B92 Sport Peking 2008 Olimpizam Istorija igara
prethodna strana 1 od 2 sledeca idi na stranu

9. avgust 2008. | 20:21

Los Anđeles 1984 - Igre XXIII Olimpijade

XXIII Olimpijske igre
Los Anđeles, 28. jul - 12. avgust 1984.
Učesnika
: 6797 (5230 muškarca, 1567 žena)
Država: 140
Sportova: 23
Takmičenja: 221
Igre otvorio: Ronald Regan
Zakletvu položio: Edvin Mozes
Baklju zapalio: Rejfer Džonson


Predistorija Posle bojkota Igara 1980. godine, sada na Igrama nisu bile države istočnog bloka. Sovjetski savez, Kuba, Istočna Nemačka i još 11 država nije se pojavilo u Los Anđelesu. Iz drugih razloga Igre su bojkotovali i Iran i Libija. Sovjetski savez je objavio dva meseca pre početka da neće učestvovati zbog brige o bezbednosti. Države koje su bojkotovale igre organizovale su u isto vreme Igre prijateljstva. Kalifornija je bila dom tadašnjeg predsednika SAD Ronalda Regana koji je otvorio Igre. Zvanična maskota bio je Sem olimpijski orao. Muziku za otvaranje Igara komponovao je Džon Vilijams, čuveni kompozitor filmske muzike, koji je za svoju olimpijsku temu osvojio i nagradu Gremi.

Izvršni direktor Igara Piter Uberot saopštio je da je Los Anđeles profitirao za 200 miliona dolara. To su bile tek druge Igre u istoriji koje su napravile profit.

Heroji Karl Luis je osvojio četiri zlata u sprinterskim disciplinama i skoku u dalj i tako izjednačio uspeh Džesija Ovensa. Perti Karpinen je treći put za redom pobedio u veslanju. Sebastijan Kou je prvi koji je odbranio olimpijsku titulu na 1.500 metara. Streličarka Neroli Ferhol je prva paraplegičarka koja je stigla do medalje. Ona se takmičila u kolicima.

Naši na Igrama Jugoslavija učestvuje sa 140 sportista u 16 sportova i osvaja rekordan broj medalja - 18 (7, 4, 7). Zlatne medalje osvojili su vaterpolisti, rukometaši, rukometašice, Šaban Trstena, Vlado Lisjak, Matija Ljubek i Mirko Nišović (C-2) i Anton Josipović.

Država Zlato Srebro Bronza Ukupno
1. SAD 83 61 30 174
2. Rumunija 20 16 17 53
3. Zapadna Nemačka 17 19 23 59
4. Kina 15 8 9 32
5. Italija 14 6 12 32
6. Kanada 10 18 16 44
7. Japan 10 8 14 32
8. Novi Zeland 8 1 2 11
9. Jugoslavija 7 4 7 18
10. Južna Koreja 6 6 7 19

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar  Odštampaj   Pošalji

Google oglasi Šta su Google oglasi?


Atina je izabrana za domaćina 1997. godine ispred Rima, Stokholma, Buenos Airesa, Istanbula itd. Popularnost Igara u Atini

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Posle 44 godine (Melburn), Australija je opet domaćin. Sidnej je dobio organizaciju u septembru 1993. godine ispred Pekinga,

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Atlanta je za domaćina izabrana u septembru 1990. godine u Tokiju ispred Atine, Beograda, Mančestera, Melburna i Toronta.

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Igre u Barseloni 1992. godine biće zapamćene po košarkaškoj reprezentaciji SAD - 'Drim timu', koji je superiorno osvojio

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Domaćin Igara odlučen je 1981. godine, kada je Seul pobedio japansku Nagoju. To je tek drugi azijski grad koje je organizovao

Postojeći komentari (0) | Pošaljite komentar

Olimpijske Igre u Moskvi 1980. godine bile su prve Igre održane u istočnoj Evropi. Moskva je organizaciju dobila ispred

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Montreal je dobio organizaciju Igara 12. maja 1970. godine u Amsterdamu. Kanadski grad bio je ispred Moskve Los Anđelesa

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Iako su Igre u Minhenu postavile rekorde brojnosti i iako je trebalo da promovišu mir u svetu, rano ujutru 5. septembra

Postojeći komentari (1) | Pošaljite komentar

Meksiko Siti dobio je igre na glasanju 1963. godine ispred Detroita, Buenos Ajresa i Liona. Samo deset dana pre otvaranja

Postojeći komentari (2) | Pošaljite komentar