dobio organizaciju Igara 12. maja 1970. godine u Amsterdamu. Kanadski grad bio je ispred Moskve Los Anđelesa

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Iako su Igre u Minhenu postavile rekorde brojnosti i iako je trebalo da promovišu mir u svetu, rano ujutru 5. septembra

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Meksiko Siti dobio je igre na glasanju 1963. godine ispred Detroita, Buenos Ajresa i Liona. Samo deset dana pre otvaranja

Postojeći komentari (2) | Pošaljite komentar